CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Barska kornjača/European Pond Terrapin/Emys orbicularis SNIMIO/PHOTO BY DUŠAN JELIĆ

Barska kornjača

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
-

Šifra
HRCP003968

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT [B2b(ii, iii)])

Datum procjene
04.12.2012.

Prethodne procjene

  • 2004 - (NT -)
  • 2006 - (NT -)

    • Citat
    Jelić, D., Podnar Lešić, M., Bogdanović, T., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Janev Hutinec, B., Mekinić, S., Jelić, K. (2012): Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) (HRCP003968). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3968 (DOI: https://doi.org/10.71545/9m5w-g586). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Dušan Jelić
      Martina Podnar Lešić
      Tomislav Bogdanović
      Marija Kuljerić
      Toni Koren
      Dag Treer
      Dragica Šalamon
      Mila Lončar
      Biljana Janev Hutinec
      Stjepan Mekinić
      Katja Jelić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      NT
    • Europska procjena
      NT
    • Mediteranska procjena
      NT
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Barska kornjača ugrožena je ubrzanim nestankom, degradacijom i fragmentacijom staništa zbog urbanizacije (DT 1.1, 1.2, 1.3), regulacijom vodotoka i neodržavanjem vodenih staništa (DT 7.2). Dosta vremena provodi na kopnu tražeći pogodna mjesta za polaganje jaja i hibernaciju te je stoga vrlo izložena stradavanju na prometnicama (DT 4.1). Ugrožena je još i skupljanjem iz prirode jer je zabilježeno da ju ljudi uzimaju za kućnog ljubimca (DT 5.1) te unosom invazivnih vrsta kornjača roda Trachemys (npr. crvenouhe kornjače) u otvorene vode (DT 8.1). Nije poznato u kojoj mjeri na trendove populacija utječu klimatske promjene koje uzrokuju suše, nestanak staništa (DT 11.2) te temperaturne ekstreme (DT 11.3) koji utječu na termoregulaciju spola.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1 Stambeni i poslovni kompleksi, 1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5 Korištenje bioloških resursa, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 7 Preinake prirodnih sustava, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 8 Invazivne i druge problematične vrste, genetski materijal i bolesti, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 11 Klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike, 11.2 Suše, 11.3 Ekstremne temperature
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      -
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu, 12. Svojta je podvrgnuta nekoj međunarodnoj kontroli upravljanja/trgovine
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Barska kornjača je strogo zaštićena svojta Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08; 57/11). Nalazi se na Dodatku II i IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije (Direktiva o staništima) te na Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Dio areala ove vrste nalazi se unutar zakonom zaštićenih područja, nacionalnih parkova i parkova prirode. Barska kornjača je navedena u Nacionalnoj ekološkoj mreži kao ciljna vrsta za sljedeća ekološki značajna područja: šire područje Drave, Odransko polje, Lonjsko polje, Papuk, Kopački rit, Vransko jezero na Cresu, Baćinska jezera, Nacionalni park Krka i kanjon Čikole.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2. Upravljanje kopnom/vodama, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4. Edukacija i svijest, 4.3. Svijest i komunikacija, 5. Zakon i politika, 5.4. Usklađenost i provedba
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Općim mjerama očuvanja mogu se smatrati strože sankcioniranje neplanske gradnje, smanjenje regulacije vodotoka i provođenje restauracije (CA 2.1, 2.3, 5.4). Potrebno je provesti edukaciju o utjecaju invazivnih vrsta u ekosustavima, upoznati ljude s odgovornostima koje dolaze kupovinom egzotičnih vrsta kornjača za ljubimca te o pravnim posljedicama puštanja stranih invazivnih vrsta u prirodu (CA 4.3). Jedna od mjera očuvanja mora biti suradnja stručnih organizacija i državnih institucija na izradi plana suzbijanja alohtone crvenouhe kornjače na lokalitetima gdje ugrožava barsku kornjaču (CA 2.2). Zbog stradavanja na cestama, u planove izgradnje cestovne infrastrukture potrebno je ugraditi smjernice za izradu prijelaza za male divlje životinje (gmazove) (CA 2.3).
    • Potrebna istraživanja
      1. Istraživanje, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebna je uspostava praćenja pojedinih populacija, posebice na otocima (RN 1.2) te istraživanja biologije i ekologije barske kornjače (RN 1.3).
    • Biologija vrste
    • Opis
      Barska kornjača se ubraja u kornjače srednje veličine, s duljinom oklopa od preko 20 cm u sjevernom dijelu areala, odnosno 15 cm u južnom (Fritz i Andreas, 2000) te s pojavom patuljastih populacija na istočnoj jadranskoj obali, čije jedinke uglavnom ne prelaze duljinu oklopa od 12 cm (Moravec, 2003). Mužjaci su nešto manji od ženki (Zuffi i sur., 1999). Oklop je zaobljen, tamne boje sa žutim šarama, a koža crna sa žutim točkastim mrljama.
    • Staništa
      A.1. Stajaćice , A.2.1.1.2. Limnokreni izvori, A.2.1.1.3. Helokreni izvori, A.2.2. Povremeni vodotoci, A.2.3. Stalni vodotoci , A.2.4. Kanali, A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica, A.3. Hidrofitska staništa slatkih voda, A.4. Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa, E.1. Priobalne poplavne šume vrba i topola, E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena, J.5.2. Umjetna slatkovodna staništa, K.1. Estuariji, K.2. Obalne lagune
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Vrsta je poluakvatička (Ficetola i De Bernardi, 2006), a nastanjuje gotovo sve vrste kopnenih voda i poplavnih područja preferirajući pritom one s gušćom vodenom vegetacijom, obilnim životinjskim plijenom te sunčanijim obalama. Mnogo vremena provodi sunčajući se. Migrira uglavnom u potrazi za mjestom za polaganje jaja ili hibernaciju i do nekoliko kilometara od vode (Jabłon´ski i Jabłon´ska, 1998), a zabilježeni su slučajevi rasprostranjenosti morskim strujama pomoću nakupina smeća i vodene vegetacije (Jelić i sur., 2012b). Kornjača hibernira od studenog do ožujka (Cadi i Miquet, 2004) i to uglavnom pod vodom (Cadi i sur., 2004). Nakon toga se pari u vodi te tijekom svibnja i lipnja polaže jaja u rupe koje iskopa, u udaljenosti do nekoliko stotina metara od vode (Servan, 1988), pri čemu uglavnom bira mjesta obrasla rijetkom vegetacijom (Andreas, 1999). Niže temperature inkubacije pogoduju razvoju muških jedinki, a više temperature produciraju ženke (Pieau i Dorizzi, 1981). Životni vijek joj je i do stotinu godina (Girondot i Garcia, 1998). Iako je dugo bila smatrana isključivim mesožderom koji se hrani vodenim beskralješnjacima, vodozemcima i ribama, novija istraživanja (Ottonello i sur., 2005; Ayres i sur., 2010) pokazuju da se hrani i biljnom hranom.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      U Hrvatskoj je tendencija pada brojnosti populacija, posebice otočnih, posljedica destrukcije vodenih i poplavnih staništa. Populacije s otoka Kornata, Raba i Plavnika su vjerojatno izumrle, dok su populacije na ostalim otocima u značajnom padu brojnosti.
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Ova kornjača je jedina vrsta iz porodice Emydidae s palearktičkom rasprostranjenošću (Ernst i Barbour, 1989) te kornjača s najsjevernijom granicom područja razmnožavanja na svijetu (Stuart, 1979). Rasprostranjena je u većem dijelu Europe te manjem dijelu Azije i Afrike; od Portugala na zapadu do Aralskog jezera (Kazahstan) na istoku, sjeverno do Danske i Moskve (Rusija), na jugu do sjeverne Afrike (Alžir, Maroko, Tunis) i južne Italije. Obuhvaća Malu Aziju sve do južne obale Kaspijskog jezera (Podloucky 1997), Siriju (Disi i Böhme, 1996), Iran i Turkmenistan te porječje Volge i Urala (Fritz i sur., 2007).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je rasprostranjena u kontinentalnom dijelu zemlje te duž cijele jadranske obale uključujući i otoke Krk, Cres, Plavnik, Rab, Pag, Kornat (Hirtz 1930; Fritz, 1992) te Mljet (Kolombatović, 1904; Jelić i sur., 2012b), iako na Kornatu, Rabu i Plavniku nije nedavno potvrđena. Izostaje u planinskim predjelima – Lici i Gorskom kotaru. Prema Fritzu (1992) taj prekid areala je granica koja razdvaja areale dvaju podvrsta: E. o. orbicularis i E. o. hellenica, a vjerojatan razlog prekida areala je nepostojanje pogodnih staništa za vrstu u tim planinskim područjima.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Testudines
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      undefined
    • Porodica
      Emydidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Bjelke, U. (2017-03-05 23:00:00) Exceldokument: Nobanis SE match.xlsx. Med mail till J. Liljeblad 2016-11-16.
      Eigen waarneming
      Iverson, John B., 1992: null. A Revised Checklist with Distribution Maps of the Turtles of the World. xiii + 363.
      Looby, A.; Erbe, C.; Bravo, S.; Cox, K.; Davies, H. L.; Di Iorio, L.; Jézéquel, Y.; Juanes, F.; Martin, C. W.; Mooney, T. A.; Radford, C.; Reynolds, L. K.; Rice, A. N.; Riera, A.; Rountree, R.; Spriel, B.; Stanley, J.; Vela, S.; Parsons, M. J. G. (2023). Global inventory of species categorized by known underwater sonifery. Scientific Data. 10(1).
      Matthieu Bufkens
      SOS reptiel
      The European Network on Invasive Alien Species (2017-01-19 23:00:00) Nobanis - Gateway to Information on Invasive Alien Species in North and Central Europe.
      Turtle Taxonomy Working Group [Rhodin, A. G. J., J. Iverson, R. Bour, U. Fritz, A. Georges, et al.], 2021: Turtles of the World: Annotated Checklist and Atlas of Taxonomy, Synonymy, Distribution with maps, and Conservation Status (9th ed.). Chelonian Research Monographs, no. 8. x + 472.
      Turtle Taxonomy Working Group [van Dijk, P. P., J. Iverson, A. Rhodin, H. Shaffer, and R. Bour], 2014: Turtles of the World, 7th Edition: Annotated Checklist of Taxonomy, Synonymy, Distribution with maps, and Conservation Status. Chelonian Research Monographs, no. 5, v. 7. 329-479.
      Uetz, P., Freed, P. & Jirí Hošek (eds.). (2021). The Reptile Database.
      de Jong (2017-01-23 23:00:00) Fauna Europaea - all European animal species on the web: version 2.6
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -