CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Orchis tridentata Scop., tipični oblik (FOTO S. BRANA)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

mali kaćun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003210

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (V -)

    • Citat
    Jasprica, N., Jadan, Z. (2005): Orchis tridentata Scop. (HRCP003210). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3210. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nenad Jasprica
    • Suradnik/ci
      Zorica Jadan
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1 Stambeni i poslovni kompleksi, 2 Poljoprivreda i akvakultura, 3 Proizvodnja energije i rudarstvo, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 12.1 Druga ugroza
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Fragmentacija staništa.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u nacionalnim parkovima Sjeverni Velebit i Kornati te u parkovima prirode Medvednica, Žumberačko-Samoborsko gorje, Telaščica. Nalazi se na popisu Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1. Zaštita kopna/voda
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Mali kaćun je višegodišnja biljka s okruglastim ili jajolikim gomoljima, uz koje su razvijeni i debeli korijeni. Stabljika je svijetlozelene boje, visoka 15–49 cm, u gornjem dijelu i nez natno uglasta. Pri bazi stabljike usko su priljubljeni listovi u obliku rukavaca. Listovi (5–6) su izduženo lancetasti, plavičastozeleni, grupirani uz donji dio stabljike. Najviši list dostiže visinu iznad sredine stabljike, dok je gornji dio stabljike bez listova. Cvat je ± zbijen, u početku kupast, kasnije okruglasto jajolik ili ± izdužen, sastavljen od brojnih cvjetova. Cvjetovi su svjetlije ili tamnije ljubičastoružičastocrveni (rjeđe bjelkasti ili potpuno bijeli), gotovo boje mesa, s purpurnim žilama, neznatno mirisni. Pricvjetni listovi su lancentasti, šiljati i s jednom žilom, pri osnovi svijetlozeleni, u vršnom dijelu crvenkasti, dužine plodnice ili upola kraći. Kaciga je izdužena, rjeđe jajolika, šiljata ili ušiljena, nije potpuno zatvorena. Vanjski listići ocvjeća su jajoliko lancetasti, na vrhu suženi i šiljati, vrhovi im se razilaze, a većinom imaju dvije purpurnocrvene žile. Postrani unutranji listići ocvjeća su linealno izduženi, za polovicu do trećinu kraći od vanjskih bočnih, slobodni ili, često, do polovice srasli s njima. Medna usna (8–10 mm) je duža nego šira, izrazito trodijelna. Obično je dužine listića ocvjeća ili nešto duža. Boja joj je bjelkasta ili svijetloljubičasta, prema bazi bljeđa, s purpurnim točkama. Postrani dijelovi medne usne su izduženi, na vrhu obično prošireni i odsječeni, neznatno nazubljeni. Srednji je dio veći, obrnuto jajolik, u vršnom dijelu naglo proširen, neznatno i sm podijeljen, s jednim zupcem u sredini, duž ruba također nazubljen. Ostruga je valjkasta, malo savijena, upravljena nadolje, dužine 1/2 plodnice. Ginostemij nosi crvenkastoljubičastu prašnicu s prljavožutim do zelenim peludom. U literaturi su opisane dvije podvrste ove vrste: Orchis tridentata Scop. ssp. tridentata i O. tridentata Scop. ssp. commutata (Tod.) Nyman (= O. commutata Todd.). Smatra se da tipična podvrsta ne raste u sredozemnom području. Druga podvrsta ima rahliji cvat i nježnija je od tipične. Kromosoma ima 2n=42. Prema životnom je obliku geofit. Cvate u travnju i svibnju. Prema flornom je elementu južnoeuropsko-mediteranska biljka.
    • Staništa
      C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, E.3.5.1. Šuma i šikara medunca i bijelograba
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Mali kaćun naseljava suhe livade i travnjake, svijetle brdske šume, rubove šuma i makije na vapnenačkoj podlozi (pH=6.3–7,8). Na Mosoru raste na travnjacima i u šumarcima bijeloga graba. Na vertikalnom profilu pojavljuje se od obale mora (Kornati) pa sve do 1300 m/nm. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 32.B Ilirski garizi, 34 Stepe i suhi travnjaci na vapnencima, 41.73752 Ilirske šume bijeloga graba i hrasta medunca (Querco-Carpinetum orientalis). GLCC/SSC. 14, 16, 22.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Baleari, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Švicarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Poljska, Rumunjska, bivše područje SSSR-a (Krim), Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Srbija, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Mediteranska makroregija, goranska i potkapelska mezoregija, pokupska, zagorska i gornjoposavska mezoregija, te sporadični nalazi drugdje. Rasprostranjenost podvrsta unutar areala vrste nije dobro poznata. Lokaliteti. Alan, Badija, Brač, Bribir, Cres, D. Švarča, Delnice, Dragomalj, Drivenik, Dubrovnik, Francikovac, Garešine, Gospić, Hrvatsko zagorje, Istra (više nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), Jablanačka Draga, Kalničko bilo, Karlovac, Klačenica, Klek, Klobučar, Knin, Kor- čula, Kozarac, Kozjak, Krk, Lastovo, Lokve, Lošinj, Mosor, Mrzlopolje, Murter, Nurkovac, Obrovac, Ogulin, okolica