CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Wolffia arrhiza (L.) Horkel ex Wimm. (FOTO S. BRANA)

beskorjenska sitna leća

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003253

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A3c; B2b(ii,iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Nikolić, T., Šegulja, N., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Wolffia arrhiza (L.) Horkel ex Wimm. (HRCP003253). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3253. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Toni Nikolić
    Nedeljka Šegulja
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 12.1 Druga ugroza
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Sa smanjenjem vodenih i močvarnih površina vrsta nestaje u pojedinim dijelovima svojeg areala.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u parkovima prirode i na Ramsarskim područjima Lonjsko polje i Kopački rit.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1. Zaštita kopna/voda
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Beskorjenska sitna leća višegodišnja je, plivajuća biljka i naša najsitnija cvjetnica, veličine svega 0,5–1,5 mm. Vegetativno tijelo nije raščlanjeno na stablo i listove, a nema ni korijena. Stabljiku predstavlja sitno zeleno tjelešce, koje je slično lećastim ili duguljastim listićima. Pluta na površini vode, ali tako da iz vode viri samo središnji dio dorzalne strane. Vrlo često je veći broj biljaka (nastalih vegetativnim razmnožavanjem) spojen zajedno. Cvjetovi su jednospolni, veoma reducirani, na jednodomnim biljkama, a pojavljuju se u malenim udubinama na dorzalnoj strani. Muški cvijet sastoji se od jednog prašnika, a ženski od jednog plodnog lista. Cvate veoma rijetko, a i tada se njihovi sitni cvjetovi teško zamjećuju. Plod sadrži jednu ili više minijaturnih sjemenka. Sitna leća je pokazatelj umjereno toplih do toplih staništa, umjereno bogatih do bogatih dušikom. Prema životnom je obliku hidrofit. Broj kromosoma je 2n=42–44(50). U dijelovima areala gdje je obilno razvijena važan je izvor hrane za mnoge vodene i druge životinjske organizme, a ponekada se tretira i kao korovna vrsta. Veoma se uspješno može razmnožavati na vegetativni način. Općenito je široko rasprostranjena.
  • Staništa
    A.3.2.1. Zajednice slobodno plivajućih leća
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Površine stajaćih ili slabo tekućih voda–flotantna biljka. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 22.411 Zajednice vodenih leća (Lemnion). GLCC/SSC. 12, 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Nizozemska (Holandija), Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a (baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast; centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural; jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar), Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Srbija, Slovenija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Na stajaćim ili slabo tekućim vodenim površinama, uglavnom zapadnopanonske i istočnopanonske makroregije (Posavina, Podravina, Podunavlje) te nekoliko lokaliteta na kvarnerskim otocima i Istri. Vrsta je zabilježena i u jezeru na Grobničkom polju, ali samo sterilni oblici priljepljeni za mahovinske vrste Fontinalis antipyretica i Acrocladium cuspidatum. Lokaliteti. Bosut, Bročice, Đelekovec, Grobničko jezero, Ilovac (kraj Karlovca), Istra (više nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), kanal SavaOdra, Kopački rit, Krapje Đol (Posavina), Križevci, Našički ribnjaci (pokraj Jelisavca), Novo Selo, Njivice (Krk), Podpanj, Požega, Skrbči- ći (Krk), Stigec kod Ludbrega, Stupna, Sunja, Vransko jezero (Cres), Vuka, okolica Zagreba.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Alismatales
  • Porodica
    Araceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Fl. Schles. [Wimmer] ed. 3: 140,1857
    Karlsson, M. (2013-06-11 22:00:00) Checklista över Nordens kärlväxter (2013-04-23). Online: http://www.euphrasia.nu/checklista/
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    sitna leća
  • Strana imena
    Water-Meal, Spotless Watermeal, Rootless Duckweed, Common Watermeal (engleski), Zwergwasserlinse (njemački), navadna vodna lečica (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEVIDÉ, Z. (1956): Novo nalazište volfije (Wolffia arrhiza) u Hrvatskoj. Izv. Acta. bot. Inst. bot. Univ. Zagreb. 14–15:181–183.
    KRAJNČIĆ, B., DEVIDÉ, Z. (1982a): Photoperiodic responses in Lemnaceae from North Croatia. Acta Bot. Croat. 41:57–63.
    KRAJNČIĆ, B., DEVIDÉ, Z. (1982b): Rasprostranjenost vodenih leća (Lemnaceae) u sjevernoj Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 41:175–180
    PANJKOVIĆ, B. (1989): Flora Baranje (frekvencija, abundancija biljnih svojti i fitogeografska analiza). Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    STARMÜHLER, W. VON (2002): Vorarbeiten zu einer »Flora von Istrien« Teil V. Carinthia II, 192(112):545–602.
    ŠEGULJA, N., TOPIĆ, J. (1993–1994): Osobitosti biljnog svijeta Podravine. Ekol. glas. 3(5–6):23–29.
    TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
    TOPIĆ, J. (1999): Flora i vegetacija. In Martinčić, J. ed.: Kopački rit – pregled istraživanja i bibliografija. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za znanstveni rad Osijek, Osijek, 71–81.
    TRINAJSTIĆ, I., PAVLETIĆ ZI. (1991): Vegetacija specijalnog rezervata Krapje đol u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 50:41-54.
    ZAHIROVIĆ, Ž. (2000): Rijetke i ugrožene biljne vrste sjeveroistočne Hrvatske. Magistarski rad, Prirodoslovnomatematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.