CRVENI POPIS
Natrag
Velebitska gušterica/ Horvath's Rock Lizard/ Iberolacerta horvathi SNIMIO/PHOTO BY DUŠAN JELIĆ
Velebitska gušterica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Velebitska populacija
Šifra
HRCP003969
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT [B1+2b(iii)])
Datum procjene
03.12.2012.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jelić, D., Bogdanović, T., Podnar Lešić, M., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Janev Hutinec, B., Mekinić, S., Jelić, K. (2012): Iberolacerta horvathi (Méhely, 1904) (HRCP003969). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3969 (DOI: https://doi.org/10.71545/4q2a-yq97). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Dušan Jelić
Tomislav Bogdanović
Martina Podnar Lešić
Marija Kuljerić
Toni Koren
Dag Treer
Dragica Šalamon
Mila Lončar
Biljana Janev Hutinec
Stjepan Mekinić
Katja Jelić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
NT - Europska procjena
NT - Mediteranska procjena
NT - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Ova vrsta ima izrazito fragmentiranu i reliktnu distribuciju u planinskim lancima Alpa i Dinarida te je prisutna na području manjem od 2000 km2. Smatra se da trenutno ne postoje izravne prijetnje za ovu vrstu, budući da je prisutna na gotovo svim pogodnim staništima u okviru svoga areala, iako bi buduće promjene poput stambene gradnje na staništima mogle negativno utjecati na populacijske trendove (DT 1.1). Isto se odnosi na pretjerani utjecaj turizma (ljetnog i zimskog) odnosno izgradnja cesta i skijaških staza na našim planinama (DT 1.3, 6.1). Pretpostavlja se da populacije u Hrvatskoj ne komuniciraju sa susjednim populacijama u Sloveniji, odnosno vjerojatno nema imigracije. Osim toga vrlo je upitno da li populacija s Učke komunicira s populacijom iz Gorskog kotara što bi značilo da govorimo o nekoliko fragmentiranih populacija. Klimatske promjene bi u budućnosti mogle utjecati na smanjenje areala ove planinske vrste (DT 11.1). - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1 Stambeni i poslovni kompleksi, 1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 6 Ljudsko zadiranje i uznemiravanje, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 11 Klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike, 11.1 Pomaci i izmjene staništa - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
- - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Velebitska gušterica je strogo zaštićena svojta Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08; 57/11). Nalazi se na Dodatku IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije (Direktiva o staništima), te na Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Velebitsku guštericu je Republika Hrvatska predložila za ulazak na Dodatak II Direktive o staništima te su za nju također predložena NATURA 2000 područja. Dio areala ove vrste nalazi se unutar zakonom zaštićenih područja kao što su nacionalni parkovi i parkovi prirode (Paklenica, Sjeverni Velebit, Paklenica, Plitvička jezera, Risnjak, Velebit, Učka). - Potrebne mjere očuvanja
2. Upravljanje kopnom/vodama, 2.1. Upravljanje područjem/površinom - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Važno je raditi na integraciji tih stručnih saznanja u planove izgradnje kako bi se smanjio utjecaj ubrzanog razvoja turizma, kao i daljnje degradacije, odnosno fragmentacije staništa izgradnjom buduće infrastrukture (CA 2.1). - Potrebna istraživanja
1. Istraživanje, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3. Praćenje stanja, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Zbog malog areala i izrazite fragmentiranosti populacija, ova je vrsta svrstana u kategoriju potencijalno ugroženih vrsta (NT). Za zaštitu ove vrste važno je utvrditi točnu rasprostranjenost velebitske gušterice u Hrvatskoj, kao i potvrditi stare literaturne nalaze (RN 1.2). Radi utvrđivanja trendova kretanja populacije, potrebno je pokrenuti i vršiti dugotrajno praćenje populacija te utvrditi postoji li među njima imigracija (RN 3.1, 3.4).
- Biologija vrste
- Opis
Velebitska gušterica duga je 6,5 cm od vrha njuške do nečisnice, a uključujući rep može narasti do 18,5 cm u dužinu. Ženke su prosjeku veće od mužjaka. Tijelo i glava ove vrste su relativno spljošteni i paralelni s podlogom. Leđna strana tijela je sive ili tamno sive boje s tamnim mrljama, a ponekada je na leđima prisutna i tamna pruga. Na bokovima je prisutna smeđa pruga prošarana tamnijim mrljama i točkama. Vrat je uglavnom bijele boje bez točkica, dok je trbušna strana tijela blijeda ili svijetlo žuta, bez tamnih oznaka. Na vanjskom redu trbušnih pločica nalaze se plave točke, osobito kod mužjaka. Mlade gušterice su jednako obojeno kao i odrasle, a razlikuje ih jedino zelenkasta obojenost repa kod mladih jedinki (De Luca, 1989). Ova je vrsta vrlo slična zidnoj gušterici, Podarcis muralis (Laurenti, 1768), a razlikuje ih nešto spljoštenije tijelo kod velebitske gušterice te položaj nadnosnih ljuski koje su kod velebitske gušterice u doticaju, dok su kod zidne gušterice razdvojene. - Staništa
B.1. Neobrasle i slabo obrasle stijene, B.1.1. Neobrasli odsjeci strmih stijena, B.1.1.1. Neobrasli odsjeci strmih stijena, D. Šikare, D.2.1. Pretplaninska klekovina, D.3. Mediteranske listopadne šikare, E.4. Brdske bukove šume - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Velebitska gušterica je planinska petrofilna vrsta koja nastanjuje vlažne, kamenite terene bogate procjepima, a siromašne vegetacijom poput stijena, suhozida te kamenih kuća. Ova vrsta naseljava ista staništa kao i zidna gušterica, no ipak postoji razlika u mikrostaništima. Budući da je bolji penjač, velebitskoj gušterici su dostupna mikrostaništa poput strmih golih stijena, na koje se zidna gušterica ne može popeti. S druge strane, na pogodnim staništima za zidnu guštericu, poput otvorenih kamenjara, veća i agresivnija zidna gušterica gotovo u potpunosti istiskuje velebitsku guštericu (Cabela i sur., 2007). Velebitska gušterica također obitava u otvorenim bukovim i crnogoričnim šumama iznad linije stabala. Najčešća je na planinama između 600 i 1200 m nadmorske visine, no pronađena je i na 200 m u području rijeke Kolpe u Sloveniji (Žagar, 2008) te na 2000 m nadmorske visine na planini Monte Ponza, na granici Slovenije i Italije (Bischoff, 1984b). Poput većine gušterica polaže jaja, i to u skupinama od 2–5 jaja iz kojih se mladi gušteri izlegnu nakon 5 do 6 tjedana (De Luca, 1992). Mladi gušteri spolnu zrelost dostižu za dvije godine. Razdoblje hibernacije kod ove vrste počinje relativno kasno, odnosno sredinom listopada, dok iz nje izlaze sredinom travnja (De Luca, 1992). Prehrana je vrlo varijabilna te uključuje kukce, lažipauke i pauke. Iako neka istraživanja prehrane ove gušterice ukazuju na naginjanje selektivnosti u prehrani (Capizzi, 1999), ipak se čini da unos plijena ovisi o dostupnosti istog (De Luca, 1992) te se može reći da je velebitska gušterica prehrambeni generalist. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Ova vrsta ima rascjepkanu distribuciju u Europi i za sada se čini, iako su populacije međusobno udaljene, da su trendovi stabilni (Vogrin i sur., 2009) te je vrsta na odgovarajućem staništima relativno brojna. Populacije u Hrvatskoj se također mogu smatrati stabilnima.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Velebitska gušterica je planinska vrsta rasprostranjena na uskom pojasu koji se proteže od istočnih Alpa do sjevernih Dinarida (Radovanović, 1964). Prisutna je u Alpskom dijelu Italije, Slovenije, Austrije i Njemačke. U Sloveniji je do sada zabilježena u Julijanskim Alpama, Trnovskom gozdu, Snežniku, Dovžanskom Gorgu, planinama Karavanke te u Dinaridima (Krofel i sur., 2009; Cafuta, 2010). - Nacionalna rasprostranjenost
Ova vrsta je opisana s područja Jasenka (Mertens i Müller 1928) te se prvotno smatralo da nastanjuje samo područja Gorskog kotara i Velebita, no kasnije je pronađena i na području Plitvica (Karaman, 1921) i Učke (Mertens, 1937). Tijekom posljednjeg desetljeća, velebitska gušterica je pronađena na velikom broju novih lokaliteta (Cabela i sur., 2002, 2004; Žagar i sur., 2007; Žagar, 2008; Krofel i sur., 2009; Cafuta, 2010) što upućuje na još uvijek nedovoljno poznavanje njene rasprostranjenosti. U Hrvatskoj je prisutna na području Učke, Gorskog kotara, Kleka te Velebita.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Squamata - Podrazred
- - Nadred
- - Red
undefined - Porodica
Lacertidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
- -