CRVENI POPIS
NatragPseudoomphalina kalchbrenneri (snimka/photo Z. Tkalčec i A. Mešić)
stisnutonoga lažnoljevčica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003229
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Pseudoomphalina kalchbrenneri (Bres.) Singer (HRCP003229). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3229. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zdenko Tkalčec
Armin Mešić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Malobrojnost populacije. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području, 4.1 Postotak populacije koji je unutar zaštićenih područja: 81 – 100 % - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Stisnutonoga lažnoljevčica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedino nalazište ove vrste u Hrvatskoj je u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Postojeće mjere zaštite su zadovoljavajuće. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Stisnutonoga lažnoljevčica vjerojatno zavređuje kategoriju ugroženosti "osjetljiva" (VU), no za temeljitiji uvid u njezinu rasprostranjenost, veličinu populacije i stupanj ugroženosti u Hrvatskoj potrebna su daljnja biogeografska istraživanja.
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta se razvijaju u kasno ljeto i jesen. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi kao saprotrof tla u šumama, parkovima i na travnjacima, no najčešća je u crnogoričnim šumama. U Hrvatskoj je pronađena u šumi smreke (Picea abies) i jele (Abies alba). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u dvadesetak zemalja, ali je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, živi u Sjevernoj Americi. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je samo s jednog lokaliteta, u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Agaricomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Agaricales - Porodica
Tricholomataceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Gärdenfors (ed.) (1899-12-31 23:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
Gärdenfors (ed.) (1899-12-31 23:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
Gärdenfors (ed.), U. (1899-12-31 23:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
Hallingbäck & Aronsson (2014-02-06 23:00:00) Ekologisk katalog över storsvampar och myxomyceter. Uppdaterad lista av andra upplagan.
Læssøe, T. & Petersen, J.H. (2019-10-11 13:04:00) Fungi of Temperate Europe
Robert, V., Stegehuis, G. & Stalpers., J. (2019-03-15 11:21:00) The MycoBank engine and related databases
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -