CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

panonska perunika

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003785

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii,v)+2ab(iii,v); C2a(i,ii); D)

Datum procjene
01.11.2018.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Purger, D. (2018): Iris pumila L. (HRCP003785). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3785. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Dragica Purger
  • Suradnik/ci
    János Csiky
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nedovoljno poznata - DD ver. 3.1 (Khela, 2013)
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Populacija na Banskom brdu ugrožena je odronom lesnog zida i spontanom erozijom, a proces uništavanja ovog staništa započeo je prije par desetljeća iskapanjem lesa prilikom izgradnje puta Zmajevac-Batina. Zapuštanje travnjaka u podnožju lesnog zida i njihovo obrastanje invazivnim vrstama drveća: bagrem (Robinia pseudoacacia) i žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima) (Purger i Csiky 2008)ugrožava opstanak heliofilne i oligotrofne panonske perunike.
  • Korištenje
    Panonska perunika je izrazito dekorativna vrsta, ali zahvaljujući nepristupačnosti strmog terena populacija na padini Banskog brda nije izložena prijetnji da će je ljubitelji dekorativnog bilja sakupiti.
  • Ugroze i njihovi učinci
    4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 8.1.2 Određene vrste
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    -
  • Postojeće mjere očuvanja
    3. Određena su područja očuvanja
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 3.4 Ex-situ očuvanje
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Zeljasta biljka, visine svega 10 do 15 cm. Podanak je kratak, puzeći, simpodijalno razgranjen, stablo je kraće od 1 cm, završava se cvijetom. Listovi su široko linearni, ravni ili malo povijeni, širine 4–17 mm, dužine 3–15 cm, rastu i nakon cvatnje. Cvjetovi su bez cvjetne stapke (sjedeći), pojedinačni (rijetko po 2), plavo-ljubičasti ili blijedo-žuti. Cijev perigona dužine 4–9 cm, s trima purpurnim prugama, 4–5 puta je duža od plodnice. Vanjski listovi cvjetnog omotača (perigona) dugi 6 cm, zaobljeni ili blago ušiljeni, pri osnovi se klinasto sužavaju, na sredini se nalaze višestanične uspravne ljubičaste dlačice (tzv. ''brada''). Unutrašnji listovi perigona su duguljasti, 5–10 cm, nešto širi. Plod je trodjelni sjedeći tobolac, zaoštren na vrhu. Sjeme loptasto. Cvjeta u travnju i svibnju. Oprašivanje je entomofilno. Razmnožava se sjemenom i dijeljenjem podanka. 2n=24, 30, 32, 36.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    Postoje značajne razlike u životnom ciklusu individua koje rastu na prirodnom staništu i jedinki koje su uzgajane u vrtu. U vrtu jedinke brže stare i žive kraće. Vrijeme potrebno da biljka postigne generativnu zrelost u prirodi je 3 do 5 godina, dok jedinke uzgajane u vrtu zrelost postignu za 1 do 2 godine. Generativni period u prirodi traje 20 - 50 godina, a u kulturi 5 - 6 godina. Postgenerativni period u prirodi može trajati i 30 godina, a u uvjetima uzgoja skraćuje se na 3-5 godina.
  • Veličina i trend populacije
    Populacija od 50-tak jedinki pronađena je u proljeće 2007. godine na samom rubu strmog lesnog zida. Tijekom narednih nekoliko godina praćeno je stanje populacije i zapažene su promjene na staništu: erozija lesnog zida ugrožava opstanak populacije panonske perunike.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Raste u srednjoj i jugoistočnoj Europi, do Kaspijskog mora, na Kavkazu. Areal je disjunktan. Pripada Pontsko-Panonskom flornom elementu. Prema podacima iz Flore Europe (EuroPlusMed 2018) zabilježena je kao samonikla u sljedećim državama: Al, Au, Bu, Cz, Gr, Hu, Hr, S, Rm, Uk, Rs (Na jugoistoku europskog dijela) dok je u Njemačkoj [Ge] unesena kao dekorativna vrsta.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Iris pumila je zabilježena samo u Istočno-panonskoj makroregiji, Baranjskoj mezoregiji, na jednom lokalitetu u Baranji (Bansko Brdo, Zmajevac) što je bio prvi nalaz ove vrste kao samonikle u Hrvatskoj (Purger i sur. 2008). Za sada je to jedini pouzdano potvrđeni lokalitet u Hrvatskoj na kojem raste ova vrsta. U bazi podataka hrvatske flore (Nikolić 2018) navedeni su objavljeni podaci o nalazima s Velebita (primorski obronci i terasa primorske padine: Veliko Libinje, Malo Libinje) i neobjavljeni podaci iz Dalmatinske zagore: Blaca sjeverno od Kozjaka, te s otoka Paga: Paški zaljev, zapadna obala, područje Crnika, međutim ovi podaci se ne mogu uzeti u obzir, jer postoji osnovana sumnja da se radi o pogrešnoj determinaciji. Naime, mala je vjerojatnost da panonska perunika, Iris pumila raste u ovom području. U srednjoj Dalmaciji zabilježena je po habitusu slična patuljasta vrsta Iris adriatica Trinajstić ex Mitić (syn.: I. pseudopumila Tineo) (Mitić 2002) koja pripada istom kompleksu (I. pumila), a koja je endemski takson Hrvatske. Iris adriatica patuljasta je jadranska perunika čije usko stanište obuhvaća okolicu gradova Zadra, Šibenika, Drniša i Unešića, te otoke Čiovo, Brač, Vir i Kornate. Prije se poistovjećivala sa srodnim vrstama I. pumila, I. pseudopumila ili I. attica, a tek je nedavno opisana kao zasebna vrsta (Mitić 2002).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    Liliidae
  • Nadred
    Lilianae
  • Red
    Asparagales
  • Porodica
    Iridaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-18 23:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Baza podataka flore Hrvatske (Nikolić 2018), EuroPlusMed (2018)
  • Ostala hrvatska imena
    majušna perunika
  • Strana imena
    dwarf iris (eng), ирис карликовый (rus), kosatec nízký (češ), törpe nőszirom (mađ), Zwerg-Schwertlilie (njem), perunika niska (srp)
  • Locus typicus
    Species Plantarum: 38. 1753
  • Bibliografija
  • Crvena knjiga flore Rusije, On-line, na stranici: https://cicon.ru/iris-pumila.html (pristup: studeni 2018).
    Euro+Med, (2006–): Euro+Med PlantBase – the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity (pristup: studeni 2018), http://ww2.bgbm.org/EuroPlusMed/PTaxonDetail.asp?NameCache=Iris%20pumila&PTRefFk=8000000.
    Grulich, V., 2012: Red List of vascular plants of the Czech Republic: 3rd edition.Preslia 84: 631–645.
    IUCN, 2012: Guidelines for application of IUCN Red List criteria at regional and national levels: Version 4.0. Gland, Switzer¬land and Cambridge, UK: IUCN. iii + 41pp. (amended for Croatia by the State Institute for Nature Protection, 2014).
    Khela, S. 2013. Iris pumila. The IUCN Red List of Threatened Species 2013: e.T203235A2762496. Downloaded on 03 December 2018.
    Király, G. (ed.) 2007: Vörös Lista. A magyarországi edényes flóra veszélyeztetett fajai. [Red list of the vascular flora of Hungary]. Saját kiadás, Sopron, 73 pp.
    Mitić, B., 2004: Iridaceae. In: Bogdanović, S.,Nikolić, T. (eds.), Notulae ad indicem Florae Croaticae. Nat. Croat. 13, 407–420.
    Mitić, B., Cigić P., 2009. Hrvatski vrt perunika i poučna botanička staza u Donjoj Stubici. Hrvatsko botaničko društvo, Zagreb (str. 17).
    Niklfeld i Schratt-Ehrendorfer, 1999: Rote Listen gefährdeter Pflanzen Österreichs. Grüne Reihe des Bundesministeriums für Umwelt, Jugend und Familie, Wien.
    Nikolić, T. ur. 2018: Flora Croatica baza podataka (http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu (datum pristupa:29.11.2018).
    Purger, D, Csiky, J., 2008: Biljke Banskog brda: Plants of Bansko Hill (Baranja, Croatia). Pécs: Pécsi Tudományegyetem, 58 p.
    Purger, D., Csiky J., Topic J., 2008: Dwarf iris, Iris pumila L. (Iridaceae) – new species of the flora of Croatia. Acta Botanica Croatica 67:(1) pp. 97-102.
    Soó, R., 1973: Manual for taxonomy and phytogeography; flora and vegetation of Hungary (in Hungarian). Akadémiai kiadó, Budapest.
    Topić, J., Nikolić T. 2005: General causes of threats. In: Nikolić, T., Topić J. (eds.): Red book of vascular flora of Croatia. Ministry of Culture, State Institute for Nature Protection, Zagreb.
    Webb, D.A., Chater, A.O., 1980: Iris. In Tutin, T.G. et al. (eds.), Flora Europaea, 5, Alismataceae to Orchidaceae (Monocotyledones). Cambridge Univ. Press, London.
    Шевченко Г.Т. 1976. Вегетативное размножение ириса низкого (Iris pumila L.) и его значение для разработки методов сохранения вида // Охрана ценных, редких и исчезающ. видов растен. Ставроп. края: сб. науч. трудов / Ставроп. НИИ сельск. хоз-ва. Ставрополь, вып. 39. С.107-119.
    Шевченко И.В. 2013. Биоморфологические особенности видов и сортов Iris L. в культуре на юге Среднерусской возвышенности. Белгород.