CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Dalmatinski žuti mukač/Dalmatian Yellow-Bellied Toad/ Bombina variegata kolombatovici

Dalmatinski žuti mukač

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Dalmatinska populacija

Šifra
HRCP003958

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT [B1+2b(ii, iii)])

Datum procjene
03.12.2012.

Prethodne procjene

  • 2004 - (DD -)
  • 2006 - (DD -)

    • Citat
    Bogdanović, T., Jelić, D., Podnar Lešić, M., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Janev Hutinec, B., Mekinić, S., Jelić, K. (2012): Bombina variegata kolombatovici (Bedriaga, 1890) (HRCP003958). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3958 (DOI: https://doi.org/10.71545/0sga-fp05). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Tomislav Bogdanović
      Dušan Jelić
      Martina Podnar Lešić
      Marija Kuljerić
      Toni Koren
      Dag Treer
      Dragica Šalamon
      Mila Lončar
      Biljana Janev Hutinec
      Stjepan Mekinić
      Katja Jelić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      NE
    • Europska procjena
      NE
    • Mediteranska procjena
      NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Ova je populacija izdvojena za zasebnu procjenu ugroženosti iz razloga što se, prije svega, radi o vrlo malobrojnim populacijama. Ujedno su one vrlo često izrazito fragmentirane jer je preferirani tip staništa (krške lokve i manji vodotoci) u Dalmaciji dosta rijedak, a izoliranost se još dodatno pojačava i ljudskim djelatnostima (melioracija, kaptiranje izvora, kanaliziranje, izgradnja infrastrukture) (DT 1.1, 1.2, 1.3). Kontinentalne i gorske populacije žutog mukača su daleko brojnije i nisu toliko fragmentirane. Time su otpornije na stres i degradaciju staništa, jer ako koja populacija nestane, brzo se iz okolnih područja naseljavaju nove jedinke. Kod dalmatinskih populacija takvo je naseljavanje otežano što dovodi do smanjenja područja rasprostranjenosti. Velik problem za dalmatinske populacije predstavlja nestanak i zapuštanje lokvi (zbog nestanka ekstenzivnog stočarenja), ali i iskorištavanje velikih količina vode za navodnjavanje (lokve, izvori itd.) (DT 2.3).
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1 Stambeni i poslovni kompleksi, 1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2 Poljoprivreda i akvakultura, 2.3 Uzgoj stoke na farmama i rančevima
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      -
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      2. Upravljanje kopnom/vodama, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3. Upravljanje vrstama, 3.2 Oporavak vrste, 4.3. Svijest i komunikacija
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1. Istraživanje, 1.1 Taksonomija, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Žuti mukač malena je žaba veličine do 5,5 cm, a prosječne veličine oko 4 cm (Gasc i sur., 1997). Ženke su u pravilu veće od mužjaka. Glava i tijelo su plosnati, a rub glave zaobljen. Zjenica je srcolikog oblika, a bubnjići nisu vidljivi. Glavna karakteristika žutog mukača je žarko obojana trbušna strana tijela, a može biti u rasponu od žute pa sve do narančaste boje (Gasc i sur., 1997). Uzorak šara na trbušnoj strani svake jedinke je jedinstven, a oblikuje se dva mjeseca nakon preobrazbe. U slučaju kada se osjete ugroženima podignu glavu i stražnji dio tijela, prilikom čega do izražaja dolazi njihov žuti trbuh. To ponašanje jedinstveno je za mukače te se naziva žablji refleks ("Unkenreflex"). Gornja strana tijela žutog mukača prožeta je brojnim otrovnim žlijezdama koje se na površini kože otvaraju otrovnim bradavicama (Bajger, 1980). Sam otrov nije opasan za čovjeka, no ukoliko dođe u doticaj s očima, može izazvati crvenilo i kožne reakcije.
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      -
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      -
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Dalmatinske populacije žutog mukača naseljavaju samo područje središnje i južne Dalmacije. Uglavnom naseljavaju manje lokve, jezerca, izvore i vodotoke.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Amphibia
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Anura
    • Porodica
      Bombinatoridae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -