CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Rodwayella sessilis (snimka/photo N. Matočec)

hrastova glatkočaška

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003235

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Rodwayella sessilis (Rodway) Spooner (HRCP003235). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3235. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    5.3 Sječa i iskorištavanje drveta
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Općenito se može reći da je vrsta prisutna u izrazito malobrojnim populacijama u svjetskim mjerilima. Plodišta joj sporo sazrijevaju (više mjeseci), a u Europi nastanjuje samo odumrle dijelove starih hrastova, pa ne može opstati u hrastovim šumama s uobičajenim načinom gospodarenja.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Hrastova glatkočaška je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedno od dva nalazišta ove vrste u Hrvatskoj je na području Parka prirode Papuk.
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Treba promijeniti način gospodarenja hrastovim šumama tako da se po hektaru ostavlja određen broj starih stabala.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Za temeljitiji uvid u rasprostranjenost, veličinu populacije i stupanj ugroženosti ove vrste u Hrvatskoj potrebna su daljnja biogeografska istraživanja
  • Biologija vrste
  • Opis
    U Europi se plodišta razvijaju od studenog do veljače, a u Australiji od svibnja do kolovoza.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    U Europi živi kao saprotrof isključivo na debljim, suhim, odumrlim granama starih stabala te na mrtvim dijelovima kore debala živih starih hrastova kitnjaka (Quercus petraea) i lužnjaka (Q. robur). U Australiji živi na drugim drvenastim vrstama.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je samo u četiri zemlje, Hrvatskoj, Luksemburgu, Njemačkoj i Švicarskoj. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan Europe poznata je iz Australije (uključujući Tasmaniju).
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s dva lokaliteta, iz Prekodravlja i s planine Papuk.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Leotiomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Rhytismatales
  • Porodica
    Calloriaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -