CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

pješčarsko smilje

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003783

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)

Datum procjene
28.11.2018.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Prlić, D. (2018): Helichrysum arenarium (L.) Moench (HRCP003783). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3783. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Dragan Prlić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Gotovo ugrožena - NT ver 3.1 (Khela 2013)
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Znanje
  • Napomena uz razlog promjene
    Vrsta je dosad bila nedovoljno poznata (DD) zbog povijesnih nalaza koji u novije vrijeme nisu potvrđeni ili bi tek trebalo provesti njihovu terensku potvrdu na odgovarajućim staništima. U međuvremenu je poznavanje areala dopunjeno s dva nalaza novijeg datuma, no ovdje se radi o podacima koji nisu prikladni za procjenu ugroženosti budući da se odnose na jedinke u uzgoju (Perinčić et al. 2016) te na jedan upitan lokalitet koji nije geografski precizno definiran (Wallnöfer 2008). Osim u uzgoju, vrsta se vjerojatno više nije održala na području Hrvatske.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Degradacija staništa u vidu zarastanja pjeskovitih površina te ekspanzija naselja i poljoprivrede.
  • Korištenje
    Vrsta se uzgaja kao ukrasna (Perinčić et al. 2016).
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 2.1.3 Agroindustrijska zemljoradnja, 5.2.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 8.1.2 Određene vrste
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    -
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    -
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 3.1.1. Upravljanje sakupljanjem, 3.3.1. Reintrodukcija
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.5 Ugroze
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Zeljasta trajnica, visoka 8-30 (50) cm, s vretenastim i odrvenjelim rizomom. Stabljika uspravna ili uzdižuća, prije cvjetanja jednostavna ili u gornjem dijelu razgranjena, prileglo vunenasta, sivkasto-bijela. Listovi manje ili više gusto bijelo-pustenasti, cjelovitih margina; u donjem dijelu stabljike duguljasto obrnuto-jajoliki, tupi, 5-7 cm dugi, suženi u peteljku; u gornjem dijelu stabljike linealno lancetasti, šiljasti, pri bazi zaobljeni i sjedeći. Necvatući izdanci s rozetama široko spatulastih, peteljkastih listova. Cvat 2-5 cm po dužini; glavice 6-7 mm duge, njih 3-20 u gustim terminalnim gronjama. Ovoj cvata promjera 4-5 mm, polukuglast; listovi ovoja mnogobrojni (oko 30), pravilno se preklapaju (poput crijepova na krovu), jajoliki ili duguljasti, suhokožičasti, jarko žuti do narančastožuti, sjajni; vanjski ovojni listovi polukružni, donekle pustenasti pri bazi; unutarnji ovojni listovi usko spatulasti. Cvjetovi zlatnožuti; obodni ženski cvjetovi končasto cjevasti, najčešće nedostaju. Plod roška, cilindrična ili izduljeno obrnuto-jajolika, obično se postupno sužava prema bazi, vrh s žutim papusom, 0,9-1,1 x 0,4-0,5 mm. Površina zrnata, bjelkasto bradavčasto-kvržičasta, svijetlo-smeđa do smeđa (Bojnansky & Fargašova 2007, Josifović et al. 1975, Tutin et al. 1976).
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    -
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Samonikle jedinke na području Hrvatske vjerojatno više ne postoje.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Nativna za Euroaziju, prisutna duž karpatskog područja (Bojnansky & Fargašova 2007). Javlja se u velikom broju europskih država, izostaje jedino u Italiji, Španjolskoj, Portugalu i južnom dijelu Balkanskog poluotoka (Geuter 2006). Nije prisutna u Velikoj Britaniji (Streeter et al. 2016). Od srednje Europe proteže se kroz Mađarsku, Hrvatsku, Srbiju, Bugarsku, Rumunjsku, kroz sjeverni i srednji dio Ruske Federacije, sve do kavkaskih zemalja (Josifović et al. 1975). Pripada subpontskom flornom elementu. Dok je u Srbiji nedvojbeno utvrđena s Deliblatske pješčare i podunavskih pijesaka istočne Srbije (Josifović et al. 1975), prisutnost ove vrste ostaje upitna za susjednu Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu. Naime, Greuter (2006) navodi prisutnost vrste na području Slovenije, no ona je u nacionalnom literaturnom izvoru izostavljena (Martinčič et al. 2007). Dodatno, za Bosnu i Hercegovinu postoji samo jedan navod koji je vezan za sabiranje samoniklog bilja (Kathe et al. 2003), međutim njega Greuter (2006) ne potvrđuje.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Na prostoru Hrvatske nalazišta vrste vrlo su rijetka i geografski relativno udaljena, a u pravilu su vezana za pjeskovita staništa dravskog porječja. Poznato je nekoliko vrlo starih nalaza za gornji tok rijeke Drave, iz okolice Varaždina i Donje Dubrave, koji datiraju iz polovice 19. stoljeća (Schlosser & Vukotinović 1869) i danas su vrlo upitni. Na širem području toka rijeke Drave, s međimurske strane, mogu se još pronaći prikladna suha pjeskovita i šljunkovita staništa, no sustavnim istraživanjima tek valja utvrditi prisutnost ove vrste. Posljednje prirodno nalazište, potvrđeno herbarskim primjerkom iz 1964. godine, zabilježeno je na sjevernom rubu Đurđevačkih pijesaka između Đurđevca i Kalinovca, međutim vrsta kasnije nije ponovno pronađena i smatra se nestalom (Kranjčev 2016). Osim samoniklih subpopulacija koje su vrlo izgledno nestale sa svojih lokaliteta, vrsta je u novije vrijeme poznata iz uzgoja na Dugom otoku u naselju Dragove (Perinčić et al. 2006). Dodatno nalazište odnosi se na područje otoka Lošinja (Wallnöfer 2008), no predstavlja tek sekundarni navod (Starmühler 2005) bez precizno definirane lokacije. Zbog izostanka tipičnog prirodnog staništa, vjerojatno se i ovdje radi o subpopulaciji iz uzgoja.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    Magnoliidae
  • Nadred
    Asteranae
  • Red
    Asterales
  • Porodica
    Asteraceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    (1794). Methodus (Moench)
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
    Karlsson (2004-03-18 23:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
    EOL (Encyclopedia of Life): https://eol.org/pages/6230372/names Flora Croatica Database (Nikolić 2018): https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=4966
  • Ostala hrvatska imena
    žuto smilje, sneljek, zlatnocvjeta trava, raznolisni smilj
  • Strana imena
    Sandy Everlasting, Dwarf Everlasting, Immortelle (eng); Sandstrohblume (njem); Immortelle des sable (fra)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bojnansky, V., Fargašova, A., 2007: Atlas of Seeds and Fruits of Central and East-European Flora, The Carpathian Mountains Region. Springer, Dordrecht, The Netherlands.
    Greuter, W., 2006: Compositae (pro parte majore). U: Greuter, W., Raab-Straube, E. von (ur.): Compositae. Euro+Med Plantbase - the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.
    Josifović, M., Stjepanović, L., Kojić, M., Nikolić, V., 1975: Flora SR Srbije VII. Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd.
    Kathe, W., Honnef, S., Heym, A., 2003: Medicinal and Aromatic Plants in Albania, Bosnia‐Herzegovina, Bulgaria, Croatia and Romania. Federal Agency for Nature Conservation, WWF, TRAFFIC, Njemačka.
    Kelcey, J.G., Müller, N., 2011: Plants and Habitats of European Cities. Springer Science & Business Media.
    Khela, S., 2013: Helichrysum arenarium. The IUCN Red List of Threatened Species 2013: e.T201543A2708375. Pristupljeno 7.12.2018.
    Kranjčev, R., 2016: Pijesci u Podravini – Prošlost i današnje prilike, živi svijet, održavanje i perspektive razvoja. Cris: Časopis Povijesnog društva Križevci 18 (1): 149-160.
    Martinčič, A., Wraber, T., Jogan, N., Podobnik, A., Türk, B., Vreš, B., Ravnik, V., 2007: Mala flora Slovenije ključ za določanje praprodnic in semenk. Techniška Založba Slovenije, Ljubljana.
    Nikolić, T. (ur.) 2018: Rasprostranjenost Helichrysum arenarium (L.) Moench u Hrvatskoj, Flora Croatica Database (http://hirc.botanic.hr/fcd). Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Pristupljeno: 27.11.2018.
    Perinčić, B., Franin, K., Marcelić, Š., Radović, I., Židovec, V., 2016: Hortikulturna flora okućnica zadarskog arhipelaga. Agronomski glasnik 4: 171-198.
    Sawilska, A.K. 2006: Wpływ czynników środowiskowych na przebieg kwitnienia Helichrysum arenarium (L.) Moench (The impact of habitat conditions on blooming of Helichrysum arenarium (L.) Moench). Acta Agrobotanica 59 (1): 241-249.
    Schlosser, J.C.K., Vukotinović, Lj., 1869: Flora Croatica. Sumptibus et auspiciis academiae scientiarum et articum slavorum meridionalium, Zagreb, I-CXLI, 1-1362.
    Starmühler, W. (2005): Vorarbeiten zu einer "Flora von Istrien", Teil VIII. Carinthia II 195 (115): 515-653
    Streeter, D., Hart-Davies, C., Hardcastle, A., Cole, F., Harper, L., 2016: Collins Wild Flower Guide, 2nd Edition. William Collins, London.
    Tutin, T. G., Heywood, V. H., Burges, N. A., Moore, D. M., Valentine, D. H., Walters, S. M., Webb, D. A., 1976: Flora Europaea, Volume 4, Plantaginaceae to Compositae (and Rubiaceae). Cambridge University Press, Cambridge.
    Veen, P., Jefferson, R., Smidt, J. de, Straaten, J. van der, 2009: Grasslands in Europe of High Nature Value. KNNV Uitgeverij, Nizozemska.
    Wallnöfer, B., 2008: An annotated checklist of the vascular plants of the Cres-Lošinj (Cherso-Lussino) archipelago (NE-Adriatic Sea, Croatia). Ann. Naturhist. Mus. Wien 109 B, 207-318.