CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Scutellinia tuberculata (snimka/photo N. Matočec)

sitna trepavičarka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003237

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Scutellinia tuberculata Matočec (HRCP003237). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3237. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Izrazita malobrojnost populacije.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Sitna trepavičarka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedan od poznatih lokaliteta u Hrvatskoj nalazi se na području Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Staništa na lokalitetima na kojima je ova vrsta pronađena treba očuvati i prepustiti prirodnom razvoju. To prvenstveno znači održavanje prirodnog vodnog režima vodotoka blizu kojih je vrsta pronađena i zabranu sječe okolnih stabala.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Za temeljitiji uvid u rasprostranjenost, veličinu populacije i stupanj ugroženosti ove vrste u Hrvatskoj potrebna su daljnja biogeografska istraživanja.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju u svibnju i lipnju te u listopadu i studenom.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi na tornjastim izmetima gujavica šumskog tla, u bjelogoričnim šumama s različitim vrstama hrastova (Quercus spp.), jasena (Fraxinus ornus i F. angustifolia), gorskog javora (Acer pseudoplatanus) i gorskog brijesta (Ulmus glabra).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je samo na nekoliko nalazišta u Hrvatskoj i Sloveniji. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan Europe nije poznata.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je s tri lokaliteta, od kojih su dva na području središnje Istre, a jedan u okolici Samobora.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pezizomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pezizales
  • Porodica
    Pyronemataceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -