CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

dalmatinska pijurica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003513

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
18.11.2016.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Mihinjač, T., Jelić, D., Marčić, Z., Mrakovčić, M. (2016): Phoxinellus dalmaticus Zupančič & Bogutskaya, 2000 (HRCP003513). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3513. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Tanja Mihinjač
  • Suradnik/ci
    Dušan Jelić
    Zoran Marčić
    Milorad Mrakovčić
  • Obrazloženje procjene
    Dalmatinska pijurica je stenoendemska vrsta koja dolazi samo na jednoj lokaciji – u gornjem toku rijeke Čikole i donjem toku rijeke Vrbe. Površina nastanjenja joj je <500 km2, a obim pojavljivanja <5000 km2. Rijeke u kojima je dalmatinska pijurica rasprostranjena pod velikim su antropogenim pritiskom, zbog čega dolazi do stalnog smanjivanja kvalitete staništa ove vrste. Glavni uzrok stalnog smanjivanja kvalitete staništa je unos stranih invazivnih vrsta.
  • Globalna procjena
    Kritično ugrožena - CR B1ab(ii)+2ab(ii) ver 3.1 (Crivelli 2006)
  • Europska procjena
    Kritično ugrožena - CR B1ab(ii)+2ab(ii) (Crivelli 2006)
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Znanje
  • Napomena uz razlog promjene
    Novije znanje o rasprostranjenosti, stanju populacija i uzrocima ugroženosti.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    Rijeka Čikola i rijeka Vrba - invazivne strane vrste i crpljenje vode iz bazenčića za vrijeme sušnih razdoblja (gornji tok Čikole i Vrba) te onečišćenje vode otpadnim vodama iz Drniša (donji tok Čikole) Špilja Miljacka (rijeka Krka) – nalaz dalmatinske pijurice u rijeci Krki nije siguran i vjerojatno se radi o greški prilikom determinacije. Ukoliko bi dalmatinska pijurica dolazila u špilji Miljacki, na tom području ne bi postojali značajni razlozi ugroženosti ove subpopulacije.
  • Korištenje
    Vrsta nema komercijalnu vrijednost.
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva, 11.1 Pomaci i izmjene staništa, 11.2 Suše, 11.3 Ekstremne temperature, 11.5 Drugi utjecaji
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    S obzirom da o dalmatinskoj pijurici nedostaju osnovni podaci o veličini i stanju populacije te ona ima vrlo ograničeno područje pojavljivanja, mnogi čimbenici mogu negativno utjecati na njezino preživljavanje. Glavni uzrok ugroženosti ove vrste je unos invazivnih stranih vrsta riba, gambuzije (Gambusia holbrooki), crnog somića (Ameiurus melas) i kalifornijske pastrve (Oncorhynchus mykiss), u njezino prirodno područje rasprostranjenosti (8.1.). Crni somić je predatorska vrsta i hrani se manjim ribama te kroz predaciju negativno utječe na dalmatinsku pijuricu. Gambuzija je vrlo agresivna vrsta, te osim kompeticije za stanište i hranu, utječe i na preživljavanje odraslih jedinki dalmatinske pijurice (Landeka i sur. 2015). ..........OSTATAK TEKSTA.....
  • Postojeće mjere očuvanja
    11. Svojta je uključena u međunarodnu legislativu
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Vrsta se nalazi na Dodatku II Direktive o staništima (CAP 11.) (kao Phoxinellus spp.) te su prema Uredbi o ekološkoj mreži (NN 124/13) za njeno očuvanje izdvojena područja Ekološke mreže RH kao dijela Natura 2000 ekološke mreže EU - HR2000919 Čikola, HR2001266 Vrba i HR2000918 Šire područje NP Krka; Natura 2000 kod vrste 1129 (kao Phoxinellus spp.) Dio mogućeg područja rasprostranjenosti nalazi se unutar NP Krka (izvor Miljacka). Vrsta je navedena na Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/2013, 73/16) kao strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13).
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.1. Legislativa, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    S obzirom da je dalmatinska pijurica rasprostranjena na malom području, potrebno je na dijelu područja (rijeka Vrba i gornji tok rijeke Čikole do Drniša) osnovati ihtiološki rezervat kako bi se smanjio nepovoljan utjecaj na tu vrstu (1.1.). Osnivanje ihtiološkog rezervata na tom području doprinijelo bi zaštiti i ostalih endemskih i ugroženih vrsta koje obitavaju na ovom području, a to su Aulopyge huegelii i Telestes turskyi. Regulacije i daljnje pregradnje vodotoka potrebno je spriječiti kako bi se omogućila obnova staništa (2.1., 2.3.). Potrebna je kontrola crpljenja vode iz rijeka Vrbe i Čikole (pogotovo u sušnim mjesecima kad se voda crpi iz preostalih bazenčića) i kontrola unosa invazivnih vrsta u stanište dalmatinske pijurice (2.1., 2.2.). Podizanje razine svijesti lokalnog stanovništva i implementacija u zakonodavstvo te poštivanje regulativa i zakona uvelike bi doprinijeli očuvanju dalmatinske pijurice (4.3., 5.1., 5.2., 5.4.).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.3 Trendovi trgovine
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    U svrhu pravilne zaštite dalmatinske pijurice, s obzirom da su podaci o njoj veoma oskudni, potrebno je provesti niz istraživanja koja uključuju ekologiju i biologiju vrste, veličinu populacije i trendove, ugroze i zaštitne mjere (1.2., 1.3., 1.5., 1.6.). Također, potrebno je uspostaviti plan upravljanja područjem rasprostranjenosti dalmatinske pijurice i praćenje populacije i trendova staništa (2.2., 3.1., 3.3.).
  • Biologija vrste
  • Opis
    Dalmatinska pijurica je relativno mala vrsta čije tijelo je produljeno i blago sabijeno. Najveća zabilježena jedinka ove vrste imala je 60 cm. Tijelo je gotovo sasvim bez ljusaka, osim u bočnoj pruzi te, kod nekih jedinki, u jednom do tri reda iznad i ispod početka bočne pruge. Ljuske su velike, slabo okoštale, potpuno uložene u kožu i preklapaju se, a može ih biti od 18-38(44). Boja leđa je zelenkasto-siva, dok je obojenost bokova smećkasta s malim crnim točkicama raspršenim iznad bočne pruge. Trbuh je žućkasti. Peraje su bez posebnog obojenja, osim prsnih, trbušnih i podrepne peraje, čije baze mogu biti crvenkaste. Glava je tupa i zaobljena na vrhu, a usta su završna (terminalna). Repna peraja je na vrhovima zaobljena, a samo grananje je plitko. Ždrijelni zubi poredani su u jednom redu i ima ih 5-4, glatki su i nenazubljeni (Zupančič & Bogutskaya 2000; Kottelat i Freyhof 2007).
  • Staništa
    A.2.1.1.1. Reokreni izvori, A.2.2.1.2. Povremeni vodotoci s bazenčićima
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Stanište dalmatinske pijurice obuhvaća krške izvore (A.2.1.1.1.), manje sporije vodotoke te dijelove rijeka sa sporije tekućom vodom i bazenčiće sa stajaćom vodom (A.2.2.1.2.). U krškim izvorima može se naći u većim jatima blizu samog ulaza u izvor, ali i u dubljim dijelovima špilja. Ljeti, kad rijeke u kojima dalmatinska pijurica živi presuše i ostanu samo mali bazenčići s vodom, može ju se naći u većem broju u vegetaciji koja raste u preostalim bazenčićima. Dolazi na istim staništima kao i endemske vrste riba Aulopyge huegelii i Telestes turskyi, te invazivne vrste riba Gambusia holbrooki, Ameiurus melas i Oncorhynchus mykiss (samo u rijeci Vrbi). O ekologiji dalmatinske pijurice postoji vrlo malo podataka. Pretpostavljeni period mrijesta je u lipnju. Mužjacima se u vrijeme mrijesta razvijaju mrijesne kvržice koje se nalaze uz prsne peraje, uz dvije najduže šipčice u podrepnoj peraji i na većini ljusaka. Na glavi se malobrojne mrijesne kvržice razvijaju samo na škržnom poklopcu (Zupančič & Bogutskaya 2000; Crivelli 2006, Mrakovčić i sur. 2006, Kottelat i Freyhof 2007).
  • Duljina generacije
    nije poznata.
  • Veličina i trend populacije
    Dalmatinska pijurica u rijeci Čikoli se u većem broju može naći u dubljim potopljenim dijelovima špilje/izvora Čikole (dubljim od 15 m). U rijeci Vrbi također se može naći u većim jatima i tamo je česta vrsta. S obzirom da je ova vrsta iznimno neistražena, teško je dati točnu procjenu o trendu populacije.
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Dalmatinska pijurica je endem Hrvatske.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Dalmatinska pijurica je stenoendem slijeva rijeke Krke i živi samo u rijeci Čikoli i donjem toku rijeke Vrbe. Prema literaturnim podacima nekoliko primjeraka dalmatinske pijurice nađeno je uz izvor špilje Miljacke koja se nalazi ispod Brljanskog jezera na rijeci Krki. Status ove vrste na spomenutom području nije jasan, te se vjerojatno radi o greški prilikom determinacije, s obzirom da kasnijim intenzivnim istraživanjima ona tamo nije potvrđena.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    undefined
  • Podrazred
    Neopterygii
  • Nadred
    Ostariophysi
  • Red
    Cypriniformes
  • Porodica
    Cyprinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
    Zupančič, P.; Bogutskaya, N. G. (2000). Description of a new species, Phoxinellus dalmaticus (Cyprinidae: Leuciscinae), from the Cikola River in the Krka River system, Adriatic basin (Croatia). Natura Croatica. 9 (2): 67-81.
  • Ostala hrvatska imena
    dalmatinska gaovica
  • Strana imena
    Čikola minnow (ENG)
  • Locus typicus
    Kljake, Čikola, Hrvatska
  • Bibliografija
  • • Crivelli, A.J. 2006. Phoxinellus dalmaticus. The IUCN Red List of Threatened Species 2006: e.T60761A12395116. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2006.RLTS.T60761A12395116.en. Downloaded on 16 November 2016.
    • Ćaleta M., Buj I., Mrakovčić M., Mustafić P., Zanella D., Marčić Z., Duplić A., Mihinjač T., Katavić I. 2015: Hrvatske endemske ribe. Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, 116 str.
    • Kottelat M. i Freyhof J. 2007: Handbook of European freshwater fishes. Publications Kottelat, Cornol, Switzerland
    • Landeka N., Podnar M. i Jelić D. 2015: New data on the taxonomic status and distribution of Gambusia sp. in Croatia and Bosnia and Herzegovina. Periodicum Biologorum 117(3):415-424.
    • Mrakovčić M., Brigić A., Buj I., Ćaleta M., Mustafić P. i Zanella D. 2006: Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, 253 pp.
    • Zupančič P. and Bogutskaya N. G. 2000: Description of a new species, Phoxinellus dalmaticus (Cyprinidae: Leuciscinae), from the Čikola river in the Krka river system, Adriatic basin (Croatia). Natura Croatica 9: 67–81.