CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

mren

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003524

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
10.10.2017.

Prethodne procjene

  • 2006 - (EN B2ab(iii))

    • Citat
    Ćaleta, M., Mrakovčić, M. (2017): Barbus plebejus Bonaparte, 1839 (HRCP003524). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3524. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Marko Ćaleta
    • Suradnik/ci
      Milorad Mrakovčić
    • Obrazloženje procjene
      Vrsta je točkasto rasprostranjena duž jadranskog slijeva s prekidima areala. EOO je manji od 20.000 km2 (7.114 km2), a AOO je manji je od 500 km2 (324 km2). Utvrđeno je postojanje 8 subpopulacija i 8 lokacija. Zabilježeno je i projicirano stalno smanjivanje površine i kvalitete staništa. Glavni razlozi ugroženosti su pregradnja, kanaliziranja i uređenja vodotoka, pretjerano korištenje vode, degradacije staništa, onečišćenje prirodnih staništa komunalnim otpadnim vodama te mineralnim gnojivima, herbicidima i pesticidima. S obzirom na navedeno vrsta je procijenjena kao osjetljiva vrsta. Kako je u pitanju vrsta koja nije u kontaktu sa populacijama susjednih zemalja nema promjene kategorije primjenom regionalnih smjernica.
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (Freyhof 2011)
    • Europska procjena
      Nije procijenjena - NE; EU27: Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (Freyhof 2011)
    • Mediteranska procjena
      Nije procijenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Novi, sveobuhvatniji podaci o rasprostranjenosti i ugrozama
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Dragonja Kako se radi o velikim oscilacijama vodostaja, ribe mjestimično ostaju u izoliranim bazenčićima koji su pod utjecajem onečišćenja s okolnih poljoprivrednih površina, zaslanjenje te pretjeranog korištenje vode za navodnjavanje. slijev Mirne Rijeka je snažno kanalizirana pri čemu je dio radova vršen i u posljednjih 10-ak godina. Velik je utjecaj komunalnog i industrijskog onečišćenje od grada Buzeta. Dobar dio onečišćenje dolazi i s okolnih poljoprivrednih površina. U slijevu su se pojavile i vrste koje su porijeklom iz dunavskog slijeva. Jedan od takvih je smuđ koji je izrazito predatorska vrsta kakve u porječju Mirne do sada nije bilo. Dio pritoka je i izoliran od ostatka slijeva izgradnjom akumulacije Butoniga. slijev Pazinčice Rijeka je izrazito opterećena od strane čovjeka i pod utjecajem onečišćenja i kanaliziranja. Raša Izražen utjecaj čovjeka u smislu kanaliziranja i onečišćenja s poljoprivrednih površina. Boljunčica Osnovni razlozi ugroženosti su kanaliziranje i pregradnja vodotoka, kao i onečišćenje s poljoprivrednih površina. Zrmanja Izgradnjom akumulacijskog jezera donji dio Zrmanje je pregrađen i pretvoren u slabo protočni odsječak rijeke. Posljedica stvaranja umjetnog jezera su i unesene strane vrste. Krka ne postoje ugroze
    • Korištenje
      Vrsta se u manjoj mjeri lovi i koristi u prehrani
    • Ugroze i njihovi učinci
      7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Vrsta je ugrožena uslijed pregradnje vodotoka te pretjeranog korištenja vode (DT 7.2.), ali i degradacije staništa, kanaliziranja i uređenja vodotoka (DT 7.3.). Zbog poljoprivredne i ratarske proizvodnje dolazi do onečišćenja prirodnih staništa komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1.) te mineralnim gnojivima, herbicidima i pesticidima (DT 9.3.). Sve navedeno uzrokuje promjene ekosustava (S 1.1.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      3. Određena su područja očuvanja, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta se nalazi na Dodatku III Bernske konvencije kao i na Dodacima II i V Direktive o staništima (CAP 11.) te su za njeno očuvanje izdvojena područja Ekološke mreže RH kao dijela Natura 2000 ekološke mreže EU (CAP 3.).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Za očuvanje vrste potrebne su mjere očuvanja prirodnih staništa (CAN 1.2.), upravljanje i kontrola stranih i invazivnih vrsta (CAN 2.2.) i obnova prirodnih staništa (CAN 2.3.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Za bolje spoznaje o vrsti, a onda i odgovarajuće mjere zaštite potrebna su istraživanja veličine i stanja populacija (RN 1.2.), biologije (razmnožavanje, prehrana) vrste (RN 1.3.), ali i konkretnih ugroza u pojedinim rijekama i na pojedinim lokalitetima (RN 1.5.). Potrebna je dakako i kasnije praćenje stanja i eventualnih promjena populacija (RN 3.1.) kao i promjene staništa (RN 3.4.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      Naraste do 35 cm. Tijelo mu je dugo, vretenasto i bočno spljošteno. Glava je duga, rostrum zašiljen, a usta donja s mesnatim usnama. Ima dva para brkova. Repna peraja je duboko urezana. Leđna je strana tijela tamnosmeđa do crvenkasta, a trbuh svjetliji. Po cijelom tijelu razbacane su nepravilne tamne pjege, a na leđnoj, podrepnoj i repnoj peraji tamne mrlje (Mrakovčić i sur. 2006).
    • Staništa
      A.2.2.1.2. Povremeni vodotoci s bazenčićima, A.2.3.1.1. Gornji i srednji tokovi turbulentnih vodotoka , A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka , A.2.4.1. Kanali sa stalnim protokom
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Mren obitava u krškim rijekama i s njima povezanim vodenim staništima. Nastanjuje povremene vodotoke s bazenčićima (A.2.2.1.2.), gornje i srednje tokove turbulentnih vodotoka (A.2.3.1.1.), donje tokove turbulentnih vodotoka (A.2.3.1.2.) te kanale sa stalnim protokom (A.2.4.1.).
    • Duljina generacije
      5 godina (Yildirim et al. 2001)
    • Veličina i trend populacije
      Nema podataka o veličini i trendu populacije.
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Slijev rijeke Po (jugoistok Francuske, jug Švicarske i Austrije, čitava sjeverna Italija,), slijev rijeke Soče, istarske i sjeverno-dalmatinske rijeke.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je zavičajna vrsta u rijekama Dragonja, Mirna, Pazinčica, Raša, Zrmanja i Krka.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      Neopterygii
    • Nadred
      Ostariophysi
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cyprinidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Bonaparte, C. L. (1839). Iconografia della fauna italica per le quattro classi degli animali vertebrati. Tomo III. Pesci. Roma. Fasc. 24-26, puntata 121-135, 8 pls.
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    • Ostala hrvatska imena
      /
    • Strana imena
      Italian Barbel, Padanian barbel, Adriatic barbel
    • Locus typicus
      jezero Como u Italiji
    • Bibliografija
    • Bonaparte, C.L. 1839. Iconografia della fauna italica per le quattro classi degli animali vertebrati. Tomo III. Pesci. Roma. Fasc. 24-26, 121-135, 8 pls.
      Freyhof, J. 2011. Barbus plebejus (errata version published in 2016). The IUCN Red List of Threatened Species 2011: e.T2568A97799358. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2006.RLTS.T2568A9456061.en. Downloaded on 06 December 2017.
      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. and Zanella, D. 2006. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 253 str.
      Yildirim, A., Erdogan, O. and Turkmen, M. 2001. On the age, growth and reproduction of the Barbel, Barbus plebejus escherichi (Steindachner, 1897), in the Oltu stream of Coruh river (Artvin-Turkey). Turk. J. Zool., 25: 163-168.