CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

hrvatska tarčuka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000040

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Volarić-Mršić, I. (1994): Aubrieta croatica Schott, Nyman & Kotschy (HRCP000040). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/40. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Iva Volarić-Mršić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Ugrožena, rijetka i endemična vrsta.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Brojnost populacije je smanjena zbog sabiranja (npr. za botaničke vrtove), a dijelom i zbog zarašćivanja prirodnog staništa.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Kao trajnica raste u rahlim busenima ili raštrkana, ali i u većim skupinama rasprostrta poput saga. Razmnožava se sjemenom, a buseni se šire i vegetativno.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste u pukotinama planinskih stijena, na točilima i u gudurama najviših položaja, 1600 m nad morem pa naviše, u asocijaciji Aubrietetum croaticae i Cerastietum dinaricae. U Troglavskom kotlu naseljuje vlažne zasjenjene stijene i male terase iznad hrpa snijega koje se održavaju čitavo ljeto. Vlažne pukotine okomitih stijena obrašćuju u različitim smjerovima, a najpovoljnije je razvijena na nagnutim terasama i blokovima kamena uz obilje mahovine.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Vrsta je zastupljena brojnom populacijom. Tako npr. u Troglavskom kotlu katkada potpuno obrašćuje male terase i čvrste blokove kamena unutar točila. Brojnost populacije je smanjena zbog sabiranja (npr. za botaničke vrtove), a dijelom i zbog zarašćivanja prirodnog staništa.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Ograničena je na mali broj uskih areala. Nalazišta su poznata iz literature i herbarija. U novije vrijeme dijelom nisu potvrđena. Broj nalazišta je smanjen i areal te biljke je ugrožen. Vrsta pripada dinarskom (ilirskom planinskom) geoelementu. Nalazišta: sjeverni Velebit - rijetko (Šatorina/Degen 1937.170. prema Posch./ nalazište nije potvrđeno). Južni Velebit: u klancu među stijenama sjeverozapadno od Svetog brda; Malovan /Neilreich, Visiani, Rossi, Degen/ - posljednjih godina, unatoč višekratnom traženju, nije nađena. Troglav: stijene i točilo sjevernog odrona, vrh i kotao, od 1600 m nad morem pa naviše /Beck, Janchen, Watzl i Degen/.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Brassicales
  • Porodica
    Brassicaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    hrvatski jastučac
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bell, P.W. in Tutin, T.C. et al., 1964: Flora Europaea 1, 295. Cambridge Univ. Press.
    Beck-Mannageta, C., 1920: Flora van Bosnien, der Hercegowina und des Sandžak's Novi Pazar, 268.84. Wien.
    Degen, A, 1937: Flora Velebitica 2, 170. Ungar. Acad. der Wissenschaften. Budapest.
    Hegi, C., 1960; Illustrierte Flora von Mitteleuropa, 4(1); 294-265. Ed. 2. Carl Hanser Verl. München, Rad Jugosl. akad.
    Hirc, D., 1903-1912: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. akad., 155-190, 1908, 211.
    Horvat, I., 1931: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. II. Zadruge na planinskim stijenama i točilima. Rad Jugosl. akad. 241, 177.
    Janchen, E., B., Watzl, A Degen, 1908: Ein Beitrag zur Kenntnis der Flora der Dinarischen Alpen. Österr. Bot. Zeitschr. 58, 208.
    Neilreich, A, 1860: Die Vegetationserhältnisse von Kroatien. Hrag. v.d.k.k. zool.-bot., Ges. 8, 185, Wien.
    Rossi, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. akad. 15, 79. Zagreb.
    Schlosser, J.C., Lj.F. Vukotinović, 1869: Flora Croatica, Addenda, 1332. Jugosl. akad. Zagreb.
    Trinajstić, I.: 1983: Aubrietia Adans. U: I. Trinajstić (Edit.) Analitička flora Jugoslavije 2 (3), 263-268.
    Visiani, R., 1872: Florae Dalmaticae Supplementum 1, 121-122. Venetiae.
    Volarić-Mršić, I., 1972: Rasprostranjenost i porijeklo flornih elemenata planinske vegetacije Dinarskih planina. Dokt. dis. 137. PMF, Zagreb.
    Volarić-Mršić, I., 1976: Geoelement u planinskoj flori Dinare, Troglava i Kamešnice. Acta Bot. Croat. 35., 159, 181 i 186.