CRVENI POPIS
Natrag
Barska kornjača/European Pond Terrapin/Emys orbicularis SNIMIO/PHOTO BY DUŠAN JELIĆ
Barska kornjača
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
-
Šifra
HRCP003968
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT [B2b(ii, iii)])
Datum procjene
04.12.2012.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jelić, D., Podnar Lešić, M., Bogdanović, T., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Janev Hutinec, B., Mekinić, S., Jelić, K. (2012): Emys orbicularis (Linnaeus, 1758) (HRCP003968). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3968 (DOI: https://doi.org/10.71545/9m5w-g586). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Dušan Jelić
Martina Podnar Lešić
Tomislav Bogdanović
Marija Kuljerić
Toni Koren
Dag Treer
Dragica Šalamon
Mila Lončar
Biljana Janev Hutinec
Stjepan Mekinić
Katja Jelić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
NT - Europska procjena
NT - Mediteranska procjena
NT - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Barska kornjača ugrožena je ubrzanim nestankom, degradacijom i fragmentacijom staništa zbog urbanizacije (DT 1.1, 1.2, 1.3), regulacijom vodotoka i neodržavanjem vodenih staništa (DT 7.2). Dosta vremena provodi na kopnu tražeći pogodna mjesta za polaganje jaja i hibernaciju te je stoga vrlo izložena stradavanju na prometnicama (DT 4.1). Ugrožena je još i skupljanjem iz prirode jer je zabilježeno da ju ljudi uzimaju za kućnog ljubimca (DT 5.1) te unosom invazivnih vrsta kornjača roda Trachemys (npr. crvenouhe kornjače) u otvorene vode (DT 8.1). Nije poznato u kojoj mjeri na trendove populacija utječu klimatske promjene koje uzrokuju suše, nestanak staništa (DT 11.2) te temperaturne ekstreme (DT 11.3) koji utječu na termoregulaciju spola. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1 Stambeni i poslovni kompleksi, 1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5 Korištenje bioloških resursa, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 7 Preinake prirodnih sustava, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 8 Invazivne i druge problematične vrste, genetski materijal i bolesti, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 11 Klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike, 11.2 Suše, 11.3 Ekstremne temperature - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
- - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu, 12. Svojta je podvrgnuta nekoj međunarodnoj kontroli upravljanja/trgovine - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Barska kornjača je strogo zaštićena svojta Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08; 57/11). Nalazi se na Dodatku II i IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije (Direktiva o staništima) te na Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Dio areala ove vrste nalazi se unutar zakonom zaštićenih područja, nacionalnih parkova i parkova prirode. Barska kornjača je navedena u Nacionalnoj ekološkoj mreži kao ciljna vrsta za sljedeća ekološki značajna područja: šire područje Drave, Odransko polje, Lonjsko polje, Papuk, Kopački rit, Vransko jezero na Cresu, Baćinska jezera, Nacionalni park Krka i kanjon Čikole. - Potrebne mjere očuvanja
2. Upravljanje kopnom/vodama, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4. Edukacija i svijest, 4.3. Svijest i komunikacija, 5. Zakon i politika, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Općim mjerama očuvanja mogu se smatrati strože sankcioniranje neplanske gradnje, smanjenje regulacije vodotoka i provođenje restauracije (CA 2.1, 2.3, 5.4). Potrebno je provesti edukaciju o utjecaju invazivnih vrsta u ekosustavima, upoznati ljude s odgovornostima koje dolaze kupovinom egzotičnih vrsta kornjača za ljubimca te o pravnim posljedicama puštanja stranih invazivnih vrsta u prirodu (CA 4.3). Jedna od mjera očuvanja mora biti suradnja stručnih organizacija i državnih institucija na izradi plana suzbijanja alohtone crvenouhe kornjače na lokalitetima gdje ugrožava barsku kornjaču (CA 2.2). Zbog stradavanja na cestama, u planove izgradnje cestovne infrastrukture potrebno je ugraditi smjernice za izradu prijelaza za male divlje životinje (gmazove) (CA 2.3). - Potrebna istraživanja
1. Istraživanje, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebna je uspostava praćenja pojedinih populacija, posebice na otocima (RN 1.2) te istraživanja biologije i ekologije barske kornjače (RN 1.3).
