CRVENI POPIS
Natrag
Peziza alborosea (snimka/photo N. Matočec)
blijedoružičasta zdjeličarka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003213
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Matočec, N., Kušan, I. (2008): Peziza alborosea Donadini (HRCP003213). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3213. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Neven Matočec
Ivana Kušan
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
6 Ljudsko zadiranje i uznemiravanje - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Šumski putevi i staze zarastaju zbog nekorištenja ili nestaju kao mikrostanište zbog erozije i upotrebe teške mehanizacije. Kolonizacija gljiva s takvih mikrostaništa na novoprobijene puteve dugogodišnji je proces. Također, vrsta je ugrožena zbog izrazito malobrojnih i međusobno udaljenih populacija. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Blijedoružičasta zdjeličarka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Najvrednije šumske puteve i staze, s obzirom na biološku raznolikost gljiva, trebalo bi održavati u stanju stalnog ali neintenzivnog korištenja. Na njih se ne bi smjele odlagati grane i grančice pri eksploatiranju šume. Jedino nalazište ove vrste u Hrvatskoj, šumu u okolici Vrbovskog, treba proglasiti posebnim mikološkim rezervatom zbog vrlo velikog broja rijetkih i ugroženih vrsta gljiva. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Za temeljitiji uvid u rasprostranjenost, veličinu populacije i stupanj ugroženosti ove vrste u Hrvatskoj potrebna su daljnja biogeografska istraživanja.
- Biologija vrste
- Opis
U sredozemnom području razvija plodišta u proljeće, a u gorskim krajevima u srpnju. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi na tlu s mahovinom uz rubove šumskih puteva, staza, potoka i rječica. Pojavljuje se u šumama s termofilnim hrastovima i borovima (npr. Quercus cerrioides i Pinus halepensis) sredozemnog područja te u gorskim miješanim šumama jele (Abies alba) i bukve (Fagus sylvatica) južnijih krajeva Europe. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Sa sigurnošću je zabilježena u četiri zemlje (Francuska, Hrvatska, Njemačka i Španjolska) i iznimno je rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Izvan Europe vjerojatno nije poznata. - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je samo s jednog lokaliteta, iz okolice Vrbovskog.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Pezizomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Pezizales - Porodica
Pezizaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -