CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

dugonogi šišmiš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
-

Šifra
HRCP000438

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(I Neodređen)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Đulić, B. (1994): Myotis capaccinii (Bonaparte, 1837) (HRCP000438). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/438. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Beatrica Đulić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Osjetljiva - V (1994)
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Vrlo je osjetljiva na uznemirivanje u špiljama, kao što su loženje vatre (radovi iskapanja, otprema guana, uređenje špilja), i uznemirivanje od posjetitelja. Smanjenoj brojnosti pridonosi i nekontrolirana uništavanje te možda i pesticidi.
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Vrlo je osjetljiva na uznemirivanje u špiljama, kao što su loženje vatre (radovi iskapanja, otprema guana, uređenje špilja), i uznemirivanje od posjetitelja. Smanjenoj brojnosti pridonosi i nekontrolirana uništavanje te možda i pesticidi.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Vrsta je zaštićena od 1963. godine temeljem Zakona o zaštiti prirode te je Odštetnim cjenikom predviđena odšteta za uništavanje primjeraka ove vrste.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Očuvanje špiljskih obitavališta od eksploatacije i stalnih posjeta, kao i od onečišćenja, te onemogućivanje sakupljanja i ubijanja te vrste. Potrebna su istraživanja o današnjoj rasprostranjenosti ovoga šišmiša.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebna su istraživanja o današnjoj rasprostranjenosti ovoga šišmiša.
  • Biologija vrste
  • Opis
    U proljetnim i ljetnim mjesecima, te na početku rujna žive u špiljama kolonije od 30 do 120 primjeraka, rijetko veće. Često obitava u miješanim kolonijama s drugim vrstama šišmiša i to Miniopterus schreibersi, Myotis blythi, Myotis myotis i u manjoj mjeri Rhinolophus euryale, međutim tvori i vlastite kolonije. Nema odvajanja spolova. Ova vrsta iščezava iz većine ljetnih obitavališta i zimi se može naći povremeno samo u nekim špiljama i to pojedinačni primjerci, a rjeđe male skupine od 8 do 30 životinja. Katkada u tom razdoblju dolazi zajedno s vrstom Rhinolophus ferrumequinum. Katkada se zimi mogu naći pojedinačni primjerci u većim špiljskim sustavima. Potkraj svibnja i u lipnju okoti po jedno mlado. Vrlo je vjeran svojem obitavalištu što dokazuju prstenovani primjerci u Zagorskoj peći nađeni i nakon dvije godine. U špilji Škar i Samograd potkraj lipnja bilo je u koloniji oko 300 jedinki. Ženke su sada s vidljivim sisama bez zametaka u uterusu.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Isključivo špiljska vrsta. U kasnim jesenskim i zimskim mjesecima traži temperaturu obitavališta od 3,9 do 5,5°C i može se zadržavati na vrlo hladnim mjestima, čak i tamo gdje postoje slabija zračna strujanja. Visina relativne vlage tih mjesta iznosi 80-95%. U proljetnim i ljetnim mjesecima te u rujnu temperatura mjesta gdje dolazi u špiljama iznosi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj od 7 do 13,5°C, a u sjevernim primorskim krajevima i u Dalmaciji od 12 do 17°C. Relativna vlaga ovih mjesta je od 88 do 100%, optimalna do 95%.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Vrsta je iščezla iz nekih špilja u kojima je obitavala ili se njezina brojnost smanjila. Drugih podataka o brojnosti nema.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Nađen u špiljama u okolici Zagreba, Ozlja, Like, u obalnom području od Senja do doline Neretve te na otoku Lastovu.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Mammalia
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Chiroptera
  • Porodica
    Vespertilionidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Simmons, Nancy B. / Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 2005: Order Chiroptera. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 3rd ed., vols. 1 & 2. 312-529.
    Wilson, Don E., and DeeAnn M. Reeder, eds., 1992: null. Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference, 2nd ed., 3rd printing. xviii + 1207.
    Wilson, Don E., and F. Russell Cole, 2000: null. Common Names of Mammals of the World. xiv + 204.
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Červeny J., Kryštufek B., 1988: A contribution to the knowledge of the Bats of Central and Southern Dalmatia, Yugoslavia, (Chiroptera, Mammalia). Biološki vestnik 36,4, 17-30.
    Đulić, B., 1957: Izvještaj i neki rezultati prvog prstenovanja Chiroptera na teritoriju SR Hrvatske. Larus 9/10, 208-215.
    Đulić, B., 1959: Beitrag zur Kenntnis der geographischen Verbreitung der Chiropteren Kroatiens. Glasnik prirodnjačkog muzeja, ser.B. 14, 67-112.
    Kovačić, D., Đulić, B., 1988: Prilog poznavanju šišmiša (Chiroptera Mamrnalia) srednje Dalmacije. Biosistematika 14, 2, 31-40.
    Stebbings, R.E., 1982: Distribution and status of bats in Europe. Report prepared for the Commission of the European Communities. 85 pp.