CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

visovački glavočić

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003506

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR B1ab(iii))

Datum procjene
24.05.2018.

Prethodne procjene

  • 2006 - (EN A1ace)

    • Citat
    Zanella, D., Mrakovčić, M., Kovačić, M. (NaN): Knipowitschia mrakovcici Miller, 2009 (HRCP003506). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3506. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Davor Zanella
    • Suradnik/ci
      Milorad Mrakovčić
      Marcelo Kovačić
    • Obrazloženje procjene
      Visovački glavočić je stenoendemska vrsta rasprostranjena samo u rijeci Krki, na Visovačkom jezeru. Obim pojavljivanja ove vrste manji je od 100 km2. Nema mogućnosti imigracije. Dakle, Visovačko jezero je jedini lokalitet ove vrste, te se radi o jednoj jedinoj populaciji. Prisutna je konstantna degradacija staništa zbog prisutnih stranih invazivnih vrsta, uzvodnog onečišćenja rijeke Krke zbog loše regulacije otpadnih voda te velikog broja posjetitelja tijekom čitave godine koji predstavljaju konstantni izvor onečišćenja u obliku buke, kemijskog i organskog onečišćenja. S obzirom na ugroze, radi se jednoj lokaciji.
    • Globalna procjena
      Kritično ugrožena - CR B1ab(v), ver 3.1 (Freyhof 2011)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana (NE)
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana (NE)
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Detaljnija biološka i ekološka istraživanja ove vrste te njezine rasprostranjenosti, te precizniji izračun obima pojavljivanja i površine nastanjenja.
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Unesene strane invazivne vrste, kao što su gambuzija i sunčanica, izravno ugrožavaju visovačkog glavočića. Godišnje NP Krkom prolazi preko 1 milijun turista, koji koriste redovite brodske ture koje povezuju različite dijelove Visovačkog jezera i otočića Visovac, što predstavlja konstantni izvor onečišćenja u obliku buke, kemijskog i organskog onečišćenja, negativno utječe na stanište ove vrste. Uzvodno onečišćenje rijeke Krke zbog loše regulacije otpadnih voda također negativno utječe na stanište za vrstu.
    • Korištenje
      Vrsta se ne koristi.
    • Ugroze i njihovi učinci
      6.1 Rekreacijske aktivnosti, 8.1.2 Određene vrste, 9.1.1 Kanalizacija, 9.3.1 Priljev hranjivih tvari, 9.6 Prekomjerna energija, 11 Klimatske promjene i ekstremne vremenske prilike
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Unesene strane invazivne vrste, kao što su gambuzija i sunčanica, izravno ugrožavaju visovačkog glavočića (DT 8.1.2). Godišnje prolazi NP Krkom preko 1 milijun turista, koji koriste redovite brodske ture koje povezuju različite dijelove Visovačkog jezera i otočića Visovac što predstavlja konstantni izvor onečišćenja u obliku buke, kemijskog i organskog onečišćenja, negativno utječe na stanište ove vrste (DT 6.1., 9.6). Uzvodno od jedinog staništa ove endemske vrste se ulijeva kanalizacija (DT 9.1.1.) iz gradova, a postoji i onečišćenje nutrijentima (DT 9.3.1.) s poljoprivrednih površina. U budućnosti klimatske promjene (DT 11.). mogu negativno utjecati na ovu vrstu. Iako je stanište ove vrste unutar granica NP Krka, cijeli riječni tok nije pod nekim od oblika zaštite te postoje mogući uzroci ugroženosti iz uzvodnih dijelova rijeke Krke i pritoka, koji bi mogli imati budući utjecaj na ovu vrstu.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Čitav areal vrste se nalazi unutar Nacionalnog parka Krka (CAP 4.1). Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) i navedena je u Pravilniku o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16).“
    • Potrebne mjere očuvanja
      4.3. Svijest i komunikacija
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Obzirom da se areal rasprostranjenja podudara sa granicama NP Krka kao jedine mjere treba izdvojiti podizanje svijesti među lokalnim stanovništvom te posjetiteljima (CAN 4.3.) i pojačani nadzor i sankcioniranje prekršitelja (DT 5.4.3.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Dodatna istraživanja su potrebna kako bi se ustanovila stvarna veličine populacije (1.2). Potrebno je detaljno istraživati specifičnosti ekoloških značajki populacije (1.3), te odrediti vrstu i opseg prijetnji (1.5.). Također je potrebno predložiti aktivnosti očuvanja (1.6). Monitoring (3.1., 3.4.) je potreban kako bi se ustanovili trendovi unutar same populacije i staništa.
    • Biologija vrste
    • Opis
      Visovački glavočić je mala riba do 45 mm ukupne dužine. Mužjaci su obično duži i veće mase od ženki ali te razlike nisu statistički značajne. Ova vrsta se razlikuje od ostalih vrsta ovoga roda po tome što ima na bokovima i repnom dršku male ktenoidne ljuske. Također prepoznatljiva je od stalih vrsta ovog roda po tome što ima više od 10 poprečnih pruga na bokovima kod mužjaka. Dobro je izraženo spolno dvoličje, osobito u vrijeme mrijesta, kada mužjaci poprimaju tamnije obojenje na području glave a ženke dobivaju zlatnožuto obojenje na području abdomena (Mrakovčić i sur., 2006).
    • Staništa
      A.2.3.2. Spori vodotoci
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Pridnena riba koja nastanjuje jezero Visovac na rijeci Krki (A.2.3.2. Spori vodotoci).
    • Duljina generacije
      Do 2 godine (1+)
    • Veličina i trend populacije
      Populacija je stabilna te se nalazi unutar zaštićenog područja NP Krka gdje su stanišni uvjeti stabilni.
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Hrvatska
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Ova vrsta nastanjuje isključivo rijeku Krku odnosno Visovačko jezero ( Mediteranska biogeografskoj regija, Jadranski sliv).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      Neopterygii
    • Nadred
      Ostariophysi
    • Red
      Perciformes
    • Porodica
      Gobiidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
      Miller, P. J. (2009). A west Balkanian freshwater gobiid fish,Knipowitschia mrakovcicisp. nov. (Teleostei: Gobiidae). Journal of Fish Biology. 74(7): 1499-1507.
    • Ostala hrvatska imena
      /
    • Strana imena
      Visovac goby
    • Locus typicus
      Rijeka Krka, Visovačko jezero, Hrvatska
    • Bibliografija
    • Ćaleta, M., Buj, I. Mrakovčić, M., Mustafić, P., Zanella, D., Marčić, Z., Duplić. A., Mihinjač, T., Katavić, I. (2015): Endemic Fishes of Croatia. Croatian Environment AgencyHrvatske endemske ribe. Agencija za zaštitu okoliša, Zagreb, 116 pp.
      Freyhof, J. (2011): Knipowitschia mrakovcici. The IUCN Red List of Threatened Species 2011: e.T184440A8277138. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2011-1.RLTS.T184440A8277138.en.
      IUCN (2016): IUCN Red List Categories and Criteria: Version 3.1. Second edition. Gland, Switzerland and Cambridge, UK: IUCN. iv + 32pp.
      Kovačić, M., Šanda, Radek R. (2009). Freshwater gobies in the Adriatic drainage basin of the western Balkans. Annales. Series historia naturalis, letnik 19, številka 1, str. 1-10.
      Miller, P. J. (2004): The Freshwater Fishes of Europe. AULA-Verlag GmbH Wiebelsheim. Vol. 8 ⁄ II Gobiidae 2, 365–369.
      Miller, P. J, (2009): A west Balkanian freshwater gobiid fish, Knipowitschia mrakovcici sp. Nov. (Teleostei: Gobiidae). J. Fish Biol. 74(7):1499-1507.
      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P., Zanella, D. (2006): Red Book of Freshwater Fish of Croatia. Ministry of Culture, State Institute for Nature Protection, Zagreb, Croatia [In Croatian with English introduction].
      Mustafić, P., Mrakovčić, M., Zanella, D., Ćaleta, M., Marčić, Z., Buj, I., Horvatić, S. (2015): Provođenje programa praćenja stanja u slatkovodnom ribarstvu u 2015. godini (Grupa E - Ribolovno područje Jadran). PMF, Zagreb.
      Mrakovčić, M., Kerovec, M., Mihaljević, Z., Ternjej, I., Mustafić, P., Zanella, D., Ćaleta, M., Marčić, Z., Buj, I., Brigić, A., Mihinjač, T.: (2011) Ihtiološka istraživanja na rijeci Krki s ciljem očuvanja ihtiofaune rijeke, PMF, Zagreb.