CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Turski dvoplaz/ Anatolian Worm Lizard/Blanus strauchi SNIMIO/PHOTO BY TONI KOREN

Turski dvoplaz

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
-

Šifra
HRCP003977

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NA -)

Datum procjene
05.12.2012.

Prethodne procjene

  • 2004 - (DD -)
  • 2006 - (DD -)

    • Citat
    Jelić, D., Podnar Lešić, M., Bogdanović, T., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Janev Hutinec, B., Mekinić, S., Jelić, K. (2012): Blanus strauchi (Bedriaga, 1884) (HRCP003977). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3977 (DOI: https://doi.org/10.71545/9gf3-dp38). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Dušan Jelić
      Martina Podnar Lešić
      Tomislav Bogdanović
      Marija Kuljerić
      Toni Koren
      Dag Treer
      Dragica Šalamon
      Mila Lončar
      Biljana Janev Hutinec
      Stjepan Mekinić
      Katja Jelić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      LC
    • Europska procjena
      NA
    • Mediteranska procjena
      LC
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Ukoliko se potvrdi prisutnost u Hrvatskoj, moguće prijetnje uključuju intenzivni razvoj turističke infrastrukture (DT 1.3) te intenziviranje poljoprivrede (DT 2.1).
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      -
    • Postojeće mjere očuvanja
      11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      urski dvoplaz je strogo zaštićena svojta Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08; 57/11).
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebna su istraživanja kako bi se utvrdio status vrste u Hrvatskoj – prvenstveno na lokalitetu Starigradskog polja na Hvaru, ali i istraživanje potencijalnih lokaliteta prema odgovarajućem tipu staništa. Ukoliko se pokaže da je vrsta uistinu prisutna u Hrvatskoj, potrebna su detaljna istraživanja rasprostranjenosti (RN 1.2).
    • Biologija vrste
    • Opis
      Ukupna dužina tijela je do 30 cm. Trup je segmentiran na 100–112 prstenova, a rep na 18–20. Nema noge i svojim vanjskim izgledom podsjeća na gujavice, ali se razlikuje naočigled jasno diferenciranom glavom s ustima, nosnicama i očima koje su prisutne u reduciranom obliku i naziru se ispod kože. Boja tijela je svijetloružičasta ili sivkasta do crvenkastosmeđa na segmentima, a donja strana im je svjetlija (Arnold i Overden, 2002).
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Fosorijalna vrsta (živi u tlu) koja dolazi na nizu različitih mediteranskih staništa s rijetkom vegetacijom. Često je nalazimo u vlažnim, pjeskovitim tlima koja imaju visoki udio humusa. Zabilježeni su nalazi od morske obale do 1400 m nadmorske visine (Lymberakis, 2008). Pretpostavlja se da može obitavati na područjima ekstenzivne poljoprivrede. Ženke polažu jedno do dva jaja. Živi gotovo isključivo pod zemljom. Hrani se malim beskralješnjacima, stonogama i kukcima, a posebno mravima. Ekologija i način života ove vrste slabo su poznati (Arnold i Overden, 2002; Uetz i Hošek, 2010).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      nepoznat
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Ova vrsta je prisutna u južnoj Turskoj (većina južne Anatolije), Siriji, sjevernom Iraku, Libanonu te na otocima Rodosu, Kosu, Kalymnosu i ostalim jugoistočnim egejskim otocima Grčke, dok je na Cipru nema. Moguće je prisutna i u Izraelu, ali su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdila prisutnost (Lymberakis i sur., 2008).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je vrsta pronađena samo jednom na Hvaru kod Starigrada 1900. godine te se čuva u Zoološkom odjelu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu (Karaman, 1921). Svoju sumnju u ovaj nalaz izrazio je već Wettstein (1928), a kao upitnu navode ju i Pavletić (1964) i Janev Hutinec i sur. (2006). S obzirom na samo jedan nalaz (Starigradsko polje na Hvaru) i proteklo vrijeme od čak 112 godina, ne možemo ovu vrstu smatrati dijelom hrvatske herpetofaune (Jelić, 2013). Ipak značajno je napomenuti da potencijalnu prisutnost ove vrste u Hrvatskoj ne treba potpuno odbaciti jer postoje brojni fosilni nalazi, vrsta roda Blanus, na području središnje i južne Europe (Italija, Njemačka itd.) (Delfino, 1997; Schleich, 1985). Isti autori daju i hipotezu da su vrste roda Blanus, tijekom prošlosti (eocen-pliocen), bile vrlo široko rasprostranjene u Europi te da je današnja rasprostranjenost posljedica izumiranja većine sjevernih populacija.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Squamata
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      undefined
    • Porodica
      Blanidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -