CRVENI POPIS
Natragcrvenosmeđa pečurkovica
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003199
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Leucoagaricus pilatianus (Demoulin) Bon & Boiffard (HRCP003199). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3199. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zdenko Tkalčec
Armin Mešić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
- - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Malobrojnost populacije. - Postojeće mjere očuvanja
4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Crvenosmeđa pečurkovica je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). Jedino nalazište ove vrste u Hrvatskoj je u zaštićenom području, u Spomeniku parkovne arhitekture Maksimir. - Potrebne mjere očuvanja
- - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Postojeće mjere zaštite su zadovoljavajuće. - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Crvenosmeđa pečurkovica vjerojatno zavređuje kategoriju ugroženosti "osjetljiva" (VU), no za temeljitiji uvid u njezinu rasprostranjenost, veličinu populacije i stupanj ugroženosti u Hrvatskoj potrebna su daljnja biogeografska istraživanja.
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta se razvijaju od srpnja do studenog. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi kao saprotrof tla u bjelogoričnim šumama, parkovima i vrtovima. U Hrvatskoj je pronađena u šumi hrasta lužnjaka (Quercus robur) i običnog graba (Carpinus betulus). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u petnaestak zemalja, ali je jako rijetka. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, zabilježena je u sjevernoj Africi (Alžir, Maroko) i Aziji (Gruzija). - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je samo s jednog lokaliteta, u Zagrebu.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Agaricomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Agaricales - Porodica
Agaricaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
- - Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -