CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Parenje, ženka (dolje) i mužjak (gore), na Medvednici (foto by K. Adžić)

zagorska trnovratka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003952

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(i,ii,iii)+2ab(i,ii,iii))

Datum procjene
22.06.2024.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Skejo, J. (2024): Tetrix transsylvanica hypsocorypha Skejo, 2014 (HRCP003952). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3952. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Josip Skejo
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Zagorska trnovratka (Tetrix transsylvanica) točkasto je rasprostranjena u Hrvatskom zagorju te joj površina nastanjenja (AOO) iznosi tek 32 km2, a obim pojavljivanja (EOO) tek 980 km2. Podvrsta ima tek 5 lokacija i subpopulacija u Hrvatskoj. Zaključeno je stalno smanjivanje AOO, EOO i kvalitete staništa budući da je pokazano da je jedna subpopulacija nestala, a da je na drugim lokacijama primijećeno smanjivanje površine odgovarajućeg staništa (kamenolom na Strahinjčici, skijalište na Sljemenu) i pad njegove kvalitete. Prema preliminarnom modelu rasprostranjenosti vrste u budućnosti (neobjavljeno), projicirano je konstantno smanjenje AOO, EOO i kvalitete staništa do 2040-ih. Glavni uzroci ugroženosti su izravna i neizravna promjena ekosustava, tj. nestanak vlažnih mikrolokaliteta u bukovim šumama na sjevernim padinama planina Hrvatskoj zagorja. Temeljem svega navedenoga radi se o ugroženoj vrsti.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena podvrste za Hrvatsku.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Ivanščica - subpopulacija je trenutno uz dobrom stanju, ali potoji direktan rizik od ugroženosti ukoliko se izgradi kamenolom na Siljevcu, gdje je zabilježena glavnina jedinki populacije na Ivanščici; Strahinjčica - obližnji kamenolom koji je sada napušten značajno je oštetio subpopulaciju na Strahinjčici jer je nestalo dio šume koju je vrsta nastanjivala, a kamenolom je i promijenio strukturu okolnih potočića; ta subpopulacija je sada mala i pitanje je je li dugoročno genski dovoljno raznolika za opstanak; Medvednica - mala subpopulacija živi u neposrednoj blizini skijališta pa bi daljnji razvoj infrastrukture skijališta mogao dovesti do nestanka ove male subpopulacije čija je budućnost i ovako upitna zbog malog broja jedinki; Zelinska gora - subpopulacija je u relativno dobrom stanju, ali se ne nalazi u zaštićenom području pa bi bilo kakav zahvat na lokaciji mogao dovesti do njezine ugroze (npr. nestanak šume, razvoj naselja); Hrvatsko zagorje, Pačetina - zadnji put su jedinke ove subpopulacije uhvaćene 1940ih i IUCN ovu subpopulaciju smatra izumrlom.
  • Korištenje
    Nema trgovine ni komercijalne koristi
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.3 Turistička i rekreacijska područja, 3.2 Rudnici i kamenolomi, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 11.2 Suše
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Budući da je zagorska trnovratka ograničena na vlažne mikrolokalitete u bukovim i bukovo-jelovim šumama sjevernih padina planina Hrvatskog zagorja, bilo kakva degradacija ekosustava (1.2) poput sječe šume ili izgradnje kamenoloma ili neizravni učinak na ekosustav (1.3) kao što je povišenje temperature koje bi dovelo do manjka vlage ili promjena vrsta stabala koja ga nastanjuju ili njihov drugačiji omjer koji bi doveli do promjene mikrolokaliteta mogu ugroziti ovu vrstu.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 41 – 60 %
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Medvednica je zaštićeno područje i ovo je jedina subpopulacija ove vrste koja je trenutno pod zaštitom. Zelinska gora nije pod zaštitom, kao ni bregi Hrvatskog zagorja u Gornjoj Pačetini. Ivanščica i Strahinjčica su u planu zaštite. Medvednica, Ivanščica i Strahinjčica dio su mreže Natura 2000. Postoje mjere za očuvanje panonskih bukovih šuma, koje obuhvaćaju i šume koje zagorska trnovratka nastanjuje. Unatoč ovim potencijalnim mjerama, ugroze su i dalje prisutne na nekim lokacijama.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 5.1. Legislativa, 5.1.1. Međunarodna razina, 5.1.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Zaštita šuma (1.1.) u područjima na kojima subpopulacije zagorske trnovratke obitavaju značajno bi smanjilo mogući budući nepovoljan utjecan na podvrstu. Najprije je podvrstu potrebno zaštititi i na međunarodnoj (5.1.1.) i nacionalnoj razini (5.1.2), a kako bi zaštita bila uspješna potrebno je educirati i osvjestiti lokalno stanovništvo, znanstvenike i medije da mala zagorska trnovratka uopće postoji i koliko je važan dio šumskih ekosustava u kojima se kao razlagač hrani detritusom, gljivama i mahovinama. Poučne table sa fotografijama podvrste i slikama staništa mogle bi pomoći u osvještavanju njezinog postojanja, a onda i u zaštiti. Na tim poučnim tablama moglo bi se istaknuti kako je ovo indikatorska podvrsta netaknutih šuma i da šume koje ona nastanjuje imaju posebnu biološku vrijednost. Potrebno je prilikom sječe stabala ostaviti određeni udio starih stojećih stabala i određeni udio starih trupaca, kako bi podvrsta mogla dovršiti svoj životni ciklus.
  • Potrebna istraživanja
    1. Istraživanje, 1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 3. Praćenje stanja, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Kako bi se zagorska trnovratka dobro zaštitila, a s obzirom da o njoj manjka gotovo svih oblika podataka, potrebno je istražiti ekologiju podvrste (1.3), veličinu subpopulacija (1.2) i njhove trendove i ugroze (1.5). Također, potrebno je uspostaviti praćenje stanja subpopulacija (3.1) i staništa (3.4) kako bi bilo jasno na koji lokacijama je zaštita najpotrebnija. Potrebno je odrediti optimalni udio starih stojećih stabala i udio starih trupaca koje je potrebno ostaviti u bukovim šumama prilikom sječe kako bi podvrsta mogla dovršiti svoj životni ciklus.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Zagorska trnovratka (Tetrix transsylvanica hypsocorypha Skejo, 2014) je zapadna podvrsta transilvanijske trnovratke, a pripada porodici Tetrigidae. Zapadna podvrsta ima viši čeoni hrbat od istončne podvrste koja nastanjuje južne Karpate u Rumunskoj. Zagorska trnovratka je beskrilni, mali, smeđi ili sivi skakavac. Hrani se detritusom, mahovinom, lišajevima i gljivama. Zadak je prekriven tvrdim pronotumom, a duljina tijela je oko 14 mm. Na leđima ima dvije uočljive crne mrlje. Nastanjuje listinac bukovih šuma na planinama Hrvatskog zagorja i u Sloveniji. Riječ je o pleistocenskom reliktu i indikatoru kontinentalnih refugija pa preostale populacije treba strogo štititi i pratiti.
  • Staništa
    E.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slabo acidofilne, mezofilne bukove šume, E.4.1.1. Šuma bukve s lazarkinjom, E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume, E.4.5.1. Šuma bukve s velikom mrtvom koprivom, E.5.1. Panonske bukovo-jelove šume
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Zagorska trnovratka nastanjuje vlažne mikrolokalitete u blizini hladnih potoka na dolomitu u brdskim bukovim šumama (E.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slabo acidofilne, mezofilne bukove šume, E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume, E.5.1. Panonske bukovo-jelove šume) i gorskim i visokogorskim mješovitim šumama bukve i jele na Medvednici, Zelinskoj gori, Ivanščici i Strahinjčici.
  • Duljina generacije
    jednogodišnja
  • Veličina i trend populacije
    U Hrvatskoj postoji samo 16 mikrolokaliteta na kojima se vrsta pojavljuje. Ukupno 12 mikrolokaliteta nalazi se na sjevernim padinama Ivanščice, a po jedan na Strahinjčici, Medvednici, Zelinskoj gori i jedan povijesni (iz 1940ih sa brega Gornje Pačetine u Hrvatskom zagorju). Ovih 16 mikrolokaliteta predstavlja samo 5 subpopulacija, odnosno lokacija prema IUCN-u. Budući da je u zadnjih 100 godina jedna subpopulacija, odnosno lokacija, potpuno nestala (Gornja Pačetina), a na još dvije (Medvednica i Strahinjčica) je vrsta u riziku nestajanja, može se reći da je hrvatska populacija dugoročno u opadanju. Ako se tome priroda globalno zagrijavanje i šansa od nestanka potoka i vlažnih mikrolokaliteta u bukovim i bukovo-jelovim šumama, vrsta bi u narednih 100 godina mogla biti kritično ugrožena.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Zagorska trnovratka je jedini monaški skakavac endemičan za Hrvatsku i Sloveniju. U Hrvatskoj podvrsta nastanjuje sjeverne obronke Medvednice, Zelinske gore, Ivanščice i Strahinjčice, a u Sloveniji Boč.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zagorska trnovratka, T. transsylvanica hypsocorypha, nastanjuje vlažne mikrolokalitete u blizini hladnih potoka na dolomitnoj podlozi u bukovim i mješovitim bukovo-jelove šume na sjevernim padinama Medvednice, Zelinske gore, Ivanščice i Strahinjčice, a 1940-ih je bila poznata i u Hrvatskom zagorju. Najveće subpopulacija žive na sjevernim padinama Ivanščice i Zelinske gore, a male subpopulacije na Strahinjčici, i Medvednici imaju rizik od izumiranja.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Insecta
  • Podrazred
    Polyneoptera
  • Nadred
    Orthopterida
  • Red
    Orthoptera
  • Porodica
    Tetrigidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    CIGLIANO, M.M., BRAUN, H., EADES, D.C. & D. OTTE. Orthoptera Species File [10.10.2023.]. < http://orthoptera.speciesfile.org/ >; SKEJO, J., REBRINA, F., BUZZETTI, F.M., IVKOVIĆ, S., RAŠIĆ, A. & TVRTKOVIĆ, N., (2014): First records of Croatian and Serbian Tetrigidae (Orthoptera: Caelifera) with description of a new subspecies of Tetrix transsylvanica (Bazyluk & Kis, 1960). Zootaxa 3856(3): 419-432.
  • Ostala hrvatska imena
    zagorski monaški skakavac
  • Strana imena
    Western Transsylvanian Wingless Groundhopper
  • Locus typicus
    Hrvatsko zagorje: Ternovec (navjerojatnije Gornja Pačetina u blizini dvorca Trnovec)
  • Bibliografija
  • • CIGLIANO, M.M., BRAUN, H., EADES, D.C. & D. OTTE. Orthoptera Species File [10.10.2023.]. < http://orthoptera.speciesfile.org/ >;
    • NADIG, A. (1991): Ein zoogeographisch bemerkenswerter Fund: Mishtshenkotetrix transsylvanica (Bazyluk et Kis, 1960) in Slowenien. Articulata, 6(1): 31-34;
    • SKEJO, J., REBRINA, F., BUZZETTI, F.M., IVKOVIĆ, S., RAŠIĆ, A. & TVRTKOVIĆ, N., (2014): First records of Croatian and Serbian Tetrigidae (Orthoptera: Caelifera) with description of a new subspecies of Tetrix transsylvanica (Bazyluk & Kis, 1960). Zootaxa, 3856(3): 419-432;
    • SKEJO, J., ŠKORPUT, J., PAVLOVIĆ, M., TUMBRINCK, J., TUMBRINCK, J., PAKRAC, I., RAŠAN, M., ĆATO, S., SRPAK, N., DERANJA, M., ADŽIĆ, K. & KASALO, N. (2023): Endangered Transsylvanian wingless groundhopper (Tetrix transsylvanica) is not extinct in Croatia and requires urgent protection. Natura Croatica, 32 (1): 241-255.