- Biologija vrste
- Opis
Barska kornjača se ubraja u kornjače srednje veličine, s duljinom oklopa od preko 20 cm u sjevernom dijelu areala, odnosno 15 cm u južnom (Fritz i Andreas, 2000) te s pojavom patuljastih populacija na istočnoj jadranskoj obali, čije jedinke uglavnom ne prelaze duljinu oklopa od 12 cm (Moravec, 2003). Mužjaci su nešto manji od ženki (Zuffi i sur., 1999). Oklop je zaobljen, tamne boje sa žutim šarama, a koža crna sa žutim točkastim mrljama. - Staništa
A.1. Stajaćice , A.2.1.1.2. Limnokreni izvori, A.2.1.1.3. Helokreni izvori, A.2.2. Povremeni vodotoci, A.2.3. Stalni vodotoci , A.2.4. Kanali, A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica, A.3. Hidrofitska staništa slatkih voda, A.4. Obrasle obale površinskih kopnenih voda i močvarna staništa, E.1. Priobalne poplavne šume vrba i topola, E.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, crne johe i poljskog jasena, J.5.2. Umjetna slatkovodna staništa, K.1. Estuariji, K.2. Obalne lagune - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Vrsta je poluakvatička (Ficetola i De Bernardi, 2006), a nastanjuje gotovo sve vrste kopnenih voda i poplavnih područja preferirajući pritom one s gušćom vodenom vegetacijom, obilnim životinjskim plijenom te sunčanijim obalama. Mnogo vremena provodi sunčajući se. Migrira uglavnom u potrazi za mjestom za polaganje jaja ili hibernaciju i do nekoliko kilometara od vode (Jabłon´ski i Jabłon´ska, 1998), a zabilježeni su slučajevi rasprostranjenosti morskim strujama pomoću nakupina smeća i vodene vegetacije (Jelić i sur., 2012b). Kornjača hibernira od studenog do ožujka (Cadi i Miquet, 2004) i to uglavnom pod vodom (Cadi i sur., 2004). Nakon toga se pari u vodi te tijekom svibnja i lipnja polaže jaja u rupe koje iskopa, u udaljenosti do nekoliko stotina metara od vode (Servan, 1988), pri čemu uglavnom bira mjesta obrasla rijetkom vegetacijom (Andreas, 1999). Niže temperature inkubacije pogoduju razvoju muških jedinki, a više temperature produciraju ženke (Pieau i Dorizzi, 1981). Životni vijek joj je i do stotinu godina (Girondot i Garcia, 1998). Iako je dugo bila smatrana isključivim mesožderom koji se hrani vodenim beskralješnjacima, vodozemcima i ribama, novija istraživanja (Ottonello i sur., 2005; Ayres i sur., 2010) pokazuju da se hrani i biljnom hranom. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
U Hrvatskoj je tendencija pada brojnosti populacija, posebice otočnih, posljedica destrukcije vodenih i poplavnih staništa. Populacije s otoka Kornata, Raba i Plavnika su vjerojatno izumrle, dok su populacije na ostalim otocima u značajnom padu brojnosti.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Ova kornjača je jedina vrsta iz porodice Emydidae s palearktičkom rasprostranjenošću (Ernst i Barbour, 1989) te kornjača s najsjevernijom granicom područja razmnožavanja na svijetu (Stuart, 1979). Rasprostranjena je u većem dijelu Europe te manjem dijelu Azije i Afrike; od Portugala na zapadu do Aralskog jezera (Kazahstan) na istoku, sjeverno do Danske i Moskve (Rusija), na jugu do sjeverne Afrike (Alžir, Maroko, Tunis) i južne Italije. Obuhvaća Malu Aziju sve do južne obale Kaspijskog jezera (Podloucky 1997), Siriju (Disi i Böhme, 1996), Iran i Turkmenistan te porječje Volge i Urala (Fritz i sur., 2007). - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je rasprostranjena u kontinentalnom dijelu zemlje te duž cijele jadranske obale uključujući i otoke Krk, Cres, Plavnik, Rab, Pag, Kornat (Hirtz 1930; Fritz, 1992) te Mljet (Kolombatović, 1904; Jelić i sur., 2012b), iako na Kornatu, Rabu i Plavniku nije nedavno potvrđena. Izostaje u planinskim predjelima – Lici i Gorskom kotaru. Prema Fritzu (1992) taj prekid areala je granica koja razdvaja areale dvaju podvrsta: E. o. orbicularis i E. o. hellenica, a vjerojatan razlog prekida areala je nepostojanje pogodnih staništa za vrstu u tim planinskim područjima.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Testudines - Podrazred
- - Nadred
- - Red
undefined - Porodica
Emydidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Bjelke, U. (2017-03-05 23:00:00) Exceldokument: Nobanis SE match.xlsx. Med mail till J. Liljeblad 2016-11-16.
Eigen waarneming
Iverson, John B., 1992: null. A Revised Checklist with Distribution Maps of the Turtles of the World. xiii + 363.
Looby, A.; Erbe, C.; Bravo, S.; Cox, K.; Davies, H. L.; Di Iorio, L.; Jézéquel, Y.; Juanes, F.; Martin, C. W.; Mooney, T. A.; Radford, C.; Reynolds, L. K.; Rice, A. N.; Riera, A.; Rountree, R.; Spriel, B.; Stanley, J.; Vela, S.; Parsons, M. J. G. (2023). Global inventory of species categorized by known underwater sonifery. Scientific Data. 10(1).
Matthieu Bufkens
SOS reptiel
The European Network on Invasive Alien Species (2017-01-19 23:00:00) Nobanis - Gateway to Information on Invasive Alien Species in North and Central Europe.
Turtle Taxonomy Working Group [Rhodin, A. G. J., J. Iverson, R. Bour, U. Fritz, A. Georges, et al.], 2021: Turtles of the World: Annotated Checklist and Atlas of Taxonomy, Synonymy, Distribution with maps, and Conservation Status (9th ed.). Chelonian Research Monographs, no. 8. x + 472.
Turtle Taxonomy Working Group [van Dijk, P. P., J. Iverson, A. Rhodin, H. Shaffer, and R. Bour], 2014: Turtles of the World, 7th Edition: Annotated Checklist of Taxonomy, Synonymy, Distribution with maps, and Conservation Status. Chelonian Research Monographs, no. 5, v. 7. 329-479.
Uetz, P., Freed, P. & Jirí Hošek (eds.). (2021). The Reptile Database.
de Jong (2017-01-23 23:00:00) Fauna Europaea - all European animal species on the web: version 2.6
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
- -