CRVENI POPIS
Natragmjehurica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP000361
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(V -)
Datum procjene
01.12.1994.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Hulina, N. (1994): Physalis alkekengi L. (HRCP000361). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/361. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Nada Hulina
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
Osjetljiva vrsta.
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Sabiru je zbog dekorativnog izgleda, pri čemu se često uništi i podanak. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Pojedina nalazišta treba zaštititi kao botaničke rezervate. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Trajnica s podankom, razmnožava se vegetativno i sjemenom. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Raste uz živice, putove, suhozide i kao korov u vrtovima i vinogradima, uz uvjet da je tlo svježe, rahlo i bogato hranjivima, a podloga vapnenac. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
Raste u manjim ili većim skupinama. Sabiru je zbog dekorativnog izgleda, pri čemu se često uništi i podanak.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
- - Nacionalna rasprostranjenost
Raste na području Požege, na planinama Hrvatskoga zagorja: Strahinščici, Cesargradskoj i Ravnoj gori, Medvednici, Vukomeričkim goricama, Samoborskom gorju, zatim u Gorskom kotaru, Lici, Hrvatskom primorju, na otocima Krku, Lošinju, Cresu, u okolici Karlobaga, Šibenika i Zadra, te na otoku Mljetu.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Solanales - Porodica
Solanaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
- Ostala hrvatska imena
vinogradarska mjehura, pogančeva trava, divlja paprika, gospina jagoda, vučja jabučica, babica - Strana imena
- Locus typicus
-
- Bibliografija
-
Bevilacqua, Lj., 1959: Flora i vegetacija Samoborskog prigorja od Plešivice do Jaske. Dipl. rad, PMF, Zagreb.
Degen, A., 1937: Flora Velebitica. Bd. II, 662, Budapest.
Hirc, D., 1904: Revizija hrvatske flore. 159: 88. Jugosl. akad., Zagreb
Ilijanić, Lj., 1977; O biljnom pokrovu Požeške kotline Požega 1227-1977: 56
Regula-Bevilacqua, Lj., 1978: Biljni pokrov Strahinščice u Hrvatskonr zagorju. Dokt. dis. PMF, Zagreb.
Regula-Bevilacqua, Lj., B. Jurković-Bevilacqua, 1980: Prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot. Croat. 39, 175-184. Zagreb.
Rossi, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske, Prir. istraž. Jugosl. akad. 15: 267. Zagreb.
Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. istraž. Jrrgosl. akad. 17: 267. Zagreb.
Šegulja, N., 1977: Analiza flore Vukomeričkih gorica, Biosistematica, 3, No 1, 45-59.
Visiani, R., 1978: Ogled dalmatinskog bilja. Čakavski sabor, Split.