CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

Planinski žutokrug

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
-

Šifra
HRCP003913

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B2b(ii, iii))

Datum procjene
01.12.2006.

Prethodne procjene

  • 2004 - (EN B2b(ii,iii))

    • Citat
    Tvrtković, N., Skejić, J. (2006): Vipera ursinii macrops (Méhely, 1911) (HRCP003913). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3913. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nikola Tvrtković
      Jure Skejić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Ugrožena - EN A1c+2c
    • Europska procjena
      Nije procijenjena - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procijenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 4.2 Komunalni vodovi, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 6.3 Rad i druge aktivnosti, 7.1 Požari i suzbijanje požara, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Ugrožena je prvenstveno zbog sakupljanja za prodaju teraristima. Potencijalna opasnost za svojtu je i zapuštanje stočarstva, koje izazva sukcesiju livada u šume, kao i prevelika ispaša, ponovljeni požari te izgradnja različitih objekata, npr. radarskih stanica i cesta (Nilson & Andrén 2001). Izolirane populacije su osjetljive i na moguće globalne promjene klime. IUCN razlozi ugroženosti: 1.1.5; 1.4; 3.5; 4.2; 9.9;
    • Postojeće mjere očuvanja
      11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Postojeća zakonska zaštita: Zakon o zaštiti prirode, Habitats Directive: Annex II, IV
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.1.2. Nacionalna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Obnavljanje ekstenzivnog stočarstva na staništima vrste; stroži nadzor na granici i rigoroznije kažnjavanje sakupljača bez dozvole; prethodno istraživanje i propisane mjere zaštite prilikom ishođenja dozvola za izgradnju cesta na područjima s potencijalnim staništima vrste.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Istraživanje točne rasprostranjenosti, brojnosti, staništa i područja aktivnosti; monitoring odabrane populacije.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Stanište su mu gorski, pretplaninski i planinski pašnjaci krških planina iznad 1000 m, odnosno 1200 m n/m prema Nilson & Andrén (2001). U Bosni i Hercegovini često na istim staništima sa stepskim glodavcem sljepašem (Nannospalax leucodon). Vjerojatno živi i na nižim suhim kamenitim travnjacima izloženim buri, ali takvi nalazi su dosad rijetki, npr. kod Vrlike (Kolombatović 1900). Aktivna je od sredine srpnja do kraja listopada, tj. do pojave prvih mrazova. Prema starijim podacima (Schwarz 1936), planinske populacije se hrane jedino skakavcima (Orthoptera). Ženke izlegu samo oko tri, a najviše do pet mladih početkom rujna. PHYSIS Palaearctic Database staništa: 36;
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Balkanski je endem, pretežno dinarskog areala. Moguća taksonomska samostojnost svojte macrops kao zasebne vrste nije još potvrđena. Vjerojatno srodne planinske subpopulacije iz Bugarske nisu više nađene u XX. stoljeću (Nilson & Andrén 2001), a udaljene planinske subpopulacije u Moldaviji i na planinskom masivu Pindos u zapadnoj Grčkoj vjerojatno su posebne podvrste te reliktne vrste (Joger i ost. 1992). Izolirane subpopulacije nalazimo na vršnim dijelovima planina, od Velebita do Šar planine u Makedoniji (Gasc i ost. 1997).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je dokazana samo na južnom Velebitu (Schwarz 1936) te na masivu Dinare (Dinara, Troglav, Kamešnica – (Schwarz 1936; coll.HPM; obs. PINMATRA projekt), a stari nalaz kod Vrlike (Kolombatović 1900) više nije ponovljen. Navode lokalnog stanovništva za lokalitete u podnožju planina (Vozilići, Čićarija, otok Prvić, otok Pag) tek treba potvrditi, kao i starije nalaze na otoku Krku (Werner 1895; Schwarz 1936; Bruno 1980) i u Istri (Scali 1996).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Squamata
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      undefined
    • Porodica
      Viperidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Karst meadow viper (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • BRUNO S. (1980): L´erpetofauna delle isole di Cres, Trstenik, Plavnik e Krk (Kvarner, Jugoslavija). Atti Mus. Civ. Stor. Nat. Trieste, 31(3): 249–282;
      GASC J.P., CABELA A., CRNOBRNJA-ISAILOVIC J., DOLMEN D., GROSSENBACHER K., HAFFNER P., LESCURE J., MARTENS H., MARTÍNEZ RICA J.P., MAURIN H., OLIVEIRA M.E., SOFIANIDOU T.S., VEITH M. & ZUIDERWIJK A. (eds), (1997): Atlas of amphibians and reptiles in Europe. Societas Europaea Herpetologica & Muséum National d’Histoire Naturelle (IEGB/SPN), Paris, 496 pp;
      JOGER, U., HERRMANN, H.-W. & NILSON, G. (1992): Molecular phylogeny and systematics of viperine snakes II. A revision of the Vipera ursinii complex. In: KORSOS, Z. & KISS, I. (eds.): Proc. Sixth Ord. Gen. Meet. S.E.H., Budapest 1991: 239–244;
      KOLOMBATOVIĆ, GJ. (1900): Druge zoološke vijesti iz Dalmacije. Program c.k. velike realke u Splitu za šk. god. 1899/1900, Split;
      NILSON, G. & ANDRÉN, C. (2001): The meadow and steppe vipers of Europe and Asia – The Vipera (Acridophaga) ursinii complex. Acta Zool. Hung., 47 (2–3), 87–267;
      SCALI 1996 ursinii;
      SCHWARZ, E. (1936): Untersuchungen über Systematik und Verbreitung der europäischen und mediterranean Ottern. Behringswerke-Mitteilungen, 7,: 159–262;