CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

četverotočkasti kaćun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003203

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (E -)

    • Citat
    Jasprica, N., Jadan, Z. (2005): Orchis quadripunctata Cirillo ex Ten. (HRCP003203). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3203. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Nenad Jasprica
    • Suradnik/ci
      Zorica Jadan
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1 Stambeni i poslovni kompleksi, 2 Poljoprivreda i akvakultura, 3 Proizvodnja energije i rudarstvo, 4 Prometni koridori i komunalni vodovi, 12.1 Druga ugroza
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Brojnost vrste se smanjuje zbog čovjekova sve većeg posrednog utjecaja na staništa, fragmentcija staništa.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u parku prirode Učka i u nacionalnom parku Mljet. Nalazi se na popisu Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1. Zaštita kopna/voda
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      NSAP-om je predviđena izrada i provedba akcijskog plana zaštite ove vrste (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Četverotočkasti kaćun biljka je okruglastih ili jajolikih gomolja. Stabljika joj naraste 10–30 cm, uzdignuta je ili lagano svinuta. Rozeta ima najčešće 2–4 lista. Listovi su duguljasto lancetasti ili linealni. Cvat je jajolik ili cilindričan s puno cvjetova. Pricvjetni listovi su lancetasti, sa 2–3 žile i kraći od plodnice. Cvjetovi su pur purnoljubičasti ili ružičasti, rjeđe gotovo bijeli. Vanjski listići ocvjeća su 3–5 mm dugi, ovalni i tupi, a središnji duguljasti do ovalni, savijeni. Unutarnji listići ocvjeća su 2–5 mm dugi i ovalno tupi. Medna usna je okruglasta ili malo izdužena, trodijelna ili ponekad cjelovita, u bazi bijela i s purpurnim točkama (otuda ime, od lat. »quadripunctata«, tj. četverotočkast). Postrani dijelovi su 4–7 mm dugi, konvergentni, a spojeni u obliku križa ili razdvojeni, najčešće duguljasti ili ovalni. Središnji dio je duguljast ili četvrtast, pri vrhu tup. Nektariji su dužine plodnice, nitasti i nisu prošireni prema usni. Broj kromosoma je 2n=42. Prema životnom je obliku geofit. Cvate od ožujka do svibnja. Prema tipu rasprostranjenosti je istočnomediteranska biljka. Svojta je jasno odvojena od ostalih vrsta roda, a varijabilnost se očituje u obliku i veličini donje usne, te intenzitetu obojenja.
    • Staništa
      C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Raste pojedinačno i zastupljena je malobrojnim populacijama. Naseljava suhe travnjake, maslinike, garige na bazičnom tlu. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 32.B Ilirski garizi, 34.5 Mediteranski suhi travnjaci. GLCC/SSC. 14, 16.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte. Vrsta je rasprostranjena od Sardinije do Grčke, na jugoistok do Krete i Cipra.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Mediteranska makroregija. U Hrvatskoj raste u obalnom dijelu od Rijeke do Dubrovnika i na otocima. Lokaliteti. Badija, Brač, Drvenik, Dubrovnik, Hvar, Istra, Kaprije, Praputnjak, Rijeka, Koločep, Konavli, Korčula, Krapanj, Mljet, Molat, Murter, Pelješac, Split, Šibenik, Trogir, u dolini Rječine, Učka, Veli Drvenik, Vis, Vrgada, Vrgorac, Zadar i dr. (dopunjeno brojnim nalazima R. Kranjčeva, usmeno priopćenje).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asparagales
    • Porodica
      Orchidaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      Four-spotted Orchid (engleski), Vierpunkt-Knabenkraut (njemački)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • ADAMOVIĆ, L. (1887): Građa za floru Dubrovačku. Glasn. Hrvatsk. Nar. Društva 2:161–216.
      BARČIĆ, B. (1974): Flora otoka Badije. Acta Bot. Croat. 33:191–203.
      BEDALOV, M. (1976): Flora otoka Velog Drvenika. Glasn. Prir. Muz. Srpske Zemlje, Ser. B, Biol. Nauke 31:97–109.
      DOMAC, R. (1955): Flora otoka Visa. Acta Pharm. Jugoslav. 1:3–43.
      DOMAC, R. (1963): Flora otoka Molata. Acta Bot. Croat. 22:83–98.
      FRANJIĆ, J., PANDŽA, M. (1995): Flora otoka Kaprija. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, Šibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 205–218.
      GARAJ, V., PAPEŠ, D., PEVALEK, B. (1981): Kromosomi nekih vrsta roda Orchis L. iz Dalmacije. Acta Bot. Croat. 40:201–204.
      HAYEK, A. (1913): Zur Kenntnis Orchideenflora von Dalmatien und Tunis. Oesterr. Bot. Z. 63(12):493–495.
      HIRC, D. (1884a): Flora okolice bakarske. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 69:1–59.
      HIRC, D. (1910b): Iz bilinskog svijeta Dalmacije. Flora vrha Marjana. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 22(1):39–83.
      JASPRICA, N., KOVAČIĆ, S. (1997): Vascular flora of the central part of Pelješac peninsula. Nat. Croat. 6(4):381–407.
      LÖSCHL, E. (1971): Orchideen der jugoslawischen Adriaküste. Die Orchidee 2:71–73.
      PANDŽA, M. (1995b): Analiza flore otoka Murtera. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, Šibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 181–198.
      PANDŽA, M. (1998b): Flora of the islands of Krapanj and Prvić. Nat. Croat. 7(4):321–339.
      PANDŽA, M. (1998c): Flora of the island of Murter (Central Adriatic). Acta Bot. Croat. 57:99–122.
      PANDŽA, M., PAVLETIĆ, ZI. (1995): Značajne biljke hrvatske flore na otoku Murteru. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, Šibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 199–204.
      PAVLETIĆ, ZI. (1995): Ugrožene biljke otoka Mljeta. In Durbešić, P., Benović, A. eds.: Mljet, Priopćenja sa simpozija »Prirodne značajke i društvena valorizacija otoka Mljeta«, Pomena, otok Mljet 4–10. rujna 1995. Ekološke monografije 6. Hrvatsko ekološko društvo, Državna uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Mljet, Zagreb, 285–291.
      PEVALEK-KOZLINA, B. (1994r): Orchis quadripunctata Cyr. ex Ten. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 373–374.
      RADIĆ, J. (1976): Bilje Biokova. Inst. »Planina i more«, Makarska
      REGULA-BEVILACQUA, LJ., ILIJANIĆ, LJ. (1984): Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 43:119–142.
      REGULA-BEVILACQUA, LJ., ILIJANIĆ, LJ., UNGAR, S. (1981): Novi prilog flori otoka Mljeta. Acta Bot. Croat. 40:245–250.
      ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
      SAGORSKI, E. (1911): Über einige Arten aus dem illyrischen Florenbezirk. Oesterr. Bot. Z. 61(1):11–21.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.
      TRINAJSTIĆ, I. (1995a): Biljni svijet otoka Korčule – pregled flore. Blatski ljetopis (1995), 155–174.
      VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.