CRVENI POPIS
Natrag
Mosorska gušterica/Mosor Rock Lizard/Dinarolacerta mosorensis SNIMIO/PHOTO BY DUŠAN JELIĆ
Mosorska gušterica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Šifra
HRCP003966
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1+2ab(iii))
Datum procjene
03.12.2012.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Jelić, D., Bogdanović, T., Podnar Lešić, M., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Janev Hutinec, B., Mekinić, S., Jelić, K. (2012): Dinarolacerta mosorensis (Kolombatovic, 1886) (HRCP003966). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3966 (DOI: https://doi.org/10.71545/tbqm-wb90). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Dušan Jelić
Tomislav Bogdanović
Martina Podnar Lešić
Marija Kuljerić
Toni Koren
Dag Treer
Dragica Šalamon
Mila Lončar
Biljana Janev Hutinec
Stjepan Mekinić
Katja Jelić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
VU B2ab(iii) - Europska procjena
VU B2ab(iii) - Mediteranska procjena
VU B2ab(iii) - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Jedan od osnovnih uzroka ugroženosti je nedostatak bazičnih podataka o stanju populacija. Mosorska gušterica spada u jednu od najslabije istraženih vrsta hrvatske herpetofaune. Poznato je da u nekim područjima dolazi do izgradnje ilegalnih objekata, odlagališta smeća i cestovne infrastrukture (Kozjak, neki dijelovi Mosora) (DT 1.3, 4.1, 9.4). Značajnu opasnost predstavljaju i planovi za izgradnju velikih turističko-rekreacijskih sadržaja te mnogobrojnih vjetroelektrana (DT 3.3, 9.6). Čini se da su populacije u Hrvatskoj međusobno izolirane i relativno male što predstavlja dodatni problem zbog mogućnosti smanjenja genetičke varijabilnosti (S 1.3, 2.3). - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1 Stambeni i poslovni kompleksi, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 3 Proizvodnja energije i rudarstvo, 3.3 Obnovljiva energija, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 9 Onečišćenje, 9.4 Smeće i kruti otpad, 9.5 Onečišćivači nošeni zrakom - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
- - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Mosorska gušterica strogo je zaštićena svojta Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08; 57/11). Nalazi se na Dodatku III Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Republika Hrvatska je tijekom pregovora za ulazak u Europsku uniju predložila da se mosorska gušterica doda na Dodatke II i IV Direktive o staništima. Dio areala ove vrste nalazi se unutar Parka prirode Biokovo. - Potrebne mjere očuvanja
5. Zakon i politika, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Prilikom planiranja izgradnje infrastrukture i vjetroelektrana vrlo je važno sagledavati i kumulativni efekt zahvata (CA 5.4). - Potrebna istraživanja
1. Istraživanje, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Neophodno je provesti detaljna istraživanja točne rasprostranjenosti i veličine populacije na području Biokova, Mosora, Kozjaka i Opora te istražiti mogućnost postojanja koridora ili međupopulacija među ovim lokalitetima (RN 1.2). Ujedno je potrebno provesti istraživanja na terenu i u laboratoriju kako bi se utvrdile karakteristike životnog ciklusa (vrijeme parenja, polaganja jaja, broj mladih, prehrana itd.) (RN 1.3).
