CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

divlja šparoga

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP000032

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(E -)

Datum procjene
01.12.1994.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Regula-Bevilacqua, L. (1994): Asparagus tenuifolius Lam. (HRCP000032). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/32. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ljerka Regula-Bevilacqua
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    Ugrožena vrsta.
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena vrste.
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    Brojnost se smanjuje zbog prekomjernog branja za potrebe cvjećarstva, a u novije se vrijeme propagira kao divlje povrće (Grlić, 1980: Samonikla jestivo bilje).
  • Ugroze i njihovi učinci
    -
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    -
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Vrstu treba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim prirodnim nalazištima.
  • Potrebna istraživanja
    -
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Trajnica s podzemnim rizomima koja ujesen gubi nadzemne dijelove. Razmnožava se sjemenom.
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Na gorskim livadama, u živicama i šikarama, u svijetlim šumama i na njihovim rubovima.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    Vrsta je nekada bila vrlo brojna (npr. "U Samoborskoj gori je tako obilno rasiren da ga u većim količinama odnose stalno na zagrebačka tržište" napisao je Horvat 1929), međutim danas je znatno prorijeđena vrsta. Brojnost se smanjuje zbog prekomjernog branja za potrebe cvjećarstva, a u novije se vrijeme propagira kao divlje povrće (Grlić, 1980: Samonikla jestivo bilje).
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    -
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zapadna kontinentalna i primorska Hrvatska, na mnogim nalazištima: Zelenjak, Samobor, Palačnik, Plješivica, Hajdovčak, Veljun, Bosiljevo, Klek, Ogulio, Slunj, Petrovo selo, Ljeskovac, Gračac, Udbina, Gospić, Farkašić i Vilena draga, Kiza, Velinac, Rijeka, Trsat, Škurinje, Preluka, Volosko, Opatija, Brseć, Kastav, Bakar, Francikovac, Senj, Vratnik, otoci Krk, Šipan, Lokrum.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Asparagales
  • Porodica
    Asparagaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    -
  • Ostala hrvatska imena
    konjska struna, zečji lan
  • Strana imena
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • Bevilacqua, Lj., 1959: Flora i vegetacija Samoborskog prigorja od Plešivice do Jaske (dipl. rad). Botanički zavod PMF-a, Zagreb.
    Hećimović, M., 1981: Analiza flore otoka Šipana. Acta Bot. Croat. 40: 205-227.
    Hećimović, S., 1982: Flora otoka Lokruma, Bobare i Mrkana. Acta Bot. Croat. 41: 155-170.
    Hirc, D., 1914: Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre. I. Kastav i Kastavština. Rad Jugosl. akad. 204: 21-75. Zagreb.
    Horvat, I., 1929: Rasprostranjenost i prošlost mediteranskih, ilirskih i pontskih elemenata u flori sjeverne Hrvatske i Slavonije. Acta Bot. Croat. 4: 1-34. Zagreb.
    Rossi, Lj., 1914: Floristička istraživanja po jugoistočnoj Hrvatskoj. Glasn. Hrv. prir. društva. 26, (3): 164-179. Zagreb.
    Rossi, Lj., 1924: Građa za floru južne Hrvatske. Prir. istraž. Jugosl. akad., 15: 1-217. Zagreb.
    Rossi, Lj., 1930: Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. istraž. Jugosl. akad., 17: 1-368. Zagreb.
    Sapetza, J., 1866: Verzeichnis einiger bei Karlstadt in Croatiden vorkommenden selteneren Pflanzen. Verh. zool. bot. Ges. in Wien. Bd. 16.
    Šugar, I., 1972: Biljni svijet Samoborskoga gorja. Dokt. dis., Botanički zavod PMF-a Zagreb.