CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

glavočić vodenjak

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003523

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(LC -)

Datum procjene
21.11.2016.

Prethodne procjene

  • 2004 - (EN -)

    • Citat
    Kovačić, M., Zanella, D. (2016): Knipowitschia panizzae (Verga, 1841) (HRCP003523). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3523. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Marcelo Kovačić
    • Suradnik/ci
      Davor Zanella
    • Obrazloženje procjene
      Glavočić vodenjak ne ispunjava ni jedan od pet osnovnih kriterija za neku od kategorija ugroženosti. Blizu je ispunjavanja uvjeta B2 za kategoriju ugrožena – EN, ali iako ima malu površinu nastanjenja (B2. Površina nastanjenja (AOO) <500km²) ne ispunjava niti jedan od dva potrebna dodatna uvjeta. Također ima malu površinu obima pojavljivanja (B1. Obim pojavljivanja (EOO) <20.000km²) čime je blizu ispunjavanja uvjeta B1 za kategoriju osjetljiva – VU, ali također ne ispunjava niti jedan od dva potrebna dodatna uvjeta. Ovu nacionalnu procjenu moći će se revidirati tek uz pojavu novih stvarnih činjenica o vanjskim čimbenicima (realne prijetnje i ugroze) i unutarnjim činjenicama (biologija i ekologija vrste). Kako sadašnjih stvarnih tj. realnih podataka o ugrozama nema, nije moguće ni generalizirati iz pojedinačnog podatka o dijelu područja na ostala područja.
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (Freyhof, 2011)
    • Europska procjena
      EU27 = Najmanje zabrinjavajuća - ver 3.1 (Freyhof, 2011)
    • Mediteranska procjena
      Nije procijenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Ostalo
    • Napomena uz razlog promjene
      /
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Sadašnje glavne razloge ugroženosti svake subpopulacije trebalo bi istražiti za svaku subpopulaciju provjerom lokaliteta, jer ne postoje objavljeni podaci o sadašnjem stanju lokaliteta i sadašnjim ljudskim aktivnostima na njima. Zato je bilo kakvo iznošenje uzroka ugroženosti za konkretnu subpopulaciju bez sadašnje provjere lokacije nepouzdano ili moguće netočno. U subpopulacijama 1 na ušću rijeke Raše u Istri, 2 kod Dinjiške na otoku Pagu i 3 Privlake kod Zadra, 4 na rječici Karišnici, 6 kod Pirovca i 8 na ušću rječice Jadro u uvali Morinj ranije je opaženo smanjivanje ponegdje površine i obima, a svugdje kvalitete staništa zbog građevinskih zahvata i nasipavanja na obalama i uz obale, ali treba uzeti u obzir da su ta opažanja deset i više godina stara. Načelno, za ovakvu vrstu na ovakvim staništima, mogući najveći razlozi navedeni su u „Značajni uzroci ugroženosti i prijetnje“.
    • Korištenje
      Ne postoji nikakvo korištenje ove vrste od strane ljudi.
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 4.3 Brodske rute, 5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.2.3 Crpljenje površinskih voda (poljoprivredna uporaba), 7.3 Ostale preinake ekosustava, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 9.3.1 Priljev hranjivih tvari, 9.3.2 Erozija tla, taloženje, 9.3.3 Herbicidi i pesticidi
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Sadašnje glavne razloge ugroženosti svake subpopulacije trebalo bi istražiti za svaku subpopulaciju provjerom lokaliteta. Bez novijih podataka možemo samo pretpostaviti POTENCIJALNE, dakle moguće sadašnje i vjerojatne buduće pritiske koji imaju za prvenstvenu posljedicu potpunu promjenu ekosistema (S 1.1.) ili barem njegovu degradaciju (S 1.2.). Sadašnje i vjerojatne prijetnje su građevinski zahvati na vodama zbog nedogovarajućeg upravljanja vodama (DT 7.3.) ili zbog gradnje prometnica te marina i luka (DT 4.1., 4.3.), narušavanje hidrološkog režima (DT 7.2.3.. i 7.2. u smislu hidroenergije) također obalni građevinski zahvati zbog izgradnje na kopnu (DT 1.1., 1.2., 1.3.), kopanje i pregradnje poljoprivrednom aktivnošću (DT 2.1.), onečišćenje poljoprivredom, koji uključuje unos nutrijenata (DT 9.3.1), eroziju tla i sedimentaciju (DT 9.3.2.) te utjecaj herbicida i pesticida (DT 9.3.3.), unos alohtonih vrsta (DT 8.1.) čiji prvenstveni način unosa je zbog ribolova (DT 5.4.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      3. Određena su područja očuvanja, 4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Za očuvanje vrste izdvojena su područja Ekološke mreže RH: HR5000031 Delta Neretve, HR2000929 Rijeka Cetina - kanjonski dio, HR3000430 Pantan, HR5000025 Vransko jezero i Jasen, HR2000641 Zrmanja i HR3000432 Ušće Raše, kao dio Natura 2000 ekološke mreže (CAP 3.) jer se vrsta nalazi na Dodatku II Direktive o staništima (CAP 11.). Dio areala ove vrste nalazi se unutar zakonom zaštićenih područja (NP Krka, PP Velebit, PP Vransko jezero, posebni rezervat Pantan)(CAP 4.). Udio populacije koji je u zaštićenim područjima u odnosu na ukupnu populaciju nemoguće je procijeniti zbog nedostatka podataka (CAP 4.1.). Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) i navedena je u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16).
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Ne mogu se predložiti mjere zaštite bez potrebnih saznanja za koja su potrebna istraživanja. Iz potencijalnih, dakle mogućih sadašnjih i vjerojatnih budućih, možemo nagađati da su potrebne: stvarno upravljanje vodenim staništem sprječavajući pretjeranu upotrebu vode i izmjene vodenih staništa (CAN 2.1.), kontrola invazivnih vrsta (CAN 2.2.) , obnova vodenih staništa (CAN 2.3.) i rad s lokalnim korisnicima prostora (CAN 4.2., 4.3., 7.1.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 3.1 Trendovi populacije, 3.3 Trendovi trgovine
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provesti istraživanja: veličine populacije i rasprostranjenja populacije (RN 1.2.), sadašnjih prijetnji (RN 1.5.) i potrebnih mjera očuvanja za ublažavanje utvrđenih prijetnji (RN 1.6.). Također je potrebno napraviti filogeografsko istraživanje da bi se ispravno odabrala subpopulacija koja bi bila izvor jedinki ako se ukaže potreba za reintrodukcijom (RN 1.6). Ta saznanja omogućiti će plan djelovanja i ako se ukaže potreba plan oporavka za vrstu (Plan djelovanja/plan oporavka za vrstu) i plan upravljanja područjima gdje se vrsta nalazi (Plan upravljanja područjima gdje se vrsta nalazi). Također bi ta saznanja trebala omogućiti buduće monitoringe populacijskih trendova (RN 3.1.) i trendova staništa (RN 3.4.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      K. panizzae je mala riba do 48 mm dužine. Široke glave, relativno zdepastog tijela, repni dršak visok i bočno spljošten. Trbušni disk je cjelovit, prsna peraja nema slobodnih šipćica, a repna peraja je zaobljena. Ljuske na tijelu su ktenoidne, u kontinuitetu raspoređene uzduž sredine boka, leđno prisutnost ljuski varira unutar vrste. Suborbitalni nizovi osjetilnih papila imaju red a i šest do sedam okomitih c redova papila. Suborbitalni red osjetilnih papila a različite dužine te različito doseže naprijed ispod oka. Glaveni kanali razvijeni, s varijabilnom prisutnošću posteriornog okuloskapularnog kanala (Miller, 1972; Kovačić i Pallaoro, 2003).
    • Staništa
      G.3.1.1. Eurihalina i euritermna biocenoza
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Tranzicijske vode: brakične vode, sporo tekuće do mirujuće, pod slabim do umjerenim utjecajem morske vode: ušća rijeka, izvori uz more, lagune i mediolitoralni bazeni, dijelovi rijeke pod utjecajem mora (G.3.1.1.). Dna različita: mulj, pijesak, šljunak, kamenje; dna gola do dobro pokrivena algama ili cvjetnicom Zostera spp. (Kovačić i Pallaoro, 2003; Šanda i Kovačić, 2009).
    • Duljina generacije
      Jedna godina. Spolno zrela do kraja prve godine, ugiba poslije mrijesta (Miller, 2004).
    • Veličina i trend populacije
      Veličina i trend populacije nisu poznati.
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Vrsta je endem jadranskog sliva, poznata iz sjeverne Italije te Istre i Dalmacije u Republici Hrvatskoj (Miller, 2004; Kottelat i Freyhof, 2007; Šanda i Kovačić, 2009). Ostali nalazi u srednjoj i južnoj Italiji, uključujući i posljednji na Siciliji, mogu se smatrati introdukcijama (Spinelli et al., 2016).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je zabilježena prema objavljenim podacima u Dalmaciji u tranzicijskim vodama sljedećih prostora: otok Pag, Karinsko more, rječica Karišnica, Vransko jezero kod Pirovca, Prokljansko jezero, ušće rječice Jadro u uvali Morinj, ušće i izvor rječice Pantan, rijeka Cetina (Kovačić i Pallaoro, 2003 kao K. caucasica). Šanda i Kovačić (2009) vrstu navode i za ušće rijeke Raše u Istri, te u Dalmaciji na ušću rijeke Zrmanje, ušću rijeke Krke i u Desanskom jezeru u slivu Neretve isto kao K. caucasica. U zbirci Prirodoslovnog muzeja Rijeka, uz uzorke s ovih postaja, postoje i uzorci sakupljeni kod Privlake u zadarskom području. Na svim navedenim lokalitetima vrsta je vjerojatno autohtona. Ostala literatura ili je obuhvaćena pregledom Šanda i Kovačić (2009) ili je stara i nepouzdana u smislu determinacije i taksonomije. Svi lokaliteti na kojima je vrsta rasprostranjena u Hrvatskoj vjerojatno još nisu poznati, dok je broj lokaliteta na kojima je svojta zabilježena ili potvrđena ograničen. Tijekom Projekta integracije u EU Natura 2000 (NIP) vrsta nije zabilježena, dok je u bazi podataka HAOP (2016) navedena za rijeku Cetinu.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      /
    • Nadred
      /
    • Red
      Perciformes
    • Porodica
      Gobiidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
      Shiino, Sueo M., 1976: List of Common Names of Fishes of the World, Those Prevailing among English-speaking Nations. Science Report of Shima Marineland, no. 4. 262.
      van der Land, J.; Costello, M.J.; Zavodnik, D.; Santos, R.S.; Porteiro, F.M.; Bailly, N.; Eschmeyer, W.N.; Froese, R. (2001). Pisces, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 357-374
    • Ostala hrvatska imena
      /
    • Strana imena
      Lagoon goby, Adriatic Dwarf Goby
    • Locus typicus
      Laguna Comacchio, Italija
    • Bibliografija
    • Eschmeyer, W. N., R. Fricke, i R. van der Laan (eds). CATALOG OF FISHES: GENERA, SPECIES, REFERENCES. (http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp). Electronic version accessed 08.11.2016.

      Freyhof, J. (2011): Knipowitschia panizzae. (errata version published in 2016) The IUCN Red List of Threatened Species 2011: e.T11032A97805178. Downloaded on 22 December 2016.

      Freyhof, J. i Brooks, E. (2011) European Red List of Freshwater Fishes. Luxembourg: Publications Office of the European Union, 61 pp.

      Jardas, I., Pallaoro, A., Vrgoč, N., Jukić-Peladić, S. i Dadić, V. (2008) Crvena knjiga morskih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Republika Hrvatska.

      Kottelat, M. i Freyhof, J. (2007) Handbook of European freshwater fishes. Publications Cornol: Kottelat and Berlin: Freyhof.

      Kovačić, M. i Pallaoro, A. (2003) Is Knipowitschia caucasica-like form from the Adriatic Sea a new Goby species? Evidence from a morphological approach in the Eastern Adriatic Sea. Cybium 27: 131-136.

      Miller, P.J. (1972) Gobiid fishes of the Caspian genus Knipowitschia from the Adriatic Sea. J. mar. Biol. Ass. U.K. 52: 145-160.

      Miller, P. J. (2004) Knipowitschia panizzae (Verga, 1841). In: Miller, P. J. (ed.) (2004): The Freshwater Fishes of Europe. Vol. 8/II. Wiesbaden, Aula –Verlag, 405-414.

      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M, Mustafić, P. i Zanella, D. (2006) Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Republika Hrvatska.

      Spinelli A., De Matteo S., Costagliola A., Giacobbe S., Kovačić, M. 2016. First record from Sicily of the Adriatic dwarf goby, Knipowitschia panizzae (Osteichthyes, Gobiidae), a threatened species or a threat for conservation? Marine Biodiversity DOI 10.1007/s12526-016-0455-8.

      Šanda, R. I Kovačić, M. (2009) Freshwater gobies in the Adriatic drainage basin of the western Balkans. Annales Series historia naturalis, 19, 1, 1-10.

      The IUCN Red List of Threatened Species. Version 2016-2. . Downloaded on 15 November 2016.

      Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (2016): Informacijski sustav zaštite prirode. Dostupno na http://www.iszp.hr/. Pristupljeno: 22.11.2016.