CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Crnokrpica/Cat Snake/Telescopus fallax SNIMIO/PHOTO BY IVO PERANIĆ

Crnokrpica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
-

Šifra
HRCP003971

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT [B1+2b(iii)])

Datum procjene
03.12.2012.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Jelić, D., Podnar Lešić, M., Bogdanović, T., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Janev Hutinec, B., Mekinić, S., Jelić, K. (2012): Telescopus fallax Fleischmann, 1831 (HRCP003971). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3971 (DOI: https://doi.org/10.71545/d2nk-pr86). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Dušan Jelić
    Martina Podnar Lešić
    Tomislav Bogdanović
    Marija Kuljerić
    Toni Koren
    Dag Treer
    Dragica Šalamon
    Mila Lončar
    Biljana Janev Hutinec
    Stjepan Mekinić
    Katja Jelić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    LC
  • Europska procjena
    LC
  • Mediteranska procjena
    LC
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Vrsta je ugrožena zbog ubrzanog nestanka, degradacije i fragmentacije staništa zbog urbanizacije, izgradnje turističke infrastrukture (DT 1.1, 1.2, 1.3) te intenziviranja poljoprivrede (DT 2.1). Problem predstavlja i vrlo često usmrćivanje od strane ljudi zbog zamjene s otrovnicama (poskok) (DT 5.1). Osim što uzrokuju fragmentaciju staništa, prometnice su razlog izravnog stradavanja jedinki tijekom prelaska ceste ili grijanja na asfaltu (DT 4.1).
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1 Stambeni i poslovni kompleksi, 1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2 Poljoprivreda i akvakultura, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5 Korištenje bioloških resursa, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    -
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Crnokrpica je strogo zaštićena svojta Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08; 57/11). Nalazi se na Dodatku IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije (Direktiva o staništima) te na Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Dio areala ove vrste nalazi se unutar zakonom zaštićenih područja, nacionalnih parkova i parkova prirode.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2. Upravljanje kopnom/vodama, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4. Edukacija i svijest, 4.3. Svijest i komunikacija, 5. Zakon i politika, 5.4. Usklađenost i provedba, 6. Životni, ekonomski i drugi poticaji, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Generalnim mjerama očuvanja može se smatrati strože sankcioniranje neplanske gradnje i poticanje tradicionalne poljoprivrede (CA 5.4, 6.4). Provoditi edukaciju lokalnoga stanovništva o zmijama i njihovoj važnosti u ekološkom sustavu (CA 4.3). Zbog stradavanja na cestama potrebno je u planove izgradnje cestovne infrastrukture ugraditi smjernice za izradu cestovnih prijelaza za male divlje životinje (gmazove) (CA 2.3).
  • Potrebna istraživanja
    1. Istraživanje, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potreban je nastavak istraživanja detaljne rasprostranjenosti vrste (RN 1.2), istraživanja biologije i ekologije vrste (RN 1.3) te točnih uzroka ugroženosti (RN 1.5).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Zmija vitkog tijela, blago bočno spljoštena, naročito u prednjem dijelu. Može doseći duljinu od 80 cm, rijetko i preko 100 cm. Sivkasta ili smećkasta leđa i bokovi ravnomjerno su isprekidani većim tamnim mrljama koje su naizmjenično raspoređene, dok je trbušni dio svjetliji. Mladi imaju istu obojenost kao i odrasle jedinke. Crnokrpica ima spljoštenu i izraženu jajoliku glavu te okomite zjenice, iako ne pripada otrovnicama (porodica Viperidae), već tzv. poluotrovnicama. Njih još nazivamo i stražnježljebozubicama ili opistoglifnim zmijama – otrovni zubi s utorom smješteni su u stražnjem dijelu gornje čeljusti i otrov ulazi u žrtvu žvakanjem. Kod crnokrpica otrov je bezopasan za ljude i služi za svladavanje plijena. (Boulenger, 1913; Kreiner, 2007).
  • Staništa
    B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene, B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila, C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana, D.3. Mediteranske listopadne šikare, E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca, E.8. Primorske vazdazelene šume i makije, I.1. Površine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom, I.2.1. Mozaici kultiviranih površina, I.4.2. Višegodišnje kulture ljekovitog i aromatičnog bilja, I.5. Voćnjaci, vinogradi i maslinici, I.7. Međe i ograde kultiviranih površina
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Termofilna vrsta koja naseljava otvorena, sunčana i suha staništa, često kamenita, koja imaju dovoljno zaklona i potencijalnih skrovišta poput gariga, kamenjarskih livada i pašnjaka, suhozida, ruševina. Ponekad dolazi u otvorenim ili degradiranim šumama te obradivim površinama poput maslinika. Nalazimo ih i u blizini ili unutar ljudskih naselja (Kreiner, 2007; Agasyan i sur., 2009c). Vrsta je faunistički element obalnih regija te otoka na većem dijelu areala u Europi. Na Balkanskom poluotoku najčešće dolazi do 800 m nadmorske visine, na jugu Grčke zabilježeni su lokaliteti i iznad 1000 m nadmorske visine (Grillitsch i Grillitsch, 1997; Agasyan i sur., 2009c). Uglavnom su aktivne u sumrak i noću, iako ponekad love i danju. Hiberniraju 4–6 mjeseci, a parenje započinje u svibnju. Ženke polažu između 5 i 9 jaja tijekom srpnja iz kojih u kasno ljeto, nakon 40–60 dana inkubacije, izlaze mladi (Boulenger, 1913; Kreiner, 2007). Crnokrpica je lovac koji lovi iz zasjede. Uglavnom se hrani macaklinima i drugim gušterima te ponekad malim sisavcima, malim pticama i mladima drugih zmija (Boulenger, 1913). Predatori crnokrpica su brojni i uključuju sisavce, sove, vrane i njihove srodnike (porodica Corvidae), ptice grabljivice, divlje svinje, ježeve, štakore, druge vrste zmija, a u blizini ljudskih naselja i mačke. Prilikom uznemiravanja vrlo glasno sikću te spljoštene glave i tijela zauzimaju uzdignuti položaj u obliku slova S. U sukobu s predatorima ili prilikom hvatanja od strane ljudi, crnokrpica će često vrlo spremno na padati i pokušati ugristi (Kreiner, 2007).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Globalno je trend vrste nepoznat. Vrsta je česta na mediteranskom dijelu Balkana, ali je rijetka u Turskoj. U Italiji je vrlo rijetka na sjeveroistoku, a lokalno rasprostranjena u ostatku zemlje. Na Malti je također rijetka (Grillitsch i Grillitsch, 1997; Agasyan i sur., 2009c). U Hrvatskoj je trend vrste nepoznat.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Vrsta je rasprostranjena od krajnjeg sjeveroistoka Italije (tršćansko područje), slovenskog dijela Istre (Krofel i sur., 2009) duž istočnojadranske obale, u Grčkoj (uključujući neke od egejskih otoka), Makedoniji i na krajnjem jugu Bugarske. Zatim preko Turske, Sirije, Libanona do Izraela na jugu te Iraka i Irana. Također je prisutna na području Kavkaza uključujući Armeniju, Gruziju i Azerbajdžan. Za populaciju na Malti postoje sumnje da je introducirana.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Hrvatskoj dolazi na području s mediteranskom klimom – od Istre na sjeveru, duž cijele obale i zaleđa te na mnogim otocima (Krk, Cres, Lošinj, Rab, Pag, Silba, Dugi otok, Žut, Hvar, Vis, Mljet). Populacije u Hrvatskoj čine sjeverno rubno područje rasprostranjenosti u odnosu na ukupni areal vrste.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Squamata
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    undefined
  • Porodica
    Colubridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -