CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

dlakavi pjenišnik

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000378

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(R -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Trinajstić, I. (1994): Rhododendron hirsutum L. (HRCP000378). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/378. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivo Trinajstić
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Rijetka vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Zasad je zapaženo da se brojnost smanjuje samo na nalazištu na Kleku, i to zbog sabiranja ili razvitka šumske vegetacije koja potiskuje ovu vrstu.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Vrsta je zaštićena od 1969. godine na svim prirodnim nalazištima temeljem Zakona o zaštiti prirode.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Dosljedno provođenje zakonom propisanih mjera zaštite.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Raste kao grm, razmnožava se sjemenom i ne pokazuje tendenciju povećanja populacije. Schlosser i Vukotinović (1869, 1876) međusobno ne razlikuju vrste Rh. hirsutum i Rh. ferrugineum; pa obje vrste navode za hrvatsku floru. Rh. ferrugineum, kao kalcifobna, planinska biljka nije poznata na području Hrvatske pa se svi podaci o rasprostranjenosti, te vrste odnose na vrstu Rh. hirsutum.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Pukotine stijena, krševiti tereni pretplaninskog pojasa, u opsegu različitih nešumskih biljnih zajednica.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Raste najčešće pojedinačno. Zasad je zapaženo da se brojnost smanjuje samo na nalazištu na Kleku, i to zbog sabiranja ili razvitka šumske vegetacije koja potiskuje ovu vrstu.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Sjeverozapadni Dinaridi predstavljaju istočnu granicu areala. Raste na Velikoj Kapeli, Velebitu, Snježniku, Risnjaku, Kleku, Bjelolasici, Ličkoj Plješivici.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Ericales
  • Porodica
    Ericaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Boller, A., 1892: Eine botanische Wanderung um Bihać in Bosnien und in angrenzenden Teile von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 42, 250-259.
    Degen, A, 1937: Flora Velebitica 2. Budapest.
    Hirc, D., 1896: Vegetacija Gorskoga kotara. Rad Jugosl. Akad. 126, 1-82.
    Hirc, D., 1906: Revizija hrvatske flore. Rad Jugosl. Akad. 167, 338.
    Horvat, I., 1952: Prilog poznavanju raširenja nekih planinskih biljaka u jugoistočnoj Evropi. God. Biol. Inst. Sara. 5(1-2), 199-218.
    Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog Primorja. Prir. Istraž. Jugosl. Akad. 17. Zagreb.
    Schlosser, J., Vukotinović, L., 1869: Flora Croatica. Zagrabiae.
    Schlosser, J., Vukotinović, L., 1876: Bilinar. Flora excursoria. Zagreb.