CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Lombardijska smeđa žaba/Italian agile frog/Rana latastei SNIMIO/PHOTO BY DUŠAN JELIĆ

Lombardijska smeđa žaba

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija

Šifra
HRCP003954

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1b(ii,iii,v))

Datum procjene
02.12.2013.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Bogdanović, T., Jelić, D., Podnar Lešić, M., Kuljerić, M., Koren, T., Treer, D., Šalamon, D., Lončar, M., Janev Hutinec, B., Mekinić, S., Jelić, K. (2013): Rana latastei Boulenger, 1879 (HRCP003954). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3954 (DOI: https://doi.org/10.71545/k3b6-ym41). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Tomislav Bogdanović
    Dušan Jelić
    Martina Podnar Lešić
    Marija Kuljerić
    Toni Koren
    Dag Treer
    Dragica Šalamon
    Mila Lončar
    Biljana Janev Hutinec
    Stjepan Mekinić
    Katja Jelić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    VU
  • Europska procjena
    VU
  • Mediteranska procjena
    VU
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Glavni razlozi ugroženosti lombardijske žabe u Hrvatskoj su nestanak, fragmentacija i degradacija staništa. Redom su to krčenje šuma za poljoprivredne površine (DT 2.1), urbanizaciju i ostale namjene (DT 1.1, 1.2, 4.2), zatim regulacija, kanaliziranje i betoniranje vodenih tokova gdje je potrebno istaknuti regulaciju srednjeg toka rijeka Mirne i Butonige kao i izgradnju akumulacije Butoniga (70- tih godina 20. stoljeća), što je uzrokovalo propadanje staništa najveće populacije u Hrvatskoj. Zatim negativno utječe i eksploatacija vodenih resursa, planirana izgradnja niza retencija na tokovima koji su potvrđeno stanište vrste (DT 7.2), čišćenje i sječa vegetacije na rubovima vodenih tokova i kanala (Kuljerić i Strišković, 2011) (DT 7.3) te uklanjanje graničnih struktura (suho granje, vegetacija, lišće, kamenje itd.) koje spajaju izolirana staništa (koridori). Na nekoliko manjih lokacija u dolini Mirne i Butonige raskrčena je prirodna šuma te su zasađene plantaže topola (DT 2.2). Zbog specifičnih ekoloških zahtjeva ove vrste, navedene promjene u krajobrazu i korištenju zemlje su vrlo štetne po populaciju. Areal lombardijske žabe u Hrvatskoj je vrlo fragmentiran i postoji nekoliko zasebnih subpopulacija. Najveći broj jedinki nalazi se u Motovunskoj šumi, ali je i to područje podijeljeno kanalom Mirne i brzom cestom te dodatno ispresijecano manjim prometnicama (DT 4.1). Osim što uzrokuju fragmentaciju staništa, prometnice su razlog izravnog masovnog stradavanja jedinki. Kao uzroke ugroženosti treba navesti pesticide i umjetna gnojiva (DT 9.3) te otpadne vode domaćinstava (DT 9.1) i industrije (DT 9.2). Na području Brkača i Vižinadskih vala u tijeku je izgradnja golf kompleksa (DT 1.3) (Kuljerić, 2011). Nije poznato ima li eksploatacija tartufa u Motovunskoj šumi, što je značajna gospodarska aktivnost stanovništva tog područja, utjecaj na kvalitetu staništa, a time i na lombardijsku žabu (DT 5.2).
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 2.2 Nasadi stabala, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 4.2 Komunalni vodovi, 5.2 Sakupljanje kopnenih biljaka, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.2 Industrijske i vojne otpadne tekućine, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    -
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Lombardijska smeđa žaba strogo je zaštićena svojta Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05; 139/08; 57/11). Nalazi se na Dodacima II i IV Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore Europske unije (Direktiva o staništima) te na Dodatku II Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa Jedan dio Motovunske šume (275 ha) je zaštićen kao posebni rezervat šumske vegetacije, dok je u ekološku mrežu Republike Hrvatske uvrštena u cije- losti. Lombardijska smeđa žaba je navedena u Nacionalnoj ekološkoj mreži kao ciljna vrsta za sljedeća ekološki značajna područja: Motovunska šuma, Pregon, Kotli i Lipa (Istra).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Za očuvanje staništa najveće populacije potrebno je revitalizirati stari tok rijeke Mirne u Motovunskoj šumi, regulirati intenzitet i vrijeme čišćenja kanala u šumi i kanaliziranih vodotoka s obzirom na biološke potrebe, revitalizirati mrjestilišta te obnoviti rubnu i obalnu vegetaciju na kanaliziranim tokovima (CA 2.1, 2.3) (Kuljerić i Strišković, 2011). Ujedno je potrebno osigurati dovoljnu količinu vode u starom koritu Butonige puštanjem vode iz akumulacije (osigurati periodično plavljenje šume), održavati rubne migratorne elemente na poljoprivrednim područjima te plantaže topola vratiti u prvobitni tip staništa (CA 2.3). Na zabilježenim lokalitetima crnih točaka na prometnicama potrebno je izgraditi prijelaze za male divlje životinje (vodozemce) (CA 2.1). Potrebno je pojačati kontrolu provedbe zakonskih regulativa o unosu pesticida i gnojiva u prirodne sustave (CA 5.2) i provesti edukaciju lokalnog stanovništva o problemu takve vrste zagađenja (CA 4.3). Također je potrebno spriječiti ispuštanje otpadnih voda na području na kojem dolazi vrsta (CA 2.1, 2.3). Iako je Motovunska šuma sastavni dio Nacionalne ekološke mreže te uvrštena u prijedlog NATURA 2000 ekološke mreže, poželjno je proglasiti cijelo područje Motovunske šume zaštićenim područjem prema Zakonu o zaštiti prirode (CA 1.1).
  • Potrebna istraživanja
    1. Istraživanje, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2. Planiranje očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3. Praćenje stanja, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebna su daljnja istraživanja novih potencijalnih lokaliteta za dobivanje detaljne karte rasprostranjenosti, istraživanja populacijske ekologije te biologije vrste (RN 1.2, 1.3), zatim istraživanja mehanizama djelovanja i veličinu utjecaja pojedinih uzroka ugroženosti (RN 1.5). Potrebno je izraditi Plan upravljanja s akcijskim planom zaštite lombardijske smeđe žabe (RN 2.1) te Plan upravljanja područjem i staništima na kojima vrsta obitava (RN 2.2). U sklopu navedenog, potrebno je razviti i implementirati program praćenja vrste i staništa (RN 1.2, 3.1, 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Lombardijska smeđa žaba je mala do srednje velika žaba. Mužjaci dosežu dužinu do 5,5 cm, a ženke 7,5 cm. Obojenost je tipična za europske smeđe žabe. Osobine po kojima se najlakše raspoznaje od vrlo slične šumske smeđe žabe (Rana dalmatina) su bijela pruga iznad gornje usne koja završava oštro u ravnini oka te tamno ispjegano grlo sa svjetlom prugom po sredini (Arnold i Overden, 2002). Opisane su četiri vrste glasanja mužjaka, od kojih se 3 tipa koriste prilikom reproduktivnih aktivnosti, a još jedan tip se koristi izvan sezone parenja, doduše vrlo rijetko. Glasanje koje može čuti ljudsko uho emitiraju u sezoni razmnožavanja. To je dugački nježni ton koji se može čuti najviše na udaljenosti od 15 m. Na glasanje utječe i struktura mrjestilišta – najviše i najintenzivnije se glasaju na prirodnim staništima s bogatom i strukturiranom vegetacijom, dok je intenzitet glasanja dosta manji kod malih lokaliteta i staništa s vrlo malo ili bez vegetacije (Pozzi, 1980; Farronato i sur., 2001; Ficetola, 2005).
  • Staništa
    A.1.1. Stalne stajaćice, A.1.2. Povremene stajaćice, A.2.2. Povremeni vodotoci, A.2.3. Stalni vodotoci , A.2.4. Kanali, E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka, E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume , E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca, E.9.3. Nasadi širokolisnog drveća, I.2.1. Mozaici kultiviranih površina
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Primarno stanište ove vrste su vlažne listopadne šume s bogatom vegetacijom i visokom razinom podzemnih voda. Dolazi i u ostalim vlažnim šumama gdje je vezana za potoke, rijeke, jezera, kanale te njihova močvarna (poplavna) područja. Preferira sjenovita mikrostaništa s konstantnim vlažnim uvjetima. Povremeno se može naći i na vlažnim livadama vezanim uz listopadne šume. Može se pronaći i na vlažnim antropogenim staništima u blizini šumskog staništa za hibernaciju. Mrijest polaže u mirnim, sporo protočnim vodenim tijelima ili njihovim dijelovima – mali bazeni u potocima s čistom vodom, mrtvi rukavci i kanali te lokve. Za razliku od drugih žaba izbjegava sunčana i otvorena staništa za polaganje jaja te preferira zasjenjena mjesta (Pozzi, 1980; Ficetola, 2005; Ficetola i de Bernardi, 2004). Razmnožava se u rano proljeće. Nakon vrlo blagih zima, zbog veće aktivnosti i trošenja energetskih zaliha, često samo 35–40 % ženki polaže jaja (Pozzi, 1980). Lombardijska žaba ima nešto kraći životni vijek u odnosu na srodne vrste, živi najviše 4–5 godina, a spolnu zrelost dostiže već u prvoj godini (Guarino i sur., 2003; Barbieri i Bernini, 2004). Zbog toga te zbog velike smrtnosti (posebice zimi), ima brzi obrtaj populacije i brojnost joj može znatno varirati između pojedinih godina (Corbett, 1989; Edgar i Bird, 2006b). Hibernira od studenog do veljače, najviše 1 km udaljena od mrjestilišta, često u nastambama malih sisavaca (Pozzi, 1980; Dolce i sur., 1985). Tijekom proljeća i ranog ljeta, kada je u šumi pridneni sloj vegetacije slabije razvijen, aktivnost odraslih je također smanjena. Tijekom ljeta i rane jeseni, kao i za kišnih dana, povećava se aktivnost na površini i najaktivnije su rano ujutro i predvečer. Kako jesen odmiče mnoge jedinke možemo naći i izvan šume (Pozzi, 1980; Dolce i sur., 1985; Edgar i Bird, 2006b). Većinu hrane nalazi u sloju lišća na tlu šume. Prehrana se sastoji od malih životinja prizemnog i podzemnog šumskog sloja, uglavnom od kukaca, mekušaca te mnogih drugih beskralježnjaka.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    U opadanju, negativan trend zbog nestanka pogodnih staništa i mrjestilišta u Istri. Isti trend pokazuju i populacije na globalnom nivou (Sindaco i sur., 2008).
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Lombardijska smeđa žaba je endem šireg područja Padano-Veneta nizine (porječje rijeke Po) te se većina populacija nalazi u Italiji. Izvan granica Italije zabilježeni su lokaliteti u Švicarskoj (područje Mendrisiotto, južni Ticino), u Sloveniji na području Vipavske doline i dolini rijeke Branice.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Hrvatskoj je rasprostranjena na području središnje i sjeverne Istre, čija je veličina prema trenutnim saznanjima 320 km2. Najveći broj jedinki nalazimo na području dolina rijeka Mirne i Butonige (Motovunska šuma) te pritoka Mirne i akumulacije Butoniga. Dolazi i na pazinskom području te na sjeveru Istre u dolinama nekoliko vodenih tokova prema granici sa Slovenijom.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Amphibia
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Anura
  • Porodica
    Ranidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Boulenger, G. A. (1879). Étude sur les grenouilles rousses, Ranae temporariae et description d'espèces nouvelles ou méconnues. Bulletin de la Société Zoologique de France. 4: 158–193.
    Rees, T. (compiler) . (2024). The Interim Register of Marine and Nonmarine Genera. Available from https://www.irmng.org at VLIZ. Accessed YYYY-MM-DD.
  • Ostala hrvatska imena
    talijanska smeđa žaba
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -