CRVENI POPIS
Natrag
Grundov šumski bijelac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003592
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B2ab(ii,iii))
Datum procjene
01.12.2015.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Kučinić, M., Mihoci, I., Šašić, M. (2015): Leptidea morsei major Grund, 1905 (HRCP003592). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3592. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Mladen Kučinić
Iva Mihoci
Martina Šašić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Glavni je razlog ugroženosti nestanak prirodnih staništa, mladih, svijetlih hrastovih šuma podgorskog pojasa, što je posljedica promjena u gospodarenju šumama, urbanizacije i širenja poljoprivrednih i gradskih površina. Osobito je ugroženo područje podnožja Medvednice koje je pod velikim pritiskom urbanizacije i gospodarskih aktivnosti, iako je dio u Parku prirode. - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
2.2.3 Obuhvat nepoznat/nezabilježen, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.3.5 Motivacija nepoznata/nezabilježena, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Glavni je razlog ugroženosti nestanak prirodnih staništa, mladih, svijetlih hrastovih šuma podgorskog pojasa, što je posljedica promjena u gospodarenju šumama, urbanizacije i širenja poljoprivrednih i gradskih površina. Osobito je ugroženo područje podnožja Medvednice koje je pod velikim pritiskom urbanizacije i gospodarskih aktivnosti, iako je dio u Parku prirode. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Svojta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Nalazi se na Dodatcima II i IV Direktive o staništima, a cilj je očuvanja na šest područja Ekološke mreže Republike Hrvatske. - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4.1. Međunarodna razina, 5.4.2. Nacionalna razina, 5.4.3. Podnacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je utvrditi i provoditi optimalno gospodarenje šumama u svrhu održavanja staništa koje odgovara Grundovom šumskom bijelcu, s obzirom na dosadašnja saznanja o vrsti te na činjenicu da voli svijetlu i mladu hrastovu šumu. Budući da se radi o zaštićenom području, za pretpostaviti je da na području kao što je Medvednica optimalno gospodarenje ne bi trebalo zahtijevati veće napore. S obzirom na rijetkost vrste potrebno je usmjeriti terenska istraživanja na utvrđivanje statusa već zabilježenih populacija i potencijalne nalaze nekih novih populacija. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Leptidea morsei major Grund ima potpuno bijela krila, osim crnog vršnog apikalnog područja prednjih krila. Postoji razlika u morfološkim značajkama proljetne i ljetne generacije (morfologija i obojenje apikalne pjege prednjeg para krila, veličina imaga), kao i izraženi spolni dimorfizam. Kao i sve vrste potporodice Dimorphisinae oba para krila su izdužena te je to uzrok prepoznatljivog, relativno sporog leta Grundovog šumskog bijelca. Slične svojte: Leptidea sinapis (Linnaeus, 1758), L. reali Reissinger, 1989 Prva generacija Grundovog šumskog bijelca uglavnom se dobro razlikuje od navedenih vrsta, dok je kod primjeraka druge generacije moguća zamjena. U pravilu je Grundov šumski bijelac veći od ostale dvije vrste, ali zbog varijabilnosti veličine tijela kod leptira ovo nije pouzdano determinacijsko svojstvo. Bitno determinacijsko svojstvo karakteristični su šiljati apikalni vrhovi prednjih krila koje slične vrste nemaju. Tipično je svojstvo i nekompaktna apikalna pjega kod koje se crni pigment pruža iz apikalnog područja uzduž krilnih žila. Međutim, jedino je pouzdano svojstvo analiza morfologije genitalnog aparata mužjaka i oblik šare na donjoj strani drugog para krila. - Staništa
C.5.1. Šumski rubovi, E.3.4. Srednjoeuropske termofilne hrastove šume, E.3.4.1. Termofilna šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Tipična su staništa Grundovog šumskog bijelca svijetle termofilne hrastove šume (Querco-Fagetea) s ovipozicijskom biljkama iz porodice grahorica (Fabaceae), crna graholika Lathyrus niger i proljetna graholika L. verna na čije listove ženka polaže jaja. Uz vrstu L. morsei vrlo se često na staništu zbog istih ovipozicijskih biljaka pojavljuje i leptir mala zebra Neptis sappho Pall. Gusjenica Grundovog šumskog bijelca zelene je boje, a leptir prezimljuje u stadiju kukuljice. Obično ima dvije generacije, ali na nekim područjima Hrvatske kao npr. na obroncima Medvednice u Zagrebu za toplih se godina javlja i treća generacija u rujnu. Proljetna generacija leti od travnja do svibnja, a ljetna od lipnja do srpnja (Lorković, 1927). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Vrsta je euroazijski rasprostranjena. Nominalna podvrsta dolazi na području Azije, a područje Europe (Poljska, Slovačka, Austrija, Slovenija, Mađarska, BiH, Rumunjska, Ukrajina) naseljava podvrsta major (Grund, 1905) opisana s primjeraka prikupljenih početkom 20. stoljeća u okolici Zagreba (Lorković, 1927). Grundov šumski bijelac izumrla je vrsta u Srbiji (Jakšić, 2003). - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj dolazi u kontinentalnom području: Podravina, Hrvatsko zagorje, Medvednica, Gorski kotar, Žumberak i Samoborsko gorje. Najjužniji su lokaliteti nalaza u dolini rijeke Kupe i Slunju, a ne dolazi u mediteranskom području Hrvatske.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Insecta - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Lepidoptera - Porodica
Pieridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Fenton's Wood White - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -