CRVENI POPIS
Natrag
⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu
grmolika jurčica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003249
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (EN) A3c; B1b(iii)+2b(ii,iii))
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Nikolić, T., Kovačić, S., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Suaeda vera J.F.Gmel. (HRCP003249). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3249. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Toni Nikolić
Sanja Kovačić
- Suradnik/ci
Anita Andreškić
Petra Cigić
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana- NE - Europska procjena
Nije procjenjivana- NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana- NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.3 Turistička i rekreacijska područja - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Sa snažnim razvojem turizma dolazi do opustošenosti niskih obalnih područja, staništa ove vrste. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Nisu poduzimane. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskog plana zaštite pjeskovitih morskih obala (NN 81/99, 03.08.1999.). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Grmolika jurčica drvenast je polugrm, visok 50–120 cm. Stabljika je bogato razgranjena, s gusto po redanim mesnatim, fino zašiljenim ili tupim modrozelenim listovima. Listovi su dugi 5–18 mm, široki 1–2,5 mm, poluvaljkasti i sjedeći. Cvjetovi su sitni i zeleni, kraći od pricvjetnih listova, 1–3 u pazušcima listova, skupljeni u maleni paštitac. Tučak ima tri spljoštene njuške s režnjevima, srasle bazom, koje formiraju složenu glavičastu strukturu. Plod ne uključuje ocvjeće i obično je zelen. Sjemenke su glatke, jajaste, promjera 1,7–1,8 mm. Rodu pripada više od 100 halofitnih vrsta na svim kontinentima (u Europi desetak). Kao i rod Salsola, i rod Suaeda je irano-turanskog podrijetla, sa središtem razvitka na stepama središnje Azije, a i sam je dobio znanstveno ime prema arapskom narodnom nazivu za jurčice. Od svih se vrsta Suaeda, samo grmolika jurčica spominje u hortikulturi, za ozelenjivanje pustih, slanih površina ili pak i stoga što se uz nju može uzgojiti vrlo atraktivan parazit Cistanche phelypaea Cout. Mlade, prokuhane biljke mogu se jesti, makar nemaju osobitu hranidbenu vrijednost. Sirovi listovi grmolike jurčice djeluju purgativno, za što su se nekad i primjenjivali. Prema životnom je obliku hamefit. Broj kromosoma je 2n=18, 36. Cvjeta od svibnja do listopada. - Staništa
F.1.1.1.1. Slanjača caklenjače, F.1.1.2.2. Zajednica tamnog sitnika i primorskog trpuca, F.3.1.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitima - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Obale mora: kamenite, pjeskovite, šljunkovite; kontinentalna slana slaništa. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 15.113 Mediteranske slanuše caklenjače, 15.53 Mediteranske halo-psamofilne livade (Schoeno-Plantaginetum maritimae), 16.2 Pješčane sipine (dine), 17.23 Tetijski šljunkoviti žalovi s organskim nanosima bogatim dušikom (EuphorbioGlaucietum flavi). GLCC/SSC. 3, 5, 6. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Baleari, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte. Jugozapadna Europa, sjeverno do cca 53° N. u Engleskoj. - Nacionalna rasprostranjenost
Srednjoprimorska i južnoprimorska mezoregija. Lokaliteti. Biševo, Brusnik, Dubrovnik, Kamik, Palagruža, Svetac (dvojbeni nalazi u Slavoniji, SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ 1869).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Magnoliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Caryophyllales - Porodica
Amaranthaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Karlsson (2004-03-18 23:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
Shrubby Seablite (engleski), Saltzmelde (njemački) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
GINZBERGER, A. (1921): Beitrag zur Kenntnis der Flora der Scoglien und kleineren Inseln Süd-Dalmatiens. Oesterr. Bot. Z. 70(9–12):233–248.
HIRC, D. (1907): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 169:55–109.
PAVLETIĆ, ZI. (1974): Flora otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 33:205–217.
PAVLETIĆ, ZI. (1975): Analiza flore otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 34:159–170.
PAVLETIĆ, ZI. (1978a): Pregled i analiza flore Palagruških otoka. Acta Biol. Iugosl. Biosistematika serija G. 4(1):39–47.
PAVLETIĆ, ZI. (1978c): Vaskularna flora otoka Sveca. Acta Bot. Croat. 37:215–224.
PAVLETIĆ, ZI. (1980): Ekološko-fitocenološka analiza flore otoka Sveca. Acta Biol. Iugosl. Ekologija, serija D. 15(1):41–52.
SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.