CRVENI POPIS
Natrag
blistavac
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003522
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(i,ii,iii,iv,v))
Datum procjene
07.02.2018.
Prethodne procjene
Citat
Sučić, I., Mihinjač, T., Buj, I., Špelić, I., Marčić, Z. (2018): Telestes souffia (Risso, 1827) (HRCP003522). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3522. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Ivana Sučić
- Suradnik/ci
Tanja Mihinjač
Ivana Buj
Ivan Špelić
Zoran Marčić
- Obrazloženje procjene
Površina nastanjenja blistavca manja je od 100 km2. Njegova prisutnost potvrđena je na samo jednom lokalitetu u Hrvatskoj. Ako usporedimo recentne podatke s prijašnjom procjenom i literaturnim podacima, može se opaziti stalno smanjenje obima pojavljivanja (EOO), površine nastanjenja (AOO), broja lokacija i subpopulacija te smanjenje veličine i kvalitete staništa uslijed građevinskih zahvata na području gdje vrsta obitava. Zaključeno je stalno smanjivanje broja odraslih jedinki na temelju podataka o stalnom smanjivanju površine staništa te podataka o smanjenju ulova odraslih jedinki tijekom provedenih petogodišnjih istraživanja.
- Globalna procjena
Najmanje zabrinjavajuća – LC , ver 3.1 (Freyhof i Kottelat 2008) - Europska procjena
Najmanje zabrinjavajuća – LC , ver 3.1 (Freyhof i Kottelat 2008) - Mediteranska procjena
Nije procijenjena - NE - IUCN razlog promjene
Istinska (nedavna) promjena - Napomena uz razlog promjene
Smanjenje područja rasprostranjenosti i staništa.
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
Glavni razlog ugroženosti subpopulacije u potoku Bregana su građevinski zahvati u vodotoku (kanaliziranje i regulacija vodotoka, izgradnja obaloutvrda, uklanjanje obalne vegetacije i korijenja, vađenje sedimenta iz korita) (Sučić i sur. 2013, Sučić i Jelić 2014, Sučić i sur. 2015, 2016). - Korištenje
Vrsta nije od komercijalne važnosti i ne postoji nikakvo korištenje od strane ljudi. - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 8.1.2 Određene vrste, 11.4 Oluje i poplave - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Značajni uzroci ugroženosti za ovu subpopulaciju su građevinski zahvati u vodotoku koji obuhvaćaju upravljanje, regulaciju i kanaliziranje vodotoka („over-management“), izgradnju obaloutvrda i vodnih stepenica u koritu te uklanjanje obalne vegetacije i korijenja (DT 7.2, 7.3), što utječe na promjene hidrološkog režima (S 1.2) i fragmentaciju staništa (S 1.3). Od 2014. godine uzrok ugroženosti predstavljaju učestale poplave. Pretpostavlja se da za vrijeme poplava dio jedinki bude otplavljen u rijeku Savu, a zbog fragmenatcije staništa uzrokovanog vodnom stepenicom te jedinke više ne mogu migrirati uzvodno na mrijest. Također, uslijed poplava došlo je do degradacije staništa uzrokovanog otplavljivanjem dijela obale potoka Bregana koja je oslabljena provedenim građevinskim zahvatima (DT 11.4). Vjerojatnu buduću prijetnju predstavlja izgradnja planiranih protočnih hidroelektrana na rijeci Savi (DT 7.2, S 1.3), interspecijska kompeticija s potočnom pastrvom kojom se poribljava potok Bregana u svrhu rekreacijskog i športskog ribolova te unos stranih vrsta (DT 8.1.2, S 2.3.2), naročito kalifornijske pastrve Oncorhynchus mykiss koja se uzgaja u ribnjacima smještenim u gornjim dijelovima potoka Bregana. - Postojeće mjere očuvanja
2. Postoji sustavna shema praćenja stanja, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 1 – 20 %, 11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Vrsta se nalazi na Dodatku II Direktive o staništima (CAP 11.) te je za njeno očuvanje izdvojeno područje Ekološke mreže RH kao dijela Natura 2000 ekološke mreže EU HR2001506 Sava uzvodno od Zagreba, koje obuhvaća čitavo područje rasprostranjenosti vrste (CAP 4.1.). Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) i navedena je u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16). Praktična zaštita vrste još se ne provodi. Od 2013. godine na lokalitetu potok Bregana se provode istraživanja na transektima s ciljem određivanja veličine populacije i očuvanja blistavca uz primjenu metode ulovi-obilježi-ponovno ulovi (capture-mark-recapture) pomoću čipova (PIT tag) (Sučić i sur. 2013, Sučić i Jelić 2014, Sučić i sur. 2015, 2016) (CAP 2.). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.1. Legislativa, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Upravljanje unutar zaštićenog područja usmjereno na zaštitu ove vrste (CAN 2.1), uključujući praćenje stanja te, u slučaju potrebe, ex situ konzervaciju vrste. Kontrola i uklanjanje invazivnih alohtonih vrsta slatkovodnih riba (CAN 2.2). Restauracija te unaprjeđenje degradiranog staništa uklanjanjem vodne stepenice, postavljanjem kamenih samica i kamenih pragova na potrebnim mjestima u koritu vodotoka Bregana(CAN 2.3). Izraditi, uvrstiti u nacionalne zakone i početi provoditi plan upravljanja s akcijskim planom te nacionalni program praćenja stanja za blistavca (CAN 5.4). Ugradnja i provođenje nacionalnih i regionalnih zakonskih obveza sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13), Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) te Direktivi o staništima (CAN 5.1). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 3. Praćenje stanja - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je prikupiti set podataka nužan za određivanje veličine i trenda populacije (RN 1.2), izraditi plan upravljanja s akcijskim planom za blistavca (RN 2.1), istražiti i odrediti mjere koje će umanjiti pritiske i prijetnje, također istražiti je li moguće razmnožavati vrstu u zatočeništvu (RN 1.6) te započeti s praćenjem stanja vrste (RN 3.).
- Biologija vrste
- Opis
Telestes souffia je slatkovodna riba čija standardna duljina tijela iznosi do 200 mm (Kottelat i Freyhof 2007), a prosječna duljina od 120 do 150 mm. Tijelo je vretenasto, bočno spljošteno i prekriveno velikim ljuskama. Glava je duga, a rostrum zaobljen ili tup i strši preko ruba gornje usne. Usta su poludonja, s tankim usnama. Leđa su metalnoplave boje, bokovi metalnosrebrni, a trbuh bijel (Mrakovčić i sur. 2006; Kottelat i Freyhof 2007). Duž središnjeg dijela bokova se proteže tamna pruga. Kod konzerviranih jedinki je izražena tamna linija duž bočne pruge, dok je kod živih jedinki prisutna šira, zlatno-narančasta linija duž bočne pruge. Bočna pruga je žuta i omeđena sa svake strane uskom crnom linijom. U bočnoj pruzi nalazi se 44 ̶ 57 + 2 ̶ 3 ljusaka (najčešće 50 ̶ 57 + 2 ̶ 3). Između bočne pruge i baze trbušne peraje nalazi se 41/2 ̶ 5 redova ljusaka. Najčešće je 91/2 razgranatih šipćica u podrepnoj peraji (Kottelat i Freyhof 2007). Peraje su svjetlosmeđe do svjetlocrvene, a baze trbušnih i prsnih peraja narančastocrvene boje (Mrakovčić i sur. 2006). - Staništa
A.2.3.1.1. Gornji i srednji tokovi turbulentnih vodotoka - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Blistavac je bentopelagička riba koja živi u jatima. Nastanjuje gornje i srednje tokove vodotoka sa stalnim, brzim protokom vode (A.2.3.1.1. Gornji i srednji tokovi turbulentnih vodotoka), u kojima je temperatura između 10 i 20°C, a dno je pješčano ili kamenito. Hrani se ličinkama kukaca, malim vodenim beskralješnjacima i nekim algama. Spolno sazrije i počinje se razmnožavati u trećoj godini života. Mrijesti se jednom tijekom sezone mrijesta u razdoblju od ožujka do svibnja, kada je temperatura iznad 12°C, u vodotocima s brzim protokom vode na šljunku. Ženka polaže 5 500 - 8 000 ljepljivih jaja na kamenje i šljunak (Freyhof i Kottelat 2008; Kottelat i Freyhof 2007; Mrakovčić i sur. 2006). - Duljina generacije
Izračunata duljina generacije iznosi pet godina. Jedinke žive oko sedam godina, a spolnu zrelost dostižu u trećoj godini života (Vuković 1985, Mrakovčić i sur. 2006.). - Veličina i trend populacije
Smatra se da je u padu. Uspoređujući literaturne i recentne podatke, zaključeno je stalno smanjivanje veličine populacije na temelju opaženog smanjivanja područja rasprostranjenosti vrste i kvalitete staništa. U prošlosti je vrsta bila šire rasprostranjena, a danas je potvrđena samo u potoku Bregana. Na temelju provedenog petogodišnjeg istraživanja zabilježeno je smanjenje ulova odraslih jedinki i procjenjuje se da je degradirano najmanje 50 % površine dijela vodotoka duž kojeg je rasprostranjen blistavac (Sučić i sur. 2013, Sučić i Jelić 2014, Sučić i sur. 2015, 2016) pa se iz toga može naslutiti stalno smanjivanje i pad populacije.
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Vrsta je rasprostranjena na području Mediterana, od sliva rijeke Aude do rijeke Var (Francuska, Švicarska; literaturni podaci navedeni za sliv rijeke Tarn [sliv Garonne] u stvari se odnose na sliv rijeke Hérault [oba sliva imaju pritoke naziva Dourbie]); sliv rijeke Soče (Italija, Slovenija); gornji dijelovi sliva rijeke Rajne u Njemačkoj i Švicarskoj; te dunavskog sliva: zapadne pritoke u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i dijelu Bosne i Hercegovine te gornji dio sliva rijeke Tise (Rumunjska, Ukrajina). Postoje podaci o prisutnosti u egejskom slivu u Bugarskoj, no oni nisu točni jer se temelje na pogrešnoj determinaciji (Freyhof i Kottelat 2008, Kottelat i Freyhof 2007). Freyhof i Kottelat (2008) također navode prisutnost blistavca u slivu rijeke Cetine u Hrvatskoj, no taj podatak nije točan jer se radi o pogrešnoj determinaciji. Vrsta je zavičajna u sljedećim zemljama: Austrija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Češka, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Lihtenštajn, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Švicarska i Ukraina (Freyhof i Kottelat 2008). - Nacionalna rasprostranjenost
Jedini danas poznati lokalitet u Hrvatskoj je potok Bregana, mali, desni pritok rijeke Save te rijeka Sava u blizini ušća Bregane. Potok većim dijelom svoga toka čini državnu granicu između Hrvatske i Slovenije (Vucić i sur. 2017). Na tom području vrsta je zavičajna. Literaturni podaci govore da je bio šire rasprostranjen u rijekama dunavskog slijeva, osobito njihovim gornjim tokovima i manjim pritocima te da je pronađen u Savi i nekim pritocima, te u Kupi, Dravi i Muri (Habeković i sur. 1990, 1997, Mrakovčić i sur. 2006). Smatra se da podaci o prisutnosti u Kupi, Muri, Dravi te srednjem i donjem toku Save nisu točni. Pretpostavlja se da je tu informaciju netko jednom napisao i otada se samo ponavlja u kasnijoj literaturi. Moguća je prisutnost u Sutli i desnim pritocima jer je to područje blizu Slovenije gdje je zabilježen, no dosada još nije potvrđena.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
undefined - Podrazred
Neopterygii - Nadred
Ostariophysi - Red
Cypriniformes - Porodica
Cyprinidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
- Ostala hrvatska imena
blistavec, jelšovka - Strana imena
Souffia, Soufie, Blageon, Riffle dace, Vairone, Striped Chub (engleski); Strömer (njemački) - Locus typicus
rijeka Var, Francuska
- Bibliografija
- Površina nastanjenja blistavca manja je od 100 km2. Njegova prisutnost potvrđena je na samo jednom lokalitetu u Hrvatskoj. Ako usporedimo recentne podatke s prijašnjom procjenom i literaturnim podacima, može se opaziti stalno smanjenje obima pojavljivanja (EOO), površine nastanjenja (AOO), broja lokacija i subpopulacija te smanjenje veličine i kvalitete staništa uslijed građevinskih zahvata na području gdje vrsta obitava. Zaključeno je stalno smanjivanje broja odraslih jedinki na temelju podataka o stalnom smanjivanju površine staništa te podataka o smanjenju ulova odraslih jedinki tijekom provedenih petogodišnjih istraživanja.