CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

dugoklasi šaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003780

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT B2b(iii,v))

Datum procjene
21.11.2018.

Prethodne procjene

  • 2005 - (DD -)

    • Citat
    Prlić, D. (2018): Carex elongata L. (HRCP003780). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3780. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Dragan Prlić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Obim pojavljivanja vrste (EOO) iznosi 25261 km2 što prelazi granicu za kategoriju osjetljive vrste (VU). Površina nastanjenja je 128 km2 i zaključeno je stalno smanjivanje površine, obima i/ili kvalitete staništa te broja odraslih jedinki, međutim, vrsta nije izrazito fragmentirana, a broj lokacija je 28. Na području Hrvatske vrsta zauzima isključivo područja s poplavnim šumama za koje je već evidentiran trend smanjenja poplavne i podzemne vode, a neizbježno su podložne i sječama što u dodatnoj mjeri ostavlja trag na kvalitetu staništa. Vrsta je u drugim europskim zemljama također u opadanju pa vanjske populacije vjerojatno neće utjecati na revitalizaciju vrste unutar Hrvatske. Kriteriji za ulazak vrste u kategoriju ugrožene (EN) nisu zadovoljeni, no kako postoji izgledna vjerojatnost da bi vrsta u budućnosti mogla postati ugrožena, vrsta se određuje kao gotovo ugrožena (NT).
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Zbog potencijalnih hidromelioracijski zahvata i smanjenja razine podzemne vode te zbog sječe vlažnih šuma kao primarnog staništa ove vrste.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      3.1 Naftne i plinske bušotine, 5.3.4 Nenamjerni učinci: veliki razmjer (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja) [žetva], 7.2.4 Crpljenje površinskih voda (nepoznata uporaba), 7.2.8 Crpljenje podzemnih voda (nepoznata uporaba), 7.2.11 Brane (veličina nepoznata), 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      -
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.2. Zaštita resursa i staništa
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Višegodišnja busenasta biljka, visoka 30-80 cm. Stabljika 3-uglata i hrapava po bridovima, prilično savitljive, bazalni rukavci svijetlo smeđi. Listovi široki 2-6 mm, žućkasto-zeleni, izduženi i fino šiljastog vrha, pri osnovi s duguljastom ligulom dugom 4-8 mm. Cvat 3-10 cm dug, rastresita metlica s čekinjastim donjim braktejama, oko 8-12 jajoliko duguljastih klasića. Klasići dužine 5-16 mm, višecvjetni. Gornji cvjetovi ženski, muški pri bazu. Ženske pljevice do 2 mm, široko jajolike, tupe ili ušiljene, crvenkasto-smeđe sa zelenom središnjom žilom i kožičastim rubom. Vrećice duge 3-4 mm, lancetasto-eliptične, žućkasto- do crvenkasto-smeđe boje, sjajne površine. U zrelosti su svinute, s rašljastim kljunom i izražene nervature. Dorzalna strana vrećice konveksna, ventralna strana relativno ravna. Sjemenke jajolike, spljoštene, u poprečnom prerezu polu-elipsoidne, 1,7-2 x 1-1,2 mm, s kratkim kljunom (Bojnansky & Fargašova 2007, Josifović et al. 1976, Rose 1989, Tutin et al. 1980).
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      -
    • Duljina generacije
      Nije poznato.
    • Veličina i trend populacije
      Veličina: nepoznata Trend: pad
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Vrsta je karakteristična za eurosibirsku regiju (Bojnansky & Fargašova 2007), od arktičke Norveške južno prema središnjoj Francuskoj, do južnih Karpata i jugoistočne Rusije (Tutin et al. 1980), prvenstveno distribuirana kroz središnju i sjevernu Europu (Josifović et al. 1976). Njezino tipično stanište, šuma crne johe i duguljastog šaša (Carici elongatae-Alnetum), zajednica je srednjoeuropsko-supkontinentalne rasprostranjenosti (Vukelić 2012). Na većini se mediteranskog područja ne pojavljuje, u istočnoj Europi i Sibiru je rijetka. U Češkoj je rasprostranjenost neujednačena, iz pojedinih dijelova gotovo u potpunosti izostaje, prvenstveno s pokrčenih suhih i toplih mjesta (Kaplan et al. 2017). Za područje Velike Britanije navodi se izrazita prisutnost vrste u prošlosti, no danas je postala vrlo rijetka (Ratcliffe 2012).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj se vrsta nalazi na južnoj granici svojeg areala (Nikolić & Topić 2005) gdje je nejednako raspršena po cijelom kontinentalnom nizinskom području. Raste u predjelima uz rijeke Dravu i Muru, a među najznačajnije lokalitete pripadaju đurđevačke nizinske šume gdje raste u tipičnoj šumskoj zajednici s crnom johom (Vukelić et al. 2008). Ovdje su značajni lokaliteti Crni Jarci, Kupinje, Limbuš i Preložnički berek (Vukelić & Baričević 2005). Također, vrsta je rasprostranjena u šumama Posavine (Glavač 1959, Hulina 1989, Rauš 1971, Vukelić et al. 2008) i Pokuplja (Rauš 1996, Vukelić et al. 2008). Dodatno je utvrđena u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Stančić 2008), unutar Parka prirode Papuk (Pandža 2010), iz slatinskih vlažnih šuma (Prlić 2015) te s vlažnih livada podno Zrinske gore (Šegulja et al. 1998) i iz okolice Požege (Tomašević 1998).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      Magnoliidae
    • Nadred
      Lilianae
    • Red
      Poales
    • Porodica
      Cyperaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Karlsson (2004-03-18 23:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
      Van der Meijden, R. (2005)
      UniProt: https://www.uniprot.org/taxonomy/240685 INPN: https://inpn.mnhn.fr/espece/cd_nom/88493/tab/taxo Flora Croatica Database (Nikolić 2018): https://hirc.botanic.hr/fcd/DetaljiFrame.aspx?IdVrste=2330
    • Ostala hrvatska imena
      produljeni šaš
    • Strana imena
      Elongated Sedge (eng), Walzen-Segge (njem), Langährige Segge (njem), Laîche allongée (fra), Carice allungata (ita)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • Bojnansky, V., Fargašova, A., 2007: Atlas of Seeds and Fruits of Central and East-European Flora, The Carpathian Mountains Region. Springer, Dordrecht, The Netherlands.
      Glavač, V., 1959: O šumi poljskog jasena sa kasnim drijemovcem. Šumarski list: znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva 83 (1-3): 39-45.
      Hulina, N., 1989: Prikaz i analiza flore u području Turopolja. Acta Botanica Croatica 48 141-160.
      Josifović, M., Stjepanović, L., Janković, M. M., Gajić, M., Kojić, M., Diklić, N., 1976: Flora Srbije VIII. Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd.
      Kaplan, Z., Danihelka, J., Koutecký, P., Šumberová, K., Ekrt, L., Grulich, V., Řepka, R., Hroudová, Z., Štěpánková, J., Dvořák, V., Dančák, M., Dřevojan, P. & Wild, J., 2017: Distributions of vascular plants in the Czech Republic, Part 4. Preslia 89: 115–201.
      Nikolić, T. (ur.) 2018: Flora Croatica baza podataka. On-Line (http://hirc.botanic.hr/fcd). Botanički zavod, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu. Pristupljeno: 27.11.2018.
      Nikolić, T., Topić, J., 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
      Pandža, M., 2010: Flora Parka prirode Papuk (Slavonija, Hrvatska). Šumarski list 134 (1-2): 25-44.
      Prlić, D., 2015: Small-flowered bittercress, Cardamine parviflora L. (Brassicaceae), a new species of the Croatian flora. Acta Botanica Croatica 74 (1): 151-157.
      Ratcliffe, D. A., 2012: A nature conservation review, Volume 1. Cambridge University Press, Cambridge.
      Rauš, Đ., 1971: Crna joha (Alnus glutinosa Gaertn.) u šumama Posavine. Poljoprivredni fakultet, Savjetovanje o Posavini 3: 353-362.
      Rauš, Đ., 1975: Vegetacijski i sinekološki odnosi šuma u bazenu Spačva. Glasnik za šumske pokuse 18.
      Rauš, Đ., 1996: Nizinske šume pokupskog bazena. Šumarski institut Jastrebarsko, Radovi 31 (1-2): 17-37.
      Rose, F., 1989: Coulour Identification Guide to the Grasses, Sedges, Rushes and Ferns of the British Isles and north-western Europe. Penguin Group, London.
      Stančić, Z., 2008: Classification of mesic and wet grassland in northwest Croatia. Biologia 63 (6): 1085-1099.
      Šegulja, N., Ilijanić, Lj., Marković, Lj. 1998: Prikaz i analiza flore Zrinske gore. Acta Botanica Croatica 55/56 65-99.
      Tomašević, M., 1998: Prilog flori Požeške kotline i okolnoga gorja (Hrvatska). Acta Botanica Croatica 55/56 119-131.
      Tutin, T. G., Heywood, V. H., Burges, N. A., Moore, D. M., Valentine, D. H., Walters, S. M., Webb, D. A. 1980: Flora Europaea, Volume 5, Alismataceae to Orchidaceae. Cambridge University Press, Cambridge.
      Vukelić, J., 2012: Šumska vegetacija Hrvatske. Sveučilište u Zagreb, Šumarski fakultet, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
      Vukelić, J., Baričević, D. 2005.: Šumska vegetacija poplavnih područja. U: Vukelić, J. (ur.): Poplavne šume u Hrvatskoj. Akademija šumarskih znanosti, Zagreb.
      Vukelić, J., Mikac, S., Baričević, D., Bakšić, D., Rosavec, R., 2008: Šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.