CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

stepski zimzelen

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003789

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
25.11.2018.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Purger, D. (2018): Vinca herbacea Waldst. & Kit. (HRCP003789). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3789. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Dragica Purger
  • Suradnik/ci
    János Csiky
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Vrsta je na sva četiri nalazišta ugrožena obrastanjem drveća i grmlja, a također potencijalnu ugrozu predstavljaju antropogene intervencije kao što su sječa drveća i odstranjivanje grmlja. Biljke na strmoj padini, u stepskom travnjaku ugrožene su odronom lesnog zida, a u degradiranoj šumi sa velikim udjelom bagrema stepski zimzelen je ugrožen direktnim djelovanjem bagrema koji zasjenjuje stanište, tlo obogaćuje dušikom, a postoji velika opasnost od uništenja prilikom sječe drveća.
  • Korištenje
    Zbog dekorativnog cvijeta ponekad ovu vrstu sade u vrtovima. Sadrži alkaloide i rutin, u Rusiji se koristi u narodnoj medicini za liječenje diabetesa i hipertenzije.
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 7.3 Ostale preinake ekosustava, 8.1.2 Određene vrste, 12.1 Druga ugroza
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    -
  • Postojeće mjere očuvanja
    3. Određena su područja očuvanja
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 3.4 Ex-situ očuvanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Zeljasta trajnica, povijuša sa tankom puzećom 60(–80) cm dugom stabljikom koja se ukorjenjuje na vršnom nodiju. Za razliku od drugih predstavnika roda ova vrsta nije zimzelena, listovi uvenu krajem jeseni. Listovi su usko lancetasti do usko eliptični, najdonji su ponekad obrnuto jajasti, sa trepljastim rubom, (2–)3(–5) cm dugi, 0,5–1,5 cm široki, skoro sjedeći. Ogranci koji nose cvjetove kratki su i uspravni, pojedinačni cvjetovi smješteni su u pazuhu nasuprotno raspoređenih listova. Režnjevi čaške su usko trokutasti, dugi 4–8 mm, cijelog glatkog ruba, sa rijetkim dlakama. Vjenčić je u obliku lijevka, donji dio je sužen u cijev dugu 10–15 mm, a gornji dio tamnoplavo-ljubičastog vjenčića širok je 20–35 mm, režnjevi latice su ušiljeni ili koso odrezani u obliku romba. Plod je u obliku dvaju cilindričnih mjehura s ušiljenim vrhom. Cvjeta od travnja do početka lipnja. Oprašuje se kukcima, a sjeme raznose životinje.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    Nije poznata.
  • Veličina i trend populacije
    Ukupan broj jedinki na terenu je procijenjen na <1000 jedinki, uz napomenu da se radi o vrsti koja se razmnožava vegetativno, ukorjenjivanjem vršnih grana, te gradi više-manje gustu mrežu u kojoj je skoro nemoguće odrediti broj jedinki, te bi procijenjeni broj mogao odgovarati broju puzećih stabala sa cvatućim granama. Broj jedinki vjerojatno je znatno manji.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Stepski zimzelen je pontsko panonski florni element, ima disjunktan areal: raste u području od Jugozapadne Azije, od Kavkaza i područja oko Crnog mora, preko Anatolije i Balkanskog poluotoka do istočnih dijelova Dunavske kotline i Karpatskog basena. U Južnoj i srednjoj Europi zavičajna je vrsta u Ruskoj federaciji i Ukrajini, Slovačkoj, Austriji, Mađarskoj, Srbiji, Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Turskoj. U Francuskoj i Engleskoj je unesena i raste u vrtovima kao dekorativna vrsta.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Vrsta je ograničena na istočno-panonsku makroregiju, baranjsku mezoregiju. Populacija stepskog zimzelena zabilježena je na Banskom brdu između Zmajevca i Batine na četiri lokaliteta vrlo blizu jedan drugom (Csiky i sur. 2008).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    Magnoliidae
  • Nadred
    Asteranae
  • Red
    Gentianales
  • Porodica
    Apocynaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-18 23:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Baza podataka flore Hrvatske (Nikolić 2018), EuroPlusMed (2018)
  • Ostala hrvatska imena
    zeljasta pavenka
  • Strana imena
    Herbaceas periwinkle (eng); Pusztai meténg (mađ); Барвинок травянистый (rus); zimzelen plavičasti (srp); zimozeleñ bylinný (slovač); Barwinek zielny (polj); Sommergrün-Immergrün (njem); Brčál bylinný (češ)
  • Locus typicus
    Descriptiones et Icones Plantarum Rariorum Hungariae 1: 8, pl. 9. 1802. (Descr. Icon. Pl. Hung.)
  • Bibliografija
  • Csiky, J., Purger, D., 2013: Herbaceous periwinkle, Vinca herbacea Waldst. et Kit. 1799 (Apocynaceae), a new species of the Croatian flora. Acta Botanica Croatica 72(2): 399-406.
    Euro+Med, (2006–): Euro+Med PlantBase – the information re¬source for Euro-Mediterranean plant diversity. http://ww2.bgbm.org/EuroPlusMed/ (pristup u studenom 2018).
    IUCN, 2012: Guidelines for application of IUCN Red List criteria at regional and national levels: Version 4.0. Gland, Switzer¬land and Cambridge, UK: IUCN. iii + 41pp. (amended for Croatia by the State Institute for Nature Protection, 2014).
    Király, G., (ed.) 2007: Red list of the vascular flora of Hungary. Private edition, Sopron (in Hungarian).
    Nikolić, T., 2005: Procjene ugroženosti flore. In: Nikolić, T., Topić, J. (eds.), Red Book of Vascular Flora of Croatia, 24–34. Ministry of Culture, State Institute for Nature Protection, Zagreb.
    Nikolić, T. ur. 2018: Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu (datum pristupa:29.11.2018).
    Purger, D., Csiky, J., 2007: Continental and Pannonian loess flora and vegetation on the southern border of its distribution. In: Britvec M, Škvorc Ž (ed.) 2nd Croatian Botanical Congress: Book of abstracts, Zagreb, Croatia, 20/09/2007-22/09/2007. Zagreb: p. 92. (ISBN:978-953-99774-1-0).
    Purger, D., Csiky, J., 2008: Biljke Banskog brda. Plants of Bansko Hill (Baranja, Croatia). Pécs: Pécsi Tudományegyetem, 58 p.
    Purger, D., Csiky, J., 2010: Herbaceous Periwinkle, Vinca herbacea Waldst. & Kit. 1799 (Apocynaceae), a new species of the Croatian flora In: 3rd Croatian Botanical Congress: Book of abstracts. p. 160. Tijesno, Croatia, 24.09.2010-26.09.2010.