CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Pulvinula globifera (snimka/photo N. Matočec)

tropska jastučica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003230

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)

Datum procjene
01.12.2008.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Pulvinula globifera (Berk. & M.A.Curtis) Le Gal (HRCP003230). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3230. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Neven Matočec
    Ivana Kušan
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    6 Ljudsko zadiranje i uznemiravanje
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Šumski putevi i staze zarastaju zbog nekorištenja ili nestaju kao mikrostanište zbog erozije i upotrebe teške mehanizacije. Kolonizacija gljiva s takvih mikrostaništa na novoprobijene puteve dugogodišnji je proces. Također, vrsta je ugrožena jer su joj populacije u Europi izrazito malobrojne i međusobno udaljene.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Tropska jastučica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Najvrednije šumske puteve i staze, s obzirom na biološku raznolikost gljiva, trebalo bi održavati u stanju stalnog ali neintenzivnog korištenja. Na njima se ne bi smjele odlagati grane i grančice pri eksploatiranju šume.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Za temeljitiji uvid u rasprostranjenost, veličinu populacije i stupanj ugroženosti ove vrste u Hrvatskoj potrebna su daljnja biogeografska istraživanja.
  • Biologija vrste
  • Opis
    Plodišta se razvijaju od veljače do listopada na području cjelokupne poznate svjetske rasprostranjenosti.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Živi kao simbiont drvenastih biljnih vrsta na golom šumskom tlu, katkada s listincem. Pojavljuje se na strminama uz rubove puteva i staza te na zemljanim sipinama, uvijek u blizini stabala. U Europi se kao stanište često bilježe crnogorične i miješane šume s borovima (Pinus spp.) i cedrovima (Cedrus spp.). Vrsta je razmjerno česta u tropskom području.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u četiri zemlje (Belgija, Hrvatska, Italija i Švicarska) i čini se da je vrlo rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan Europe rasprostranjena je u tropskim i suptropskim područjima Srednje i Južne Amerike, južne Azije, Japana, Madagaskara i Novog Zelanda.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Poznata je samo s jednog lokaliteta, iz okolice Pule.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Pezizomycetes
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Pezizales
  • Porodica
    Pyronemataceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -