CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Parapholis incurva (L.) C. E. Hubb. (FOTO S. BRANA)

svinuti tankorepaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003217

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Pavletić, Z., Alegro, A., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Parapholis incurva (L.) C.E.Hubb. (HRCP003217). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3217. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Zinka Pavletić
    Antun Alegro
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana- NE
  • IUCN razlog promjene
    Znanje
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.1 Stambena i urbana područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uništavanje staništa uzrokovano izgradnjom prometnica, općenito urbanizacijom.
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Vrsta je posredno zaštićena u dijelovima svojeg areala u nacionalnom parku Kornati, parku prirode Telaščica i u Ramsarskom području donje Neretve.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Svinuti tankorepaš je 2–20 cm visoka jednogodišnja biljka. Raste u rahlim do gustim busenčićima ili pojedinačno. Stabljike su polegle, savijene poput luka, uzdižu se ili su uspravne, tanke, krute, u donjem dijelu jako razgranjene, glatke, s malo do mnogo koljenaca. Lisni rukavci su na hrptenoj strani zaobljeni, glatki, često crvenkasto nahukani, a ligula čini 0,5–1 mm dug kožičasti rub. Lisne plojke su zelene, gole, ušiljene, duge 0,4–3 cm, široke 1–2 mm, plosnate ili žljebasto savijene, s donje strane glatke, s gornje hrapave po žilama i rubovima. Klasovi su kruti, poput luka savijeni ili, rjeđe, uspravni, tanki, valjkasti, dugi 1–8 cm, široki 1–2 mm, zeleni ili purpurno nahukani. Os klasa je glatka, s internodijima kraćim od klasića, a na strani na kojoj nose klasiće je udubljena. Kad plodovi sazore, os vodoravno puca na nodijima. Klasići su smješteni pojedinačno i izmjenično na nasuprotnim stranama osi klasa u udubljenjima. Spljošteni su s leđne strane, dugi 4–6 mm, duguljasti, s jednim cvjetićem. Pljevice su duge kao i klasići, usko produljeno šiljaste, ušiljene, debele, krute, gole, sa 3–4 žile. Obuvenci su nešto kraći od pljevica, lancetasti su do usko jajasti, tanko kožičasti sa tri slabo izražene žile. Košuljice su duge gotovo kao i obuvenci. Prašnice su duge 0,5–1 mm. Plod otpada zajedno s očvrslim pljevicama i internodijem osi klasa, a dug je oko 2 mm. Broj kromosoma je 2n=38. Halofit, podnosi povećanu količinu soli u tlu. Cvjeta u svibnju i lipnju. Prema životnom je obliku terofit.
  • Staništa
    F.1.1.2.2. Zajednica tamnog sitnika i primorskog trpuca, F.4.1.1.2. Grebenjača savitljive mrižice, I.1.4. Ruderalne zajednice kontinentalnih krajeva
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na zaslanjenim, otvorenim i sušim staništima uz more, uz rubove slanih močvara, te na ruderalnim mjestima, u pukotinama zidova i uz putove mediteranskog područja. Diferencijalna je vrsta subasocijacije Lolio-Plantaginetum commutatae lepturetosum. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 15.53 Mediteranske halo-psamofilne zajednice (Agropyro-Plantaginion maritimae), 15.8 Cirkummediteranski slani travnjaci s mrižicama (Limonium spp.), 87.2 Ruderalne zajednice. GLCC/SSC. 5, 6, 25.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Baleari, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, područje bivšeg SSSR-a (Krim), Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada [Belgija].
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Mediteranska makroregija. Lokaliteti. Bakar, Biševo, Brač, Brusnik, Ceja, Crikvenica, Crveni otok, Čepićko polje, Čiovo, Dubrovnik, Dugi otok, Glavat, Hvar, Istra (više nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), Jablanac, Kaprije, Karlobag, Kornatsko otočje, Kraljevica, Krapanj, Kriška Stuvjenčić, Lastovo, Lišanj, Lopud, Male Srakane (Kvarner), Medulin, Mirna ušće, Molat, Murter, ušće Neretve, Pag, Pelješac, Pločica, Privlaka, Prvić, okolica Pule, Rab, Rabac, Rijeka, Rovinj, Smokvica, Susak, Svetac, Šipan, Šolta, Ugljan, Unije, Vela Kluda, Veli Vlasnik, Velika Palagruža, Velopin, Vis, Zlarin, Žut.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-18 23:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Coast Barb Grass, Curly Ryegrass (engleski), zakrivljena ozkorepka (slovenski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • BEDALOV, M. (1989): Prilog flori otoka Šolte. Acta Bot. Croat. 48:121–127.
    DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    DOMAC, R. (1963): Flora otoka Molata. Acta Bot. Croat. 22:83–98.
    FRANJIĆ, J., PANDŽA, M. (1995): Flora otoka Kaprija. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, Šibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 205–218.
    GAŽI-BASKOVA, V., BEDALOV, M. (1983): Flora Kornatskog otočja. In Pavletić, Z., Matković, P., Grubišić, S. eds.: Zbornik Roberta Visianija Šibenčanina. Povremena izdanja Muzeja grada Šibenika Svezak 10. Muzej grada Šibenika, Šibenik, 443–454.
    GINZBERGER, A. (1921): Beitrag zur Kenntnis der Flora der Scoglien und kleineren Inseln Süd-Dalmatiens. Oesterr. Bot. Z. 70(9–12):233–248.
    HEĆIMOVIĆ, M., HEĆIMOVIĆ, S. (1986): Prikaz i analiza flore otoka Lopuda. Acta Bot. Croat. 45:119–135.
    HIRC, D. (1884b): Flora okolice bakarske. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 69:97–239.
    HIRC, D. (1914c): Proljetna flora otoka Suska i Unija. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 202:1–50.
    HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
    HORVATIĆ, S. (1939b): Pregled vegetacije otoka Raba s gledišta biljne sociologije. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 22:1–96.
    HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    ILIJANIĆ, LJ. (1987): Vegetacijske i biljnogeografske značajke otoka Raba. In Mohorovičić, A. ed.: Rapski zbornik – zbornik radova sa znanstvenog skupa o otoku Rabu održanog od 25. do 27. listopada 1984. godine. JAZU i Skupština Općine Rab, Zagreb, 83–97
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    JASPRICA, N., KOVAČIĆ, S. (1997): Vascular flora of the central part of Pelješac peninsula. Nat. Croat. 6(4):381–407.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    PANDŽA, M. (1995b): Analiza flore otoka Murtera. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, Šibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 181–198.
    PANDŽA, M. (1998a): Flora of the island of Zlarin. Nat. Croat. 7(1):59–78.
    PANDŽA, M. (1998b): Flora of the islands of Krapanj and Prvić. Nat. Croat. 7(4):321–339.
    PANDŽA, M. (1998c): Flora of the island of Murter (Central Adriatic). Acta Bot. Croat. 57:99–122.
    PAVLETIĆ, ZI. (1974): Flora otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 33:205–217.
    PETTER, F. (1852b): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(4):26–28.
    PEVALEK, I. (1930): Prirodoslovna istraživanja sjevernodalmatinskog otočja. I. Dugi i Kornati. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 16:119–158.
    ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    TOMMASINI, M. (1873b): Die Flora des südlichsten Theiles von Istrien bei Promontore und Medolino. Oesterr. Bot. Z. 23(8):257–263
    TRINAJSTIĆ, I. (1979b): Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38:167–186.