CRVENI POPIS
Natrag
Turski dvoplaz/ Anatolian Worm Lizard/Blanus strauchi SNIMIO/PHOTO BY TONI KOREN
Turski dvoplaz
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
-
Šifra
HRCP003977
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NA -)
Datum procjene
05.12.2012.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jelić, D., Podnar Lešić, M., Bogdanović, T., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Janev Hutinec, B., Mekinić, S., Jelić, K. (2012): Blanus strauchi (Bedriaga, 1884) (HRCP003977). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3977 (DOI: https://doi.org/10.71545/9gf3-dp38). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Dušan Jelić
Martina Podnar Lešić
Tomislav Bogdanović
Marija Kuljerić
Toni Koren
Dag Treer
Dragica Šalamon
Mila Lončar
Biljana Janev Hutinec
Stjepan Mekinić
Katja Jelić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
LC - Europska procjena
NA - Mediteranska procjena
LC - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Ukoliko se potvrdi prisutnost u Hrvatskoj, moguće prijetnje uključuju intenzivni razvoj turističke infrastrukture (DT 1.3) te intenziviranje poljoprivrede (DT 2.1). - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
- - Postojeće mjere očuvanja
11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
urski dvoplaz je strogo zaštićena svojta Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08; 57/11). - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebna su istraživanja kako bi se utvrdio status vrste u Hrvatskoj – prvenstveno na lokalitetu Starigradskog polja na Hvaru, ali i istraživanje potencijalnih lokaliteta prema odgovarajućem tipu staništa. Ukoliko se pokaže da je vrsta uistinu prisutna u Hrvatskoj, potrebna su detaljna istraživanja rasprostranjenosti (RN 1.2).
- Biologija vrste
- Opis
Ukupna dužina tijela je do 30 cm. Trup je segmentiran na 100–112 prstenova, a rep na 18–20. Nema noge i svojim vanjskim izgledom podsjeća na gujavice, ali se razlikuje naočigled jasno diferenciranom glavom s ustima, nosnicama i očima koje su prisutne u reduciranom obliku i naziru se ispod kože. Boja tijela je svijetloružičasta ili sivkasta do crvenkastosmeđa na segmentima, a donja strana im je svjetlija (Arnold i Overden, 2002). - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Fosorijalna vrsta (živi u tlu) koja dolazi na nizu različitih mediteranskih staništa s rijetkom vegetacijom. Često je nalazimo u vlažnim, pjeskovitim tlima koja imaju visoki udio humusa. Zabilježeni su nalazi od morske obale do 1400 m nadmorske visine (Lymberakis, 2008). Pretpostavlja se da može obitavati na područjima ekstenzivne poljoprivrede. Ženke polažu jedno do dva jaja. Živi gotovo isključivo pod zemljom. Hrani se malim beskralješnjacima, stonogama i kukcima, a posebno mravima. Ekologija i način života ove vrste slabo su poznati (Arnold i Overden, 2002; Uetz i Hošek, 2010). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
nepoznat
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Ova vrsta je prisutna u južnoj Turskoj (većina južne Anatolije), Siriji, sjevernom Iraku, Libanonu te na otocima Rodosu, Kosu, Kalymnosu i ostalim jugoistočnim egejskim otocima Grčke, dok je na Cipru nema. Moguće je prisutna i u Izraelu, ali su potrebna daljnja istraživanja kako bi se potvrdila prisutnost (Lymberakis i sur., 2008). - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je vrsta pronađena samo jednom na Hvaru kod Starigrada 1900. godine te se čuva u Zoološkom odjelu Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Zagrebu (Karaman, 1921). Svoju sumnju u ovaj nalaz izrazio je već Wettstein (1928), a kao upitnu navode ju i Pavletić (1964) i Janev Hutinec i sur. (2006). S obzirom na samo jedan nalaz (Starigradsko polje na Hvaru) i proteklo vrijeme od čak 112 godina, ne možemo ovu vrstu smatrati dijelom hrvatske herpetofaune (Jelić, 2013). Ipak značajno je napomenuti da potencijalnu prisutnost ove vrste u Hrvatskoj ne treba potpuno odbaciti jer postoje brojni fosilni nalazi, vrsta roda Blanus, na području središnje i južne Europe (Italija, Njemačka itd.) (Delfino, 1997; Schleich, 1985). Isti autori daju i hipotezu da su vrste roda Blanus, tijekom prošlosti (eocen-pliocen), bile vrlo široko rasprostranjene u Europi te da je današnja rasprostranjenost posljedica izumiranja većine sjevernih populacija.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Squamata - Podrazred
- - Nadred
- - Red
undefined - Porodica
Blanidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
- -