Požege, Opatija, Orebić, Pag, Požega, Prvić, Ravni kotari, Rijeka, Rožanski kukovi, Samoborsko gorje, Selce, Senj, Šibenik, Sisak, Škrljevo, Split, Svilaja, Telaščica, Tuhobić, Unije, Vir, Vratarski kuk, Vratnik, Vrbovsko, Zagreb, Zagrebačka gora, Živi bunari, Žumberačko gorje. Navodi se bez točnih lokaliteta za Slavoniju. Također, veliki broj nalaza R. Kranjčeva (usmeno priopćenje – Aržano, B. Oštarije, Barilović, Begovo Razdolje, Bjelopolje, Blata kod Plaškog, Bunić, više nalaza na o. Cresu, Crni Lug, D. i G. Lapac, Dinara, Dobroselo, Doljani, Došen dabar, Drenovac, G. Jelenje, G. Maovice, G. Sjeničak, Gomirje, Hrvatski Blagaj, više nalaza u Istri, Ivanščica, izvor Dretulje, Jasenak, Josipdol, Kamešnica, Kijevski Bat, Klek, Konavle, Kozjak, Krasno, više nalaza na o. Krku, L. Plješivica, Lapat, Laudonov gaj, Ljubeščica, Mazin, Modruš, Mrsinj, Mrzla Vodica, Muc G., Musulinski Potok, Neorić, Nin, o. Hvar, o. Lošinj, o. Mljet više nalaza, o. Pag, Ogulin, Plaški, više nalaza u NP Plitvička jezera, Plitvica izvor, Podkilavac, Ravna Gora, Saborsko, Samoborsko gorje više nalaza, Slunj, Srb, Studenci, Stupačinovo, Sučevici, Sungerski Bukovac, Sungerski lug, Sušanj, Sutina, Svilaja više nalaza, Trepča, Udbina, Vinodol, Visuč, Vitunj, Vojakovački Osijek, Vrbovsko, Vrpile, Zelin Crnoluški, Zelin Mrzlovodički, Zrmanja Vrelo, Žumberak više nalaza i dr. (brojni nalazi R. Kranjčeva, usmeno priopćenje).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asparagales
    • Porodica
      Orchidaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      trozubi kaćun
    • Strana imena
      Toothed Orchid (engleski), orchis a trois dents (francuski), dreizähniges Knabenkraut (njemački), trizoba kukavica (slovenski), orchide screziata (talijanski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • ADAMOVIĆ, L. (1887): Građa za floru Dubrovačku. Glasn. Hrvatsk. Nar. Društva 2:161–216.
      BARČIĆ, B. (1974): Flora otoka Badije. Acta Bot. Croat. 33:191–203.
      BECK, G. (1901): Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. W. Engelman, Leipzig.
      FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
      FORENBACHER, S. (1990): Velebit i njegov biljni svijet. Školska knjiga, Zagreb.
      FORENBACHER, S. (1995): Žumberak: kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb.
      FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
      HIRC, D. (1884a): Flora okolice bakarske. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 69:1–59.
      HIRC, D. (1913b): Gra|a za floru otoka Cresa. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 200:19–88.
      HIRC, D. (1914b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre. I. Kastav i Kastavština. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 204:21–75.
      HORVATIĆ, S., ILIJANIĆ, LJ., MARKOVIĆ-GOSPODARIĆ, LJ. (1967– 1968b): Biljni pokrov otoka Senja. Senjski zbornik 3:298–323.
      KAMENJARIN, J. (1996): Vascular flora of Mount Kozjak above Split. Nat. Croat. 5(2):119–144.
      PANDŽA, M. (1995b): Analiza flore otoka Murtera. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, Šibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 181–198.
      PANDŽA, M. (1998b): Flora of the islands of Krapanj and Prvić. Nat. Croat. 7(4):321–339.
      PANDŽA, M. (1998c): Flora of the island of Murter (Central Adriatic). Acta Bot. Croat. 57:99–122.
      PANDŽA, M., PAVLETIĆ, ZI. (1995): Značajne biljke hrvatske flore na otoku Murteru. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, Šibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 199–204.
      PEVALEK, I. (1930): Prirodoslovna istraživanja sjevernodalmatinskog otočja. I. Dugi i Kornati. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 16:119–158.
      PEVALEK-KOZLINA, B. (1994t): Orchis tridentata Scop. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 379–380.
      RECHINGER, fil. K. (1934): Zur Kenntnis der Flora der Halbinsel Pelješac (Sabioncello) und einiger Inseln des jugoslawischen Adriagebietes (Dalmatien). Magyar Bot. Lapok 33:24–42.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      STUDNICZKA, C. (1890): Beiträge zur Flora Süddalmatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 40:55–84.
      TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
      TOMMASINI, M. (1851a): Über die im Florengebiete des österreichisch-illirischen Küstenlandes vorkommenden Orchideen und ihre geographische Verbreitung. Oesterr. Bot. Wochenbl. 1(3):17–19.
      TOMMASINI, M. (1851c): Über die im Florengebiete des österreichisch-illirischen Küstenlandes vorkommenden Orchideen und ihre geographische Verbreitung. Oesterr. Bot. Wochenbl. 1(5):33–35.
      TRINAJSTIĆ, I. (1979b): Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38:167–186.
      VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.
      VLADOVIĆ, D., ILIJANIĆ, LJ. (1992): Prilog flori planine Mosor (Hrvatska). Acta Bot. Croat. 51:143–150.
      VRBEK, M., FIEDLER, S. (1998): The distribution, degree of threat to and conservation of the orchids of Žumberak (Croatia). Nat. Croat. 7(4):291–305.