CRVENI POPIS
Natrag
panjeva zdjeličarka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003220
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD E)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Peziza obtusapiculata J.Moravec (HRCP003220). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3220. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Neven Matočec
Ivana Kušan
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.3 Sječa i iskorištavanje drveta - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Manjak krupnih drvnih ostataka u našim šumama zbog neodgovarajućeg načina gospodarenja. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Panjeva zdjeličarka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). - Potrebne mjere očuvanja
2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavlja određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Za temeljitiji uvid u rasprostranjenost, veličinu populacije i stupanj ugroženosti ove vrste u Hrvatskoj potrebna su daljnja biogeografska istraživanja.
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta se razvijaju u travnju i svibnju, rijetko u kolovozu. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi kao saprotrof na vrlo trulim trupcima i panjevima te drugim krupnim drvnim ostacima s korom ili bez nje, često u prisutnosti mahovina. Kao supstrat se najčešće spominje bjelogorično drvo, bukva (Fagus sylvatica) i grab (Carpinus betulus). U Hrvatskoj je zabilježena na smreki (Picea abies). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u osam zemalja (Češka, Francuska, Hrvatska, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Slovačka i Velika Britanija) i čini se da je vrlo rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan europskog kontinenta nije zabilježena. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je samo s jednog lokaliteta, iz okolice Križevaca.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Pezizomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Pezizales - Porodica
Pezizaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -