CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Orchis provincialis Balb. (FOTO S. BRANA)

finobodljasti kaćun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003196

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (V -)

    • Citat
    Nikolić, T., Jasprica, N., Jadan, Z. (2005): Orchis provincialis Balb. (HRCP003196). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3196. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Toni Nikolić
      Nenad Jasprica
    • Suradnik/ci
      Zorica Jadan
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Fragmentacija staništa.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u parkovima prirode Učka i Biokovo. Nalazi se na popisu Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996)
    • Potrebne mjere očuvanja
      1. Zaštita kopna/voda
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Finobodljasti kaćun je višegodišnja biljka, okruglih ili ovalnih gomolja. Stabljika je visoka 15–35 cm, uspravna, sa 2–5 listova u bazi. Listovi su lancetasti ili duguljasto lancetasti, a na vrhu fino bodljasti. Cvat je valjkast i mekan. Pricvjetni listovi su suličasti i najčešće dugački kao i plodnica. Cvjetovi su blijedožuti, s izraženom žutom mednom usnom i neznatnim mirisom. Vanjski listići ocvjeća dugi su 9–11 mm, ovalno duguljasti, tupi, dva lateralna su bočno okrenuta, srednji uspravan. Unutarnji listići ocvjeća su manji, izduženo duguljasti. Medna usna je okruglasta, trodijelna. Postrani dijelovi medne usne su okrugli. Srednji dio je malen, okruglast, jedva duži od postranih. Ostruga je valjkasta i savijena, iste dužine kao plodnica ili malo duža. U europskoj, kao i u hrvatskoj flori, utvrđene su dvije podvrste ovoga kaćuna. Tipična podvrsta (Orchis provincialis Balb. ssp. provincialis) ima unutar vrste širu rasprostranjenost. Na listovima obično ima tamne točke, cvat je gust, sa 5–20 cvjetova, a medna je usna (8–12 mm) jednake dužine i širine. Drugoj podvrsti (O. provincialis Balb. ssp. pauciflora (Ten.) Camus) neki autori daju status vrste (O. pauciflora Ten.): listovi su joj obično bez točaka, cvat je rahao (sa 3–7 cvjetova), a medna usna (13–15 mm) duža je i šira od tipične podvrste. Svojta je dobile ime »provincialis« prema pokrajini Provance, a podvrsta od lat. »pauciflora«, tj. malo cvjetna, prema morfološkoj odlici. Kromosoma ima 2n=42. Prema životnom je obliku geofit. Cvjeta u travnju i svibnju. Prema tipu raspostranjenosti je općemediteranska vrsta. Podvrste je često teško razlikovati pa su moguće zamjene.
    • Staništa
      C.3.5.2.11. Zajednica vriska i travolisnog zvonca, I.5.2. Maslinici
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Finobodljasti kaćun naseljava suhe travnjake, svijetle šume, maslinike i otvorene makije, na slabo bazičnom do kiselom tlu (pH = 6,6–8,3). Karakteristična je vrsta razreda Festuco-Brometea Br.-Bl. et Tx., a nađena je, uz ostale i u endemičnoj pašnjačkoj zajednici šaša crljenike i žute krške zečine asocijacije Carici-Centaureetum rupestris Ht. na Kozjaku (vegetacijska sveza Saturejon subspicatae), gdje taj kaćun raste s nizom endemičnih ilirsko-jadranskih, odnosno ilirsko-dinarskih biljaka. Najčešće raste pojedinačno ili u manjim grupicama, od obale mora (Pelješac, Kaštela) pa do brdskih područja (Biokovo, Kozjak). Stanište prema CORINE klasifikaciji. 32.B Ilirski garizi, 34.752 Travnjaci planinskoga vriska (Saturejon subspicatae), 83.11 Maslinici. GLCC/SSC. 14, 16.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Švicarska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, bivši dijelovi SSSR-a (Krim), Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Slovenija. Općenito je rijetka i