CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

dalmatinski vražemil

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003550

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(i,ii,iii,iv,v)+2ab(i,ii,iii,iv,v))

Datum procjene
16.06.2015.

Prethodne procjene

  • 2005 - (NT -)

    • Citat
    Bogdanović, S. (2015): Goniolimon dalmaticum (J.Presl) Rchb.fil. (HRCP003550). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3550. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Sandro Bogdanović
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Znanje - Vrsta nije potvrđena na 3 lokaliteta: Nin, Pisak (kod Selina) i Trogir. Nakon intenzivnih dvogodišnjih istraživanja na navedenim lokalitetima staništa su zbog intenzivnije urbanizacije uništena te se vrsta nije mogla potvrditi. Lokaliteti na području Zadvarja i Grabovca NE pripadaju vrsti G. dalmaticum već novo otkrivenoj vrsti za hrvatsku floru (Goniolimon tataricum). Na otoku Pagu vrsta je vrlo rijetka i populacije su malobrojne zbog pretjeranoig sakupljanja u hortikulturne svrhe (navod prema Prof. Topić). Domina (2011) navodi da je vrsta rasprostranjena na ostalom dijelu Balkana, međutim to je krivo, svi se ti lokaliteti odnose na vrstu G. tataricum što je potvrđeno herbarijskom revizijom. Goniolimon dalmaticum je hrvatski stenoendem.
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Na otoku Pagu je vrsta najviše ugrožena sakupljanjem (usmeni navor prof. Topić). U Splitu je lokalitet pod pritiskom urbanizacije. U Ninskom zaljevu vrsta raste na šljunčano-pješčanim staništima koja se uređuju i održavaju u turističke svrhe. Kao subhalofilnoj vrsti koja ulazi u kamenjarske travnjake, ne odgovara joj zaraštavanje u ostalim subpopulacijama.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.3 Turistička i rekreacijska područja, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      -
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      -
    • Potrebne mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      -
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      -
    • Nacionalna rasprostranjenost
      -


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Magnoliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Caryophyllales
    • Porodica
      Plumbaginaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      -
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • Flora Croatica Database
      Bogdanović, S. (2015): Goniolimon dalmaticum (C. Presl) Rchb. f. U: Nikolić, T. i sur.: Endemi u hrvatskoj flori, Alfa, Zagreb, 271-272.
      Bogdanović S., Župan D., Mitić B. (2012): Vaskularna flora otoka Silbe. U: Mužinić J. ur.: Otok Silba, prirodno i kulturno blago (monografija). Sveučilište u Zadru, Zadar, 81-94.
      Domina G. (2011): Plumbaginaceae. U: Euro+Med Plantbase – the information resource for Euro-Mediterranean plant diversity.
      Topić J. (2010): Pag. U: Nikolić T., Topić J., Vuković N. ur.: Botanički važna područja Hrvatske. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Školska knjiga d.o.o., Zagreb, 301-309.
      Trinajstić I. (1981): Goniolimon Boiss. U: Trinajstić I. ur.: Analitička flora Jugoslavije 1(7), Šumarski institut Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 915-917.