CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

jegulja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003515

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2016.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Piria, M., Ćaleta, M. (2016): Anguilla anguilla (Linnaeus, 1758) (HRCP003515). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3515. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Marina Piria
  • Suradnik/ci
    Marko Ćaleta
  • Obrazloženje procjene
    Jegulja je katadromna i panmiktička vrsta te ima nekoliko razvojnih faza što uzrokuje izazov kod procjene na nacionalnoj razini. Jegulje su često referirane kao 'slatkovodna vrsta', međutim poznato je da one mogu imati unutarstanične migracije te da dio jegulja ostaje na ušćima ili čak obalnim vodama. Taj element populacije je jako malo poznat (Jacoby i Gollock, 2014). Kriteriji IUCN bi trebali biti aplicirani na odraslim i spolno zrelim jedinkama srebrne jegulje koje su započele migraciju na mrijest, jer takve jedinke predstavljaju maksimalnu biomasu stoka. Međutim, takvi podaci u Hrvatskoj ne postoje, kao što ne postoje ni u drugim dijelovima Europe. ....OSTATAK TEKSTA...
  • Globalna procjena
    Kritično ugrožena - CR A2bd+4bd, ver 3.1 (Jacoby i Gollock 2014)
  • Europska procjena
    Europa = Kritično ugrožena - CR A2bd+4bd ver 3.1 (Freyhof i Kottelat 2010)
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    U rijekama Jadro i Žrnovnica vrsta je ugrožena uslijed kanaliziranja i regulacije vodotoka, a u rijeci Cetini uslijed izgradnje brana. Degradacija staništa prvenstveno kanaliziranjem je zamijećena u većini vodotokova jadranskog slijeva.
  • Korištenje
    Vrsta je atraktivna za sportski i rekreacijski ribolov, tovi se u akvakulturi i konzumira.
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Vrsta je ugrožena zbog ubrzanog nestanka i degradacije staništa urbanizacijom (DT 1.1), pretjeranim izlovom (DT 5.4), kanaliziranjem i pregrađivanjem vodotoka, branama (DT 7.2) te unosom stranih vrsta (kompeticija u ishrani), (DT 8.1.). Posljednjih desetljeća zabilježena je zaraza parazitom iz skupine Anguillicoloides (ICES 2015), što je zamijećeno i na jeguljama koje obitavaju u hrvatskim vodotocima (Piria, M, osobni podaci), a uzrokuje generalne zdravstvene probleme (DT 8.1.) (Freyhof i Kottelat, 2010). Novačenje jegulja palo je na 1-10% populacije u periodu nakon 1980-tih (ICES, 2010) što utječe i na novačenje u hrvatskim rijekama. Sugerirani uzroci ugroženosti su globalne klimatske promjene, promjene oceanskih strujanja, prelov, degradacija ekosustava, uginuća u turbinama hidrocentrala, bolesti i paraziti te kontaminacijom kemijskim polutantima (Freyhof i Kottelat 2010) (CS 1.2, 2.1).
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Dio areala vrste nalazi se u zaštićenim područjima (NP Krka, PP Vransko jezero) i Ekološkoj mreži RH kao dijelu ekološke mreže EU Natura 2000 (CAP 4.1). Prema Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) strogo su zaštićene samo populacije koje obitavaju u Vranskom jezeru kraj Biograda n/M (uključujući i kanal Prosiku) i u rijeci Krki (uzvodno od Skradinskog buka).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3.1. Upravljanje vrstom, 4.1. Službeno obrazovanje, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.1.1. Međunarodna razina, 5.1.2. Nacionalna razina, 5.1.3. Podnacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    S obzirom da su jegulje izrazito migratorne, potrebno im je omogućiti nesmetane migracije uzvodno u svim vodenim tokovima gdje prirodno obitavaju (CAN 2.3.). Ribolov na ovu vrstu poželjno je zabraniti sve do trenutka kada se ustanovi globalni porast populacija (CAN 3.1.) jer se radi o panmiktičkoj i katadromnoj vrsti te njihova brojnost u našim vodotocima ovisi o stanju globalne populacije. U tome smjeru je potrebno educirati sve dionike (CAN 4.1, 4.2, 4.3). Osim toga, maksimalno kontrolirati antropogena zagađenja vode. Zakonodavstvo različitih sektora je potrebno uskladiti na međunarodnoj, nacionalnoj i subnacionalnoj razini (CAN 5.1.1., 5.1.2, 5.1.3)
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.4 Sakupljanje, korištenje i životne potrebe, 1.6 Mjere očuvanja, 2.3 Plan upravljanja sakupljanjem i trgovinom, 3.1 Trendovi populacije, 3.2 Trendovi razine sakupljanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Nije dovoljno istražena povijesna veličina populacija, distribucija i trendovi kao ni njihova ekologija (RN 1.2, 1.3., 1.4). Potrebna su istraživanja i u smislu odgovornog gospodarenja vodama (RN 2.3) kako bi se mogle donijeti odgovarajuće konzervacijske mjere (RN 1.6) ne samo u zaštićenim područjima već i u ostalim područjima te područjima intenzivnog ribolova. Pri tome je potrebno pratiti trenutne trendove populacija, ulove kao i kvalitetu staništa (RN 3.1, 3.2., 3.4).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Jegulja ima izduženo zmijoliko tijelo s vrlo sitnim ljuskama. Iza izdužene glave nalaze se prsne peraje te jedna cjelovita peraja nastala spajanjem leđne i podrepne peraje s repnom perajom. Tijelo je obavijeno debelom naslagom sluzi. Jegulja je panmiktička katadromna vrsta, koja živi u slatkoj vodi, ali migrira u morske vode radi mrijesta. Postoji mnogo istraživanja o životu jegulje u kopnenim vodama, međutim još uvijek postoji premalo informacija o njihovoj biologiji, posebice o spolno zrelim jedinkama (Jacoby i Gollock, 2014) a još manje je poznata njihova životna povijest u moru (Freyhof i Kottelat, 2010). Mrijesti se na početku ožujka sve do srpnja, a odrasli vjerojatno ugibaju nakon mrijesta. Nema konkretnih podataka o specifičnosti mriještenja, međutim, pretpostavlja se da se mrijest odvija na dubini od 100-200 m uz temperaturu 20˚C u Sargaškom moru u zapadnom dijelu Atlantika (oko 26 ° N 60 ° W) (Ginneken i Mayes, 2005). Mehanizam kojima leptocephali (staklarka) dosežu europsku obalu također još uvijek nije dovoljno jasan. Kada leptocephali doplivaju do kontinentalnog pada veličine su oko 70 mm i preobražavaju se u staklaste jegulje koje su nalik odraslim jedinkama, ali prozirnog izgleda tijela. Kao staklaste jegulje migriraju na ušća rijeka te neke jedinke ulaze u slatke vode (Freyhof i Kottelat, 2010), a dio stoka ostaje na ušćima i estuarijima (Jacoby i Gollock, 2014). U slatkim vodama pretežno je aktivna noću, a hrani se različitim vodenim beskralješnjacima, ličinkama riba i žaba. Živi uz dno, u različitim pukotinama ili ispod kamenja. Tijekom hranjenja prelazi u fazu elvera i kasnije žute jegulje (engl. yellow stage). Nakon 6-12 godina kod mužjaka i 9-20 godina kod ženke (neki autori navode i do 50 godina (Jacoby i Gollock, 2014) prelaze u fazu srebrne jegulje (engl. silver stage), odnosno spolno zrelih jedinki. Istovremeno se razvijaju sekundarne spolne oznake, te trbušna strana tijela poprima srebrnasto-bijelu boju, a bokovi potamne. Nosnice se prošire, a volumen očiju se dvostruko poveća. U to vrijeme se jegulje ne hrane; njihovo crijevo se skraćuje, a stjenka crijeva se stanji i prestane izlučivati probavne sokove. Sve spolno zrele jedinke putuju iz europskih voda na mrijest u Sargaško more (Freyhof i Kottelat, 2010).
  • Staništa
    A.1.1.1.3. Eutrofne vode, A.2.2.1.1. Povremeni vodotoci povremeno suhog korita, A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka , A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Vrsta je nađena u malim potocima i velikim rijekama. Obitavaju u vodotocima gornjeg, srednjeg i donjeg toka turbulentnih i sporih vodotoka (A.1.1.1.3., , A.2.3.1.2., A.2.3.2.2.). Osim toga mogu se naći i u vodotocima koji povremeno ostaju bez vode (A.2.2.1.1.). Prirodno dolaze u vodama koje su povezane s morem.
  • Duljina generacije
    Duljina generacija vrste uvelike varira i kreće se od 2 do 50 godina. Kod srednje starosti od 20 godina, ženke su dva puta veće u odnosu na veličinu mužjaka. Generacijsko vrijeme je 15 godina (Jacoby i Gollock, 2014). U Hrvatskim vodotocima još uvijek nema podataka i istraživanja njihove starosti.
  • Veličina i trend populacije
    Buduća izgradnja brana i kanaliziranje vodotoka zasigurno će utjecati na redukciju broja jegulja. Također globalni trend opadanja će isto tako utjecati na obnavljanje populacija. Ovo je vrsta koja se mrijesti jednom u periodu od 10-20 godina što znatno utječe na novačenje. Lovi se sportsko ribolovnim tehnikama, naročito u rijeci Neretvi. Povijesni podaci ukazuju na znatno veću abundanciju jegulja u prošlosti. Danas se ova vrsta sporadično pojavljuje i vrlo je rijetka u pojedinim vodotocima. U nekim vodotocima i po nekoliko godina izostaje, tek svakih nekoliko godina se pronađe primjerak (e.g. rijeka Ljuta). Objavljeni radovi s podacima unazad 15 godina ukazuju na pad abundance vrste (Piria i sur., 2014; Piria i sur., 2016). Međutim temeljem dostupnih podataka, brojčani podatak o postotku pada populacije nije moguće odrediti.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Široko je rasprostranjena vrsta koja naseljava većinu europskih vodotoka koji se ulijevaju u Atlantski ocean, Sjeverno, Baltičko i Sredozemno more. Atlantski ocean: Atlantska obala od Skandinavije do Maroka; Baltika, Crnog i Mediteranskog mora; rijeke sjevernog Atlantika, Baltika i Mediteranskog mora. U Crnom moru je pronađena oko Bospora. Unesena u Aziju, južnu i centralnu Ameriku. Mrijesti se u zapadnom Atlantiku u Sargaškom moru (Froese i Pouly, 2016).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Hrvatskoj ova vrsta naseljava vodotoke jadranskog i crnomorskog sliva. U jadranskom slivu je autohtona (zavičajna), a u crnomorskom slivu alohtona (strana) vrsta (Jacoby i Gollock, 2014). Autohtona je i nastanjuje vodotoke jadranskog sliva: Mirna, Raša, Rječina, Zrmanja, Jadro, Žrnovnica, Vransko jezero, Neretva, Ljuta kao i njihove pritoke. Nastanjuje i ostale vodotoke koji su povezani s morem, a koji predstavljaju zadovoljavajuće stanište (Piria, neobjavljeni podaci).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    undefined
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Telestei (prave koštunjače)
  • Red
    Anguilliformes
  • Porodica
    Anguillidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Eschmeyer, R. (eds.) (2012) Catalog of Fishes - version of 2 October 2012. http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp
    Eschmeyer, W.N. & Fricke (eds.), R. (2012-10-09 22:00:00) Catalog of Fishes - version of 2 October 2012.
    Eschmeyer, William N., ed., 1998: Catalog of Fishes. Special Publication of the Center for Biodiversity Research and Information, no. 1, vol 1-3. 2905.
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    Gärdenfors (ed.) (1899-12-31 23:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.), U. (1899-12-31 23:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Hayward, P.J.; Ryland, J.S. (Ed.). (1990). The marine fauna of the British Isles and North-West Europe: 1. Introduction and protozoans to arthropods. Clarendon Press: Oxford, UK. ISBN 0-19-857356-1. 627 pp.
    Hayward, P.J.; Ryland, J.S. (Ed.). (1990). The marine fauna of the British Isles and North-West Europe: 1. Introduction and protozoans to arthropods. Clarendon Press: Oxford, UK. ISBN 0-19-857356-1. 627 pp.
    Kullander, Nyman, Jilg & Delling (2012) Nationalnyckel till Sveriges flora och fauna. Ryggsträngsdjur: Strålfeniga fiskar. Chordata: Actinopterygii.
    Kullander, Nyman, Jilg & Delling (2014-07-08 22:00:00) Nationalnyckeln till Sveriges flora och fauna. Ryggsträngsdjur: Strålfeniga fiskar. Chordata: Actinopterygii
    Kullander, S.O. (1999) Förteckning över svenska fiskar
    Kullander, S.O. (2004-03-16 23:00:00) Förteckning över svenska fiskar
    Lutaenko, K.A.; Furota, T.; Nakayama; S.; Shin, K.; Xu, J. (2013). Atlas of Marine Invasive Species in the NOWPAP Region. Beijing: NOWPAP DINRAC (Northwest Pacific Action Plan, Data and Information Network Regional Center). 189 pp.
    Lutaenko, K.A.; Furota, T.; Nakayama; S.; Shin, K.; Xu, J. (2013). Atlas of Marine Invasive Species in the NOWPAP Region. Beijing: NOWPAP DINRAC (Northwest Pacific Action Plan, Data and Information Network Regional Center). 189 pp.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Nijssen, H. (2001)
  • Ostala hrvatska imena
    angulja, capor, kajman, kračica
  • Strana imena
    European Eel (EN); Europäischer Aal, Flussaal (D)
  • Locus typicus
    Zapadni dio Atlantika i obalne vode Europe
  • Bibliografija
  • Crivelli, A.J., 1996. The freshwater fish endemic to the Mediterranean region. An action plan for their conservation. Tour du Valat Publication, 171 p.
    Freyhof, J. & Kottelat, M. 2010. Anguilla anguilla. The IUCN Red List of Threatened Species 2010: e.T60344A12353683. Pristupljeno 17 ožujka 2017.
    Froese, R. and D. Pauly. Editors. 2016. FishBase. World Wide Web electronic publication. www.fishbase.org, version (10/2016).
    ICES 2010. Report of the 2010 session of the joint EIFAC/ICES working group on Eels. http://www.fao.org/3/a-bq586e.pdf Pristupljeno 14. Studenog 2017.
    ICES 2015. Report of the Joint EIFAAC/ICES/GFCM Working Group on Eel (WGEEL). http://ices.dk/sites/pub/Publication%20Reports/Expert%20Group%20Report/acom/2015/WGEEL/wgeel_2015_final.pdf Pristupljeno 14. studenog 2017.
    Jacoby, D. & Gollock, M. 2014. Anguilla anguilla. The IUCN Red List of Threatened Species 2014: e.T60344A45833138. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2014-1.RLTS.T60344A45833138.en. Pristupljeno 15. studenog 2016.
    Kottelat, M. and J. Freyhof, 2007. Handbook of European freshwater fishes. Publications Kottelat, Cornol and Freyhof, Berlin. 646 pp.
    Piria, M., Milošević, D., Šprem, N., Mrdak, D., Tomljanović, T., Matulić, D., Treer, T. (2016): Kondicija Europske jegulje iz Jadranskog sliva Hrvatske i Crne Gore (Condition of European eel from the Adriatic basin of Croatia and Montenegro). 51st Croatian and 11th International Symposium on Agriculture, February 15 – 18, 2016 Opatija, Croatia, Proceedings, 270-273. (In Croatian with English abstract)
    Piria, M., Šprem, N., Tomljanović, T., Slišković, M., Jelić Mrčelić, G., Treer, T. (2014): Length weight relationships of the European eel Anguilla anguilla (linnaeus, 1758) from six karst catchments of the Adriatic basin, Croatia. Croatian Journal of Fisheries, 72, 32-35.
    Ginneken, van V.J.T., Maes G.E. (2005): The European eel (Anguilla anguilla, Linnaeus), its lifecycle, evolution and reproduction: a literature review. Rev Fish Biol Fisheries 15:367–398.