CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Radovićev glavoč

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003507

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D2)

Datum procjene
18.11.2016.

Prethodne procjene

  • 2006 - (DD -)

    • Citat
    Kovačić, M., Zanella, D. (2016): Knipowitschia radovici Kovačić, 2005 (HRCP003507). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3507. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Marcelo Kovačić
    • Suradnik/ci
      Davor Zanella
    • Obrazloženje procjene
      Radovićev glavoč zaslužuje kategoriju osjetljive vrste (VU) jer ima, prema dosadašnjim saznanjima, vrlo malu i ograničenu populaciju (D. Vrlo mala i ograničena populacija). Ona je dokazana iz kriterija D2 zbog postojanja samo jedne poznate lokacije u Republici Hrvatskoj (D2. broj lokacija ≤5), pri čemu su brojne vrlo vjerojatne buduće prijetnje u gusto naseljenom, poljoprivredno aktivnom prostoru gdje se intenzivno upravlja vodama (dakle zbog koje bi svojta mogla postati CR ili EX u vrlo kratkom vremenu): kroz građevinske zahvate na toku rijeke zbog upravljanja rijekom, narušavanje hidrološkog režima, također kroz obalne građevinske zahvate zbog izgradnje na kopnu, kopanje i pregradnje poljoprivrednom aktivnošću, onečišćenje poljoprivredom, unos alohtonih vrsta. Također treba napomenuti da iako nije AOO<20 km², on je svejedno jako mali (AOO=28 km²).
    • Globalna procjena
      Osjetljiva – VU D2 ver. 3.1 (Freyhof i Kottelat 2008)
    • Europska procjena
      Osjetljiva – VU D2 ver. 3.1 (Freyhof i Kottelat 2008)
    • Mediteranska procjena
      /
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Povećano znanje i primjena podataka o vrsti.
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Potencijalni, dakle mogući sadašnji i vjerojatni budući glavni razlog ugroženosti je upravljanje rijekom i to kroz građevinske zahvate na toku rijeke i zbog narušavanja hidrološkog režima.
    • Korištenje
      Ne postoji nikakvo korištenje ove vrste od strane ljudi.
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.2.3 Crpljenje površinskih voda (poljoprivredna uporaba), 7.3 Ostale preinake ekosustava, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti, 9.3.1 Priljev hranjivih tvari, 9.3.2 Erozija tla, taloženje, 9.3.3 Herbicidi i pesticidi
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Bez sadašnjih ili novijih podataka možemo samo pretpostaviti POTENCIJALNE, dakle moguće sadašnje i vrlo vjerojatne buduće pritiske (S 1.1. i S 1.2.) i prijetnje: kroz građevinske zahvate na toku rijeke zbog upravljanja rijekom (DT 7.3.), narušavanje hidrološkog režima uslijed uzimanja površinske vode za poljoprivredne potrebe (DT 7.2.3.) i proizvodnje hidroenergije (DT 7.2.), također kroz obalne građevinske zahvate zbog izgradnje na kopnu (DT 1.1. i 1.2.), kopanje i pregradnje poljoprivrednom aktivnošću (DT 2.1.), onečišćenje poljoprivredom kroz unos nutrijenata (DT 9.3.1.) , erozija tla i sedimentacija (DT 9.3.2.), korištenje herbicida i pesticida (DT 9.3.3.) te unos alohtonih vrsta (DT 8.1.) prvenstveno kroz ribolov (DT 5.4.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) i navedena je u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16).
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Ne mogu se predložiti mjere zaštite bez potrebnih saznanja za koja su potrebna istraživanja. Iz potencijalnih, dakle mogućih sadašnjih i vjerojatnih budućih, prijetnji možemo nagađati da su potrebne: stvarno upravljanje vodenim staništem sprječavajući pretjeranu upotrebu vode i izmjene vodenih staništa (CAN 2.1.), kontrola invazivnih vrsta (CAN 2.2.), obnova vodenih staništa (CAN 2.3.) i rad s lokalnim korisnicima prostora (CAN 4.2., 4.3. i 7.1.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provesti istraživanja: veličine populacije i rasprostranjenja populacije (RN 1.2.), sadašnjih prijetnji (RN 1.5.) i potrebnih mjera očuvanja za ublažavanje utvrđenih prijetnji (RN 1.6.). Ta saznanja omogućiti će plan djelovanja i ako se ukaže potreba plan oporavka za vrstu (Plan djelovanja/plan oporavka za vrstu) i plan upravljanja područjima gdje se vrsta nalazi (Plan upravljanja područjima gdje se vrsta nalazi). Također bi ta saznanja trebala omogućiti buduće monitoringe populacijskih trendova (RN 3.1.) i trendova staništa (RN 3.4.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      K. radovici je vrlo mala riba do 28 mm dužine. Široke glave, relativno izduženog tijela, repni dršak bočno spljošten. Trbušni disk je cjelovit, prsna peraja nema slobodnih šipćica, a repna peraja je zaobljena. Ljuske na tijelu su ktenoidne, svedene na prsna i repna polja, u nekih primjeraka povezane jednostrukim nizom ljusaka uzduž sredine boka, u nekih potpuno razdvojene. Suborbitalni nizovi osjetilnih papila imaju red a i šest okomitih c redova papila. Suborbitalni red osjetilnih papila a različite dužine te različito doseže naprijed ispod oka. Anteriorni okuloskapularni i preoperkularni glaveni kanali vrijabilo razvijeni, posteriorni okuloskapularni kanal nedostaje (Kovačić, 2005).
    • Staništa
      A.2.3. Stalni vodotoci , A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka , A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Vrsta je poznata iz Norina, krške rijeke, slatkovodna oligotrofnog karaktera, protoka 3,5-6 m3/s, s dnom prekrivenim golim šljunkom do zamuljenim šljunkom, te priobalna vegetacija (Kovačić, 2005) (NKS A.2.3. Stalni vodotoci, A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka, A.2.3.1.2. Donji tokovi turbulentnih vodotoka).
    • Duljina generacije
      Ne postoje podaci o životnom ciklusu ove vrste.
    • Veličina i trend populacije
      /
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Vrsta je stenoendem, usko rasprostranjen u slivu rijeke Neretve i poznat prema objavljenim podacima iz rijeke Norin u Republici Hrvatskoj i s Hutovog blata u Bosni i Hercegovini (Šanda i Kovačić, 2009).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj vrsta je prema objavljenim podacima pronađena samo u rijeci Norin (Kovačić, 2005). Ostala literatura samo citira navedeni izvor. U NIP inventarizaciji zabilježena je 1 km uzvodno od mosta u mjestu Metković, ali nalaz se bez laboratorijske potvrde ne može smatrati sigurnim. U ostalim podacima iz baze HAOP-a nema podataka o drugim nalazima ove vrste.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      /
    • Nadred
      /
    • Red
      Perciformes
    • Porodica
      Gobiidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
      Kovačić, M. (2005). A new species of Knipowitschia (Gobiidae) from Dalmatia, Croatia. Cybium. 29(3), 275-280.
    • Ostala hrvatska imena
      Radovićev glavočić, norinski glavočić
    • Strana imena
      Radović's goby
    • Locus typicus
      Rijeka Norin, sliv Neretve
    • Bibliografija
    • Eschmeyer, W. N., R. Fricke, i R. van der Laan (eds). CATALOG OF FISHES: GENERA, SPECIES, REFERENCES. (http://researcharchive.calacademy.org/research/ichthyology/catalog/fishcatmain.asp). Electronic version accessed 08.11.2016.

      Freyhof, J. & Kottelat, M. (2008) Knipowitschia radovici. The IUCN Red List of Threatened Species 2008: e.T135662A4173824. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2008.RLTS.T135662A4173824.en. Downloaded on 18.11.2016..

      Freyhof, J. i Brooks, E. (2011) European Red List of Freshwater Fishes. Luxembourg: Publications Office of the European Union, 61 pp.

      Kottelat, M. i Freyhof, J. (2007) Handbook of European freshwater fishes. Publications Cornol: Kottelat and Berlin: Freyhof.

      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M, Mustafić, P. i Zanella, D. (2006) Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Republika Hrvatska.

      Kovačić, M. (2005) A new species of Knipowitschia (Gobiidae) from Dalmatia, Croatia., Cybium 29, No. 3, pp. 275-280, 275-280.

      Šanda, R. I Kovačić, M. (2009) Freshwater gobies in the Adriatic drainage basin of the western Balkans. Annales Series historia naturalis, 19, 1, 1-10.

      The IUCN Red List of Threatened Species. Version 2016-2. . Downloaded on 15 November 2016.