- Biologija vrste
- Opis
Mosorska gušterica veličine je do 7 cm od vrha njuške do nečisnice, s repom do maksimalno 20 cm. Razlike u veličini između spolova su vrlo male. Glava i trup su izrazito spljošteni. Glava je za 50–75 % dulja od svoje širine. Prijelaz između glave i vrat je slabo vidljiv, no prijelaz od vrata prema tijelu je jasno odvojen. Rep je relativno tanak i vrlo dug (10,5–13,5 cm) (Bischoff, 1984a). Temeljna boja je maslinasta, smeđa do sivosmeđa s tamnim mrljama razasutim po cijelom tijelu ili ograničenim samo na središnji dio leđa. Ponekad su te mrlje izdužene te čine gotovo mrežasti uzorak. Na cijelom području rasprostranjenosti prisutna je prilična varijabilnost u obojenosti pa su tako u nekim populacijama prisutne i uniformno obojene jedinke. Trbušna strana najčešće je žuta ili žutonarančasta, međutim može biti i blijeda odnosno sivkasta (posebice kod mlađih jedinki). Kod odraslih jedinki, prisutne su plave točke na vanjskom redu trbušnih ljuski. Mlade su jedinke slične odraslima ali leđno tamnije obojene, s blijedim trbuhom i često plavim ili zelenkastim repom (Bischoff, 1984a). Ljuske su glatke i ravne, okruglastog oblika te približno jednako velike po cijelom trupu (Radovanović, 1951). - Staništa
B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene , C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, D.3.1. Dračici, D.3.4. Bušici, E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Mosorska gušerica planinska je vrsta koju nalazimo iznad granice šuma na golim i krševitim staništima s malo vegetacije, i većom količinom padalina (kiša i snijeg). Uglavnom dolazi na visinama iznad 1000 m (najčešće 1100–1500 m nadmorske visine) (Radovanović, 1951). Također se može naći i na nižim nadmorskim visinama u otvorenim šumama te grmovitim područjima (borovica). Na područjima gdje se pojavljuje s oštroglavom guštericom (Dalmatolacerta oxycephala) nalazi se u zasjenjenijim i vlažnijim staništima u odnosu na tu vrstu. Kao i ostale vrste koje su vezane uz kamenita mikrostaništa zaklon nalazi u uskim kamenim procjepima, što opravdava i njezino spljošteno tijelo i glavu (Bischoff, 1984a). Mosorske gušterice postaju spolno zrele u trećoj i četvrtoj godini života pri veličini od 5,5–5,7 cm. Najstarije zabilježene jedinke bile su stare 10 godina (Ljubisavljević i sur., 2007). Do parenja dolazi od sredine svibnja do sredine lipnja zbog vrlo dugog razdoblja zadržavanja snijega na većini staništa ove vrste. Zbog hladnih uvjeta tijekom godine, ženke polažu samo jedno leglo godišnje s 3 do najviše 7 izduženih jaja blijedo roze boje (Ljubisavljević i sur., 2007). Jaja polažu tijekom srpnja u pukotine između kamenja te među suhu vegetaciju. Razdoblje inkubacije traje od 20–35 dana, odnosno 26 dana u prosijeku (za razliku od 40 i više dana kod većine ostalih gušterica skupine Lacertidae) (Ljubisavljević i sur., 2007). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Na globalnom nivou se smatra da je trend u opadanju (Crnobrnja Isailović i sur., 2009a). U Hrvatskoj je vrsta još iznimno neistražena i teško je dati točnu procjenu. Ipak postoje naznake da je vrsta također u opadanju.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Mosorska gušterica je stenoendem Dinarida. Naseljava krške planine jugoistočne Hrvatske te južne dijelove Bosne i Herzegovine i Crne Gore. Potencijalno je prisutna i u zapadnom dijelu Albanije (Bischoff, 1984a, Džukić, 1989). Izolirana populacija s Prokletija u Crnoj Gori od nedavno je opisana kao zasebna vrsta D. montenegrina (Ljubisavljević i sur., 2007). - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj naseljava planine Kozjak, Mosor, Biokovo (Džukić, 1989) i Opor (Janev Hutinec i sur., 2006). Džukić (1989) opisuje i muzejske primjerke s navedenim lokalitetima Sinj i Troglav (Prirodoslovni muzej u Beču), no te populacije nisu potvrđene u novije doba.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Squamata - Podrazred
- - Nadred
- - Red
undefined - Porodica
Lacertidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Arnold, E. Nicholas, Oscar Arribas, and Salvador Carranza, 2007: Systematics of the Palaearctic and Oriental lizard tribe Lacertini (Squamata: Lacertidae: Lacertinae), with descriptions of eight new genera. Zootaxa, vol. 1430. 1-86.
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
- -