CRVENI POPIS
Natrag
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
hrvatska sibireja
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000391
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Volarić-Mršić, I. (1994): Sibiraea croatica Degen (HRCP000391). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/391. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Iva Volarić-Mršić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Rijetka i endemična vrsta, tercijarni relikt.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Na pristupačnijim nalazištima u srednjem Velebitu biljku su sabirali, naročito za presađivanje u botaničke vrtove, dok se na nalazištima u sjevernom Velebitu ne opaža promjena brojnosti. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Zaštićena je 1964. godine na svim nalazištima temeljem Zakona o zaštiti prirode. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Dosljedno provođenje zakonom propisanih mjera zaštite. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Raste kao niski grm 20-100 cm visine. Poligamno dvodomna biljka, zastupljena sa samo muškim i s dvospolnim grmovima. Cvate u lipnju i srpnju. Razmnožava se sjemenom koje dozrijeva koncem rujna. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Raste na kamenitim obroncima, često nepristupačnima, u sloju između 700 i 1200 m nadmorske visine. Raste u šikarama as. Seslerio-Ostryetum i u sastojinama crnoga bora te u primorskoj bukovoj šumi. Uzgaja se i kao ukrasna biljka. U mnogim je europskim zemljama poznata kao hortikulturna vrsta, kao ukrasna biljka naturalizirana je u Francuskoj. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Populacija je brojna. U otvorenom sklopu često tvori guste šikare. Na pristupačnijim nalazištima u srednjem Velebitu biljku su sabirali, naročito za presađivanje u botaničke vrtove, dok se na nalazištima u sjevernom Velebitu ne opaža promjena brojnosti.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Vrsta uskog i disjunktnog areala, raste na sjevernom i srednjem Velebitu.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Rosales - Porodica
Rosaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Degen, A., 1905: Über das spontane Vorkommen eines Vertreters der Gattung Sibiraea in Südkroatien und in der Hercegowina. Magy. Bot. Lap. 4: 245-259.
Degen, A, 1905: Über die Frucht der Sibiraea Croat. Magy. Bot. Lap. 4: 284.
Degen, A, 1937: Flora Velebitica, 2: 241. Ungar. Acad. der Wissenschaften. Budapest.
Horvat, I., 1931: Vegetacijske studije o hrvatskim planinama. II. Zadruge na planinskim stijenama i točilima. Rad Jugosl. akad. 241. Zagreb.
Kušan, F., 1971: Novo nalazište svojte Sibiraea laevigata ssp. croatica Degen na Velebitu. Acta Bot. Croat. 30: 131-134.
Maly, K., 1930: Beiträge zur Kenntnis der illyrischen Flora.
Hirc, D., 1903-1912: Revizija hrvatske flore, Rad Jugosl. akad. 181: 696. Zagreb.
Turill, W. B., 1929: The Plant-Life of the Balkan Peninsula. 438 i 457. Oxford.
Volarić-Mršić, I., mnscr.: Hrvatska sibireja u sjevernom Velebitu, exicc. 1983, novo nalazište Hodžinac (M. Brisnice).