CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

mramorasti glavoč

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003514

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(NT B1b(iii)+2b(iii))

Datum procjene
24.05.2018.

Prethodne procjene

  • 2006 - (NT -)

    • Citat
    Zanella, D., Kovačić, M. (2018): Proterorhinus semilunaris (Heckel, 1837) (HRCP003514). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3514. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
      Marcelo Kovačić
    • Obrazloženje procjene
      Mramorasti glavočić je vrsta koja je široko rasprostranjena u crnomorskom slijevu. U Hrvatskoj je rasprostranjena u donjim dijelovima Save, u Dravi, Muri i Dunavu, s AOO i EOO unutar pragova za ugrožene vrste. Najznačajniji uzroci ugroženosti za ovu vrstu su invazivne vrste, onečišćenje komunalnim otpadnim vodama te onečišćenje od poljoprivrede. Ugroze su na cijelom području rasprostranjenosti, ali djeluju različitim intenzitetom na mnogo različitih područja čime je i broj lokacija veći od 10. Navedene ugroze uzrokuju stalno smanjivanje kvalitete staništa za koje se smatra da će se nastaviti i u budućnosti. Sadašnja saznanja ukazuju da su sve subpopulacije stabilne, međutim trebalo bi ih detaljnije i ciljano istraživati.
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC, ver. 3.1. (Freyhof & Kottelat 2008)
    • Europska procjena
      Europe = Najmanje zabrinjavajuća - LC, ver. 3.1. (Freyhof 2008); EU27 = Najmanje zabrinjavajuća - LC, ver. 3.1. (Freyhof 2008)
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      /
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Iako se procjenjuje da su populacije vrste stabilne, degradacija staništa uslijed onečišćenja od poljoprivrede i unos alohtonih i invazivnih vrsta su ugroze prisutne na cijelom području rasprostranjenosti, ali djeluju različitim intenzitetom na mnogo različitih područja.
    • Korištenje
      Slučajan ulov.
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.4.3 Nenamjerni učinci: mali razmjer (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja) [žetva], 7.2.3 Crpljenje površinskih voda (poljoprivredna uporaba), 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 11.1 Pomaci i izmjene staništa, 11.4 Oluje i poplave
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Utvrđeni uzroci ugroženosti za ovu vrstu su invazivne vrste (DT 8.1.) posebno druge vrste invazivnih ponto-kaspijskih glavoča koji zauzimaju ista staništa kao i ova vrsta. Zatim značajni utjecaj čini zagađenje od poljoprivrede (DT 9.3.) i navodnjavanja (DT 7.2.3). Od ostalih uzroka ugroženosti i prijetnja treba izdvojiti zagađenje prouzrokovano komunalnim otpadnim vodama (DT 9.1.), slučajan ulov pri ribolovu (DT 5.4.3.) i klimatske promjene (DT 11.1, 11.4.), što sve pridonosi općenito degradaciji ekosustava (S 1.2.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta se nalazi na Dodatku III Bernske Konvencije (CAP 11.)
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.4.3. Podnacionalna razina
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Najvažnija mjera očuvanja za ovu vrstu je kontrola invazivnih vrsta (CAN 2.2.). Također je potrebno osigurati i nadgledati primjenu zakonodavstva na lokalnoj razini (CAN 5.4.3.) i raditi na podizanju svijesti građana o potrebi očuvanja vodenih ekosustava (CAN 4.3.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Dodatna istraživanja su potrebna da bi se ustanovila stvarna veličina populacije te subpopulacija (RN 1.2), posebno za novo otkrivena staništa i slabo poznata staništa. Potrebno je istraživati specifičnosti ekoloških značajki populacije (RN 1.3), te odrediti vrstu i opseg prijetnji (RN 1.5). Također je potrebno provesti istraživanja u cilju određivanja mjera očuvanja (RN 1.6). Monitoring (RN 3.1, 3.4) je potreban kako bi se ustanovili trendovi unutar populacije te trendovi stanja očuvanosti njihovih staništa.
    • Biologija vrste
    • Opis
      Vrsta naraste najviše do 12 cm. Tijelo je sivosmeđe do žutozelene boje, a po bokovima je koso položeno pet širokih pruga. Pri osnovi je repne peraje trokutasta tamna pjega. Mužjak je tamnije obojen od ženke. Prednje nosnice su izdužene poput cjevčica pa vise preko gornje usne i slične su malim brčićima. Ljuske su na tijelu i zatiljku (Mrakovčić i sur., 2006).
    • Staništa
      A.1.1. Stalne stajaćice, A.1.2.1. Povremene stajaćice , A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Mramorasti glavoč je pridnena riba koja boravi u slatkoj, bočatoj i morskoj vodi, u sporim tekućicama (A. 2.3.2.2.) i stajaćicama (A.1.1., A.1.2.1.). Najčešće se zadržava u plitkim, priobalnim staništima ispod biljaka ili kamenja i na mjestima s dosta detritusa.
    • Duljina generacije
      nije poznata.
    • Veličina i trend populacije
      Populacija stabilna i brojna.
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen u istočnoj Europi, u rijekama s pritocima i ušćima rijeka crnomorskog slijeva, Azovskog mora i Kaspijskog jezera. Na području Sredozemlja dolazi jedino u sljevovima rijeka Evros i Strymon, koje utječu u Egejsko more. Unešen na područje Sjeverne Amerike.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U donjim dijelovima Save, u Dravi, Muri i Dunavu.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      Neopterygii
    • Nadred
      Ostariophysi
    • Red
      Perciformes
    • Porodica
      Gobiidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe DAISIE (2003-2016) Alien Species Database. http://www.europe-aliens.org (accessed 2016).
      Eschmeyer, W.N., Fricke, R. & van der Laan (eds.), R. (2018-01-23 23:00:00) Catalog of Fishes: Genera, Species, References
      Food and Agriculture Organisation of the United Nations FAO (2016) Fisheries and Aquaculture topics. Introduction of species. Database on Introductions of Aquatic Species. In: FAO Fisheries and Aquaculture Department. Rome. http://www.fao.org/fishery/introsp/search/en (accessed 2016).
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
      Naturalis (2005-2016) Nederlands Soortenregister, version 2.0. http://www.nederlandsesoorten.nl (accessed 2016).
      North European and Baltic Network on Invasive Alien Species NOBANIS (2016) Gateway to Information on Invasive Alien species in North and Central Europe. http://www.nobanis.org (accessed 2016).
      Wikimedia Foundation (2016) Wikipedia: The Free Encyclopedia. http://en.wikipedia.org/wiki/Main_Page (accessed 2016).
    • Ostala hrvatska imena
      /
    • Strana imena
      Tubenose Goby (E), Marmorierte Grundel (D)
    • Locus typicus
      Krim, Ukrajina
    • Bibliografija
    • Ćaleta, M., Buj, I. Mrakovčić, M., Mustafić, P., Zanella, D., Marčić, Z., Duplić. A., Mihinjač, T., Katavić, I. (2015): Endemic Fishes of Croatia. Croatian Environment Agency. Hrvatske endemske ribe. Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, 116 pp.
      Freyhof, J. i Kottelat, M. (2008): Proterorhinus semilunaris. The IUCN Red List of Threatened Species 2008: e.T135487A4130324. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2008.RLTS.T135487A4130324.en. Downloaded on 28 July 2017.
      IUCN (2016): IUCN Red List Categories and Criteria: Version 3.1. Second edition. Gland, Switzerland and Cambridge, UK: IUCN. iv + 32pp.
      Kottelat, M. and J. Freyhof, 2007. Handbook of European freshwater fishes. Publications Kottelat, Cornol and Freyhof, Berlin. 646 pp.
      Kovačić, M., Šanda, R. (2009): Freshwater gobies in the Adriatic drainage basin of the western Balkans. Annales. Series historia naturalis, letnik 19, številka 1, str. 1-10.
      Miller, P.J. (2004) The Freshwater Fishes of Europe. AULA-Verlag GmbH Wiebelsheim. Vol. 8/II Gobiidae 2: 72-93
      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Red Book of Freshwater Fish of Croatia. Ministry of Culture, State Institute for Nature Protection, Zagreb, Croatia [In Croatian with English introduction].