CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

hrvatska žutika

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000041

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Martinis, Z. (1994): Berberis croatica I.Horv. ex Kusan (HRCP000041). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/41. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zlatan Martinis
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka, endemična vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nisu zabilježene promjene u brojnosti, ali postoji opasnost da se u sjeverozapadnom dijelu areala u Gorskom kotaru, uskoro smanji brojnost uslijed negativnog djelovanja "kiselih kiša".
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Višegodišnja drvenasta biljka u obliku prileglog razgranjenoga grma, rjeđe uspravni grm do 2 m visine. Razmnožava se sjemenjem barohorno ili ornitohorno, a regenerira se i mladicama iz korijena.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Populacije ove vrste najčešće su razvijene na kamenitim i stjenovitim vapnenačkim tlima iznad gornje granice šume u pretplaninskom pojasu klekovine bora gdje ulazi u sastav planinskih šibljaka reda Rhamnetalia fallacis Fukarek. U planinama zapadne Hrvatske je svojstvena vrsta u zajednici Berberidi-Rhamnetum fallacis Horvat (1962.).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Većinu populacija čini veći broj primjeraka koji pokazuju vitalnost. Nisu zabilježene promjene u brojnosti, ali postoji opasnost da se u sjeverozapadnom dijelu areala u Gorskom kotaru, uskoro smanji brojnost uslijed negativnog djelovanja "kiselih kiša".
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Raste u Dinarskom gorju i ne pokazuje tendenciju širenja. Prvi put je spominje V. Borbás (1886.) za pretplaninsko područje Učke, Risnjaka i Velebita, ali kao Berberis aetnensis var. brachyacantha Guss. Populacije ove vrste na Ličkoj Plješivici I. Horvat (1925.) tretira kao posebnu vrstu koju u svom herbarskom materijalu oznacuje sa "Berberis croatica n.sp.". Kasnije je F. Kušan (1969.) na temelju Horvatovih bilježaka i vlastitih istraživanja kao detaljan opis te endemične planinske žutike, kao i prikaz njezina areala i staništa, smatrajući je reliktom tercijarne sredozemne planinske flore. Prema dosadašnjim podacima vrsta je rasprostranjena duž Dinarskoga gorja od Učke i Gorskoga kotara preko Velebita, Ličke Plješivice, Dinare, Troglava, Kamešnice do Biokova. Prema svojoj općoj rasprostranjenosti ova bi vrsta pripadala u krug flornih elemenata balkanske provincije oromediteranske regije i njenog visokodinarskog sektora u smislu fitogeografske raščlanjenosti flore kako ju je dao I. Trinajstić (1985).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ranunculales
  • Porodica
    Berberidaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    planinska žutika
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Borbas, V., 1886: Notizen. ÖBZ, 247. Wien.
    Degen, A., 1937: Flora Velebitica III. Budapest.
    Horvat, I., 1925: O vegetaciji Plješivice u Lici. Geogr. vest. 1: 113-123. Ljubljana.
    Horvat, I., 1962: Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Prirodosl. istraž. JAZU, 30. Zagreb
    Kušan, F., 1969: Nova vrsta žutike (Berberis) u flori Hrvatske. Acta Bot. Croat. 28: 423-436. Zagreb.
    Fukarek, P., 1969: Šibljačke zajednice pretplaninskog pojasa nekih bosanskohercegovačkih planina. Acta Bot. Croat. 28: 75-76. Zagreb.
    Šilić, Č., 1973: Atlas drveća i grmlja. Zavod za izdav. udžbenika. Sarajevo.
    Trinajstić, I., 1973: Berberis L. U: I. Trinajstić (Edit.) Analitička flora Jugoslavije 1(2): 380-381. Zagreb.
    Trinajstić, I., 1985: Oromediteranska fitogeografska regija. Biosistematika, 11 (2): 83-89. Beograd