CRVENI POPIS
Natrag
Primorska gušterica/ Italian wall lizard/Podarcis siculus. SNIMIO/PHOTO BY DUŠAN JELIĆ
Primorska gušterica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
-
Šifra
HRCP003986
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)
Datum procjene
04.12.2012.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jelić, D., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Podnar Lešić, M., Janev Hutinec, B., Bogdanović, T., Mekinić, S., Jelić, K. (2012): Podarcis siculus (Rafinesque-Schmaltz, 1810) (HRCP003986). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3986 (DOI: https://doi.org/10.71545/k49j-ak88). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Dušan Jelić
Marija Kuljerić
Toni Koren
Dag Treer
Dragica Šalamon
Mila Lončar
Martina Podnar Lešić
Biljana Janev Hutinec
Tomislav Bogdanović
Stjepan Mekinić
Katja Jelić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
LC - Europska procjena
LC - Mediteranska procjena
LC - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Ova vrsta u pravilu nije ugrožena. Vrlo je prilagodljiva različitim uvjetima te se vrlo lako širi na nova područja, bilo samostalno bilo potpomognuta čovjekom (npr. prilikom prenošenja građevinskog, poljoprivrednog i sličnog materijala). Na mnogim lokalitetima smatra se invazivnom vrstom te je odgovorna je za gubitak pojedinih populacija mnogih autohtonih gušterica duž Mediterana kao što su Podarcis melisellensis (npr. na otočiću Pod Mrčaru, Vervust i sur., 2007), Podarcis raffonei, Podarcis tiliguerta, Podarcis muralis. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
- - Postojeće mjere očuvanja
11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nije zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08; 57/11). Zbog brojnih endemskih podvrsta diljem svog areala nalazi se na Dodatku IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije (Direktiva o staništima) te na Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. U Hrvatskoj nije zaštićena zbog znatne brojnosti populacija te invazivnog karaktera. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Nema ih. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Nema ih.
- Biologija vrste
- Opis
Gušterica veličine do 9 cm od vrha njuške do nečisnice, ženke su manje od mužjaka. Vrsta izrazito varijabilne obojenosti, posebno otočne populacije te robusne građe. Leđni dio je najčešće zelene, maslinaste ili svijetlosmeđe boje s prugastim uzorkom koji se sastoji od tamnijih i svjetlijih linija ili niza točaka. U pojedinim populacijama pojavljuje se i mrežasti odnosno točkasti uzorak, također je poznata i pojava uniformno obojanih jedinki (bez šara). Trbušni dio je najčešće bijele ili sivkaste boje, često sa zelenkastim prizvukom. Na rubnim trbušnim pločicama prisutne su plave točke. U pojedinim populacijama i/ili jedinkima može se pojaviti i žuto ili narančasto obojenje. Poznata je pojava melanističkih jedinki i/ili populacija, pogotovo kod otočnih populacija (Radovanović, 1951; Arnold i Overden, 2002; Krofel, 2005). Ispoljavaju izraženi spolni dimorfizam u mnogim morfološkim karakteristikama. Tako su mužjaci veći od ženki, imaju duži rep te veću i širu glavu (Arnold i Overden,2002; Vogrin, 2005; Arnold i sur., 2007). - Staništa
C.2.5. Vlažni travnjaci submediteranske vegetacijske zone, C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana, C.5.1. Šumski rubovi, C.5.2. Šumske čistine, D.3.1. Dračici, D.3.2. Galerije i šikare uz stalne ili povremene vodotoke , D.3.4. Bušici, D.3.5. Ljeti listopadne šikare, E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca, E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume , E.8. Primorske vazdazelene šume i makije, I.1.2. Korovna i ruderalna vegetacija Sredozemlja, I.1.3. Utrine kontinentalnih, rjeđe primorskih krajeva, I.1.8. Zapuštene poljoprivredne površine, I.2. Mozaične kultivirane površine, I.3. Intenzivno obrađivane oranice na komasiranim površinama, I.4. Višegodišnje zeljaste kulture, I.5. Voćnjaci, vinogradi i maslinici, I.6. Proizvodni vrtovi i rasadnici, I.8. Neproizvodne kultivirane zelene površine, J.1.2. Napuštena seoska područja, J.1.3. Urbanizirana seoska područja, J.2.3. Ostale urbane površine, J.4.3. Površinski kopovi, J.4.4. Infrastrukturne površine - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Nalazimo je na otvorenim staništima, plodnim i obradivim područjima, livadama s rubnim suhozidima, živicama i grmljem, rubovima šuma, obalnim dinama, parkovima i dr. Često dolazi u gradovima i drugim naseljenim mjestima. U usporedbi s ostalim malim gušterima prilično je dobar trkač na otvorenim područjima i često prelazi veće udaljenosti do skloništa. Na pojedinim lokalitetima može postizati i vrlo veliku gustoću (Arnold, 1987). Prilično agresivna vrsta, osobito prema drugim gušterima iz porodice Lacertidae. Živi od razine obale mora sve do 1000 m nadmorske visine, vrlo rijetko i do 2000 m (npr. planina Etna na Siciliji) (Gasc i sur., 1997). Primorska gušterica vrlo dobro opstaje na staništima koja su drastično izmijenjena u posljednjem stoljeću (deforestacija, požari, poljoprivreda i dr.). Sposobnost ove vrste da živi u ljudskim naseljima pojačava mogućnost nenamjernog transporta, njeno preživljavanje u lukama, uspostavljanje populacija i postupno širenje na okolna područja. Izuzetno je dobro prilagođena na otvorena staništa te je uspješna u kompeticiji s autohtonim vrstama smanjujući njihovo područje rasprostranjenosti (Downes i Bauwens, 2002; Vervust i sur., 2009). Polaže 1–5 legla godišnje, u svakome 2–12 (često 5–6) jaja (Henle i Klaver, 1986). Istraživanjima populacije s otoka Krka utvrđeno je da ženke imaju jedno do dva legla s 3–7 jaja (Radočaj i sur., 2011). Gušterice koje se pare po prvi put polažu samo 1 do 2 legla te godine. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Generalno je trend u porastu jer se vrsta širi (Crnobrnja Isajlović i sur., 2009c). U Hrvatskoj je također u širenju te predstavlja čak i problem na pojedinim otocima (invazivna vrsta).
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjena je u Italiji, na otočju toskanskog arhipelaga, duž istočne jadranske obale te na mnogim otocima (Slovenija, Hrvatska, BiH, Crna Gora), na Siciliji, Sardiniji i Korzici. Izolirane populacije nalaze u južnoj Francuskoj, na Iberijskom poluotoku, na otoku Menorca (Baleari), na obje strane Bospora (Turska) te otocima La Galite (Tunis) i Lampedusa (Italija). Također je unesena na nekoliko lokaliteta u SAD-u te moguće u Tunis i Libiju (Gasc i sur., 1997; Crnobrnja Isailovic, 2009c). - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je rasprostranjena u kontinuitetu u obalnom pojasu od Istre do Neuma te postoji i izolirana populacija kod Dubrovnika, a dolazi i na mnogim otocima. Smatra se da je njena današnja rasprostranjenost kombinacija prirodnog širenja vrste (recentna kolonizacija iz Italije) i slučajnog prenošenja od strane čovjeka (Podnar i sur., 2005). Tako su, osim na području mediteranske klime, poznate populacije u Zagrebu, uspostavljene duž željezničke pruge i na nasipu rijeke Save te u Karlovcu (I. Budinski, osobna komunikacija).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Squamata - Podrazred
- - Nadred
- - Red
undefined - Porodica
Lacertidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Crother, Brian I., Ronald M. Bonett, Jeff Boundy, Frank T. Burbrink, et al. / Moriarty, John J., ed., 2017: Scientific and Standard English Names of Amphibians and Reptiles of North America North of Mexico, with Comments Regarding Confidence in Our Understanding, Eighth Ed.. Herpetological Circular, no. 43. 102.
Podnar, Martina, Werner Mayer, and Nikola Tvrtkovic, 2005: Phylogeography of the Italian wall lizard, Podarcis sicula, as revealed by mitochondrial DNA sequences. Molecular Ecology, vol. 14, no. 2. 575-588.
http://www.hylawerkgroep.be/files/0048/hyla_flits_017_censuur.pdf
https://www.lacerta.de/AF/Bibliografie/BIB_8294.pdf
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Italian wall lizard - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -