CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

turski klen

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003526

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
06.10.2017.

Prethodne procjene

  • 2006 - (CR B1ab(ii,iii)+2ab(ii,iii))
  • Citat
    Marčić, Z., Buj, I., Ćaleta, M., Mihinjač, T. (2017): Telestes turskyi (Heckel, 1843) (HRCP003526). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3526. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Zoran Marčić
    • Suradnik/ci
      Ivana Buj
      Marko Ćaleta
      Tanja Mihinjač
    • Obrazloženje procjene
      Turski je klen endemska vrsta rasprostranjena samo u slijevu rijeke Krke s najvećom populacijom u rijeci Čikoli. Površina nastanjenja je manja 500 km2, a obim pojavljivanja manji od 5000 km2 s brojem lokacija manjim od pet. Zagađenje otpadnim vodama iz grada Drniša te kompeticija s stranim i invazivnim vrstama dovode do stalnog smanjivanja kvalitete staništa za ovu vrstu. Moguće je smanjenje kvalitete staništa zbog potencijalne izgradnja akumulacijskog jezera.
    • Globalna procjena
      Kritično ugrožena - CR B1ab(ii)+2ab(ii) (Crivelli 2006)
    • Europska procjena
      Kritično ugrožena - CR B1ab(ii)+2ab(ii) (Crivelli 2006)
    • Mediteranska procjena
      Nije procijenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Dostupni su noviji podaci o rasprostranjenosti (Mihinjač i sur., 2014; Ćaleta i sur., 2015).
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Strane i invazivne vrste su ugroza prisutna na cijelom području jedine poznate subpopulacije.
    • Korištenje
      Vrsta nema komercijalnu vrijednost.
    • Ugroze i njihovi učinci
      7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.2.8 Crpljenje podzemnih voda (nepoznata uporaba), 7.2.11 Brane (veličina nepoznata), 8.1.2 Određene vrste, 9.1.1 Kanalizacija
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Glavni uzrok ugroženosti su kanaliziranje rijeke (DT (7.2., S 1.2) čime su se stvorili uvjeti pogodni za invazivne vrste koje su u kompeticiji sa turskim klenom ili im on služi kao plijen, kao što su Gambusia holbrooki i Ameiurus melas te Oncorhynchus mykiss (DT 8.1.2., S 2.3.2.). Lokalni stanovnici koriste vodu iz rijeke za zalijevanje poljoprivrednih površina što može biti pogubno u ljetnim, sušnim mjesecima (DT 7.2.8., S 1.2). Klimatske promjene mogle bi još više produžiti sušne periode i tako dovesti u pitanje opstanak vrste (DT 11.2., S 1.2). Osim toga, na području je planirana izgradnja akumulacije za potrebe navodnjavanja (DT 7.2.11.) što bi narušilo postojeći ekosustav ( S 1.2) i dovelo na naseljavanja invazivnim vrstama te dovelo u pitanje opstanak ove vrste. Posebni je problem kanalizacije grada Drniša koji u ljetnim mjesecima, kad su protoci u rijeci Čikoli mali, nizvodni dio rijeke Čikole u potpunosti učini nepogodnim za ribe (DT 9.1.1, S 1.2).
    • Postojeće mjere očuvanja
      3. Određena su područja očuvanja, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 1 – 20 %
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      100% areala se nalazi unutar područja Ekološke mreže RH - HR2000918 (Šire područje NP Krka) i HR2000919 (Čikola)), međutim područje je određeno za očuvanje drugih vrsta riba (CAP 3, CAP 4.1). Vrsta je navedena na Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) kao strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13).
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Iskorijeniti invazivnu vrstu Gambusia holbrooki i Ameiurus melas i stranu vrstu Oncorhynchus mykiss (CAN 2.2.); Izgraditi pročistač otpadnih voda za grad Drniš (CAN 2.3.)
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je istražiti veličinu populacije i trendove (RN 1.2.); biologiju i ekologiju vrste (RN 1.3.); izraditi akcijski plan zaštite vrste (RN 2.1.); uspostaviti monitoring kojim će se pratiti trend populacije (RN 3.1.)
    • Biologija vrste
    • Opis
      Srednje velika ciprinidna riba iz potporodice Leuciscinae. Kao i svi pripdanici roda Telestes na boku ima uočljivu crnu prugu koja se pruža od glave do kraja repnog drška. Od ostalih pripadnika svog roda razlikuje se kobinacijom sljedećih značajki: u bočnoj prugi ima 71-79 ljusaka, 81/2 razgranatih šipčica u podrepnoj peraji, 71/2 razgranatih šipčica u leđnoj peraji, 8-9 škržnih šipčica, najmanja visina tijela stane 2-2,2 puta u njegovu dužinu. Može narasti do 20 cm, a prema nekim zapisima i 25 cm totalne dužine (Kottelat i Freyhof, 2007).
    • Staništa
      A.2.1.1.1. Reokreni izvori, A.2.2.1.2. Povremeni vodotoci s bazenčićima
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Vrsta dolazi u mediteranskom tipu rijeke koji presuši u ljetnim mjesecima pa se zadržava u izvorima (A.2.1.1.1.) ili bazenčićima (A.2.2.1.2.).
    • Duljina generacije
      Nije poznata, ali se pretpostavlja da jedinke u prirodi dožive manje od 10 godina.
    • Veličina i trend populacije
      Veličina i trend populacije nisu poznati.
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Stenoendemska vrsta rasprostranjena samo u slijevu rijeke Krke u Republici Hrvatskoj.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen samo u slijevu rijeke Krke s pritocima sa glavnom populacijom u rijeci Čikoli gdje je zavičajna svojta.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      Neopterygii
    • Nadred
      Ostariophysi
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cyprinidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    • Ostala hrvatska imena
      /
    • Strana imena
      Čikola riffle dace
    • Locus typicus
      rijeka Čikola kod Drniša
    • Bibliografija
    • Crivelli, A.J. 2006. Telestes turskyi. The IUCN Red List of Threatened Species 2006: e.T61351A12466515. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2006.RLTS.T61351A12466515.en. Downloaded on 11 August 2017.
      Ćaleta, Marko; Buj, Ivana; Mrakovčić, Milorad; Mustafić, Perica; Zanella, Davor; Marčić, Zoran; Duplić, Aljoša; Mihinjač, Tanja; Katavić, Ivan. 2015. Hrvatske endemske ribe. Zagreb, Agencija za zaštitu okoliša.
      Heckel, J. J. 1843 Ichthyologie [von Syrien]. In: J. von Russegger. Reisen in Europa, Asien und Africa, mit besonderer Rücksicht auf die naturwissenschaftlichen Verhältnisse der betreffenden Länder unternommen in den Jahren 1835 bis 1841, etc. E. Schweizerbart'sche Verlagshandlung. Stuttgart, 990-1099.
      Kottelat, M. & Freyhof, J. (2007) Handbook of European Freshwater Fishes. Kottelat Cornol, Switzerland. Freyhof Berlin, Germany, 646 pp.
      Mihinjač, T., Marčić, Z., Mrakovčić, M., Mustafić, P., Zanella, D. & Ćaleta, M. (2014) Threatened fishes of the world: Telestes turskyi (Heckel, 1843) (Cyprinidae). Croatian Journal of Fisheries, 72(3), 123–124.
      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. & Zanella, D. (2006) Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 253 pp.