CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Pulvinula laeterubra (snimka/photo N. Matočec)

svijetlocrvena jastučica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003231

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Pulvinula laeterubra (Rehm) Pfister (HRCP003231). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3231. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Ugrožena je zbog izrazito malobrojnih i međusobno udaljenih populacija.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Svijetlocrvena jastučica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006).
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Postojeće mjere zaštite su zadovoljavajuće.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Za temeljitiji uvid u rasprostranjenost, veličinu populacije i stupanj ugroženosti ove vrste u Hrvatskoj potrebna su daljnja biogeografska istraživanja.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se na sjeveru SAD-a razvijaju u svibnju, u kontinentalnim krajevima južne Europe tijekom ljeta, a na sredozemnom području u studenom i prosincu.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi na zgarištima i šumskom tlu, uvijek uz mahovine. Hrvatski nalaz potječe iz šume hrasta kitnjaka (Quercus petraea) i običnog graba (Carpinus betulus) s bukvom (Fagus sylvatica). U Norveškoj živi u riparijskoj vegetaciji grmolikih vrba (Salix spp.) i u alpskoj zoni s drijasom (Dryas octopetala).
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u pet zemalja (Crna Gora, Hrvatska, Italija, Norveška i Njemačka). Čini se da je vrlo rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan Europe poznata je iz sjevernih dijelova SAD-a, iz Portorika, Kine te sjeverozapadnog dijela Himalaje.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s jednog lokaliteta, iz okolice Zaboka.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pezizomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pezizales
  • Porodica
    Pyronemataceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -