CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

peškelj

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003501

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU° B1ab(iii)+2ab(iii))

Datum procjene
20.11.2017.

Prethodne procjene

  • 2006 - (DD -)

    • Citat
    Ćaleta, M. (2017): Scardinius plotizza Heckel & Kner, 1858 (HRCP003501). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3501. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Marko Ćaleta
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      Radi se o endemskoj vrsti koja je relativno usko rasprostranjena u RH. Površina EOO manja je od 5.000 km2 (1051 km2), AOO je manji od 500 km2 (396 km2). Utvrđeno je postojanje 4 subpopulacije i 4 lokacije. Zabilježeno je i projicirano stalno smanjivanje površine i kvalitete staništa. Glavni razlozi ugroženosti su nestanak i degradacije vodenih staništa, pregradnja vodotoka, pretjerano korištenja vode, kanaliziranje i uređenje vodotoka te onečišćenje. Temeljem navedenog radi se o ugroženoj vrsti. Kako je u pitanju vrsta koja obitava u rijeci Neretvi i pritocima uzvodno od granice s BiH morale su se primijeniti regionalne smjernice. Uslijed utjecaja i imigracije iz uzvodnih subpopulacija kategorija je smanjena u osjetljivu vrstu.
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (Freyhof & Kottelat 2008)
    • Europska procjena
      Najmanje zabrinjavajuća - LC ver 3.1 (Freyhof & Kottelat 2008)
    • Mediteranska procjena
      Nije procijenjena - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Novi, sveobuhvatniji podaci o rasprostranjenosti i ugrozama.
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Imotska krajina - onečišćenje i unošenje stranih vrsta; rijeka Matica - onečišćenje od poljoprivredne proizvodnje, pretjerano korištenje vode; Baćinska jezera - onečišćenje i unošenje stranih vrsta; Ušće Neretve – snažno onečišćenje i promjene staništa, vrlo jak antropogeni utjecaj.
    • Korištenje
      Vrsta se u manjoj mjeri lovi i koristi u prehrani
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Vrsta je ugrožena zbog nestanka i degradacije staništa urbanizacijom (DT 1.1.) te zbog kanaliziranja i uređenja vodotoka (DT 7.3.). S obzirom da su područja gdje obitava pod priličnim pritiskom poljoprivredne proizvodnje ugrožena je i zbog korištenja velike količine mineralnih gnojiva, herbicida i pesticida (DT 9.3.). Sve navedeno uzrokuje promjene ekosustava (S 1.1.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Ne postoje iako se radi o endemskoj svojti.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.3. Svijest i komunikacija
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Za očuvanje vrste potrebne su mjere zaštite područja (CAN 1.1.) i staništa (CAN 1.2.) poput krških, vodenih staništa. Upravljanje područjem (CAN 2.1.) i obnavljanje prirodnih staništa također bi doprinijeli očuvanju (CAN 2.3.). Kako se radi o endemskoj vrsti potrebno je raditi na podizanju svijesti o važnosti očuvanja vrste (CAN 4.3.)
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.5 Ugroze, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      S obzirom da je endemska vrsta o kojoj se vrlo malo zna, potrebne su bolje spoznaje o biologiji i ekologiji vrste, a zatim i odgovarajuće mjere zaštite. Treba provoditi istraživanja veličine i stanja populacija (RN 1.2.), stvarnih ugroza za pojedine subpopulacije (RN 1.5.) Nakon osnovnih istraživanja potrebno je vršiti monitoring populacijskih trendova (RN 3.1.) i trendove promjena staništa i stanišnih uvjeta (RN 3.4.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      Peškelj se od crvenperke razlikuje po većim ustima, dužoj glavi, širem čelu i tamno obojenim perajama. Čelo mu je gotovo konkavnog profila, a donja čeljust doseže do polovice oka. Tijelo je najviše iznad prsnih peraja. Leđna je peraja viša nego duža, a započinje bliže repu nego glavi. Analni otvor smješten je više prema repu od kraja leđne peraje, a iza njega počinje podrepna peraja. Trbušne peraje su na sredini tijela. Leđa peškelja su sivkasta, bokovi žućkasti, a trbuh bijel. Glava je odozgo tamno obojena, dok sa strana ima sedafast sjaj. Trbušne i prsne peraje imaju žućkastobijele baze i crne vrhove (Mrakovčić i sur. 2006).
    • Staništa
      A.1.1.1.1. Oligotrofne vode siromašne vapnencem, A.1.1.1.2. Mezotrofne vode, A.2.3.2.2. Srednji i donji tokovi sporih vodotoka , A.2.4.1. Kanali sa stalnim protokom
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Vrsta obitava u krškim vodama. Staništa koja nastanjuje su stalne stajaćice i to oligotrofne vode siromašne vapnencem (A.1.1.1.1.) i mezotrofne vode (A.1.1.1.2.) kao i srednje i donje tokove sporih vodotoka (A.2.3.2.2.) te kanale sa stalnim protokom (A.2.4.1.).
    • Duljina generacije
      Nije poznato vrijeme spolnog sazrijevanja.
    • Veličina i trend populacije
      Nema podataka o veličini i trendu populacije.
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen u slijevu rijeke Neretve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Regionalni je endem jadranskog slijeva. Nastanjuje jezera i vodotoke kod Imotskog, Baćinska jezera i donje dijelove slijeva rijeke Neretve i zavičajna je vrsta.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      undefined
    • Podrazred
      Neopterygii
    • Nadred
      Ostariophysi
    • Red
      Cypriniformes
    • Porodica
      Cyprinidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Froese, R. & D. Pauly (Editors). (2021). FishBase. World Wide Web electronic publication. version (08/2021).
      Heckel, J. J.; Kner, R. (1857). Die Süsswasserfische der Österreichischen Monarchie, mit Rücksicht auf die angränzenden Länder. Leipzig. i-xii + 1-388.
    • Ostala hrvatska imena
      keljavac
    • Strana imena
      Adriatic Rudd
    • Locus typicus
      jezera blizu Vrgorca i Imotskog (Hrvatska), Livno (Bosna i Hercegovina)
    • Bibliografija
    • Freyhof, J. and Kottelat, M. 2008. Scardinius plotizza. The IUCN Red List of Threatened Species 2008: e.T135624A4164478. http://dx.doi.org/10.2305/IUCN.UK.2008.RLTS.T135624A4164478.en. Downloaded on 26 March 2018
      Heckel, J. J. and R. Kner 1857 Die Süsswasserfische der Österreichischen Monarchie, mit Rücksicht auf die angränzenden Länder. Leipzig. i-xii + 1-388.
      Mrakovčić, M., Brigić, A., Buj, I., Ćaleta, M., Mustafić, P. and Zanella, D. 2006. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Državni zavod za zaštitu prirode, 253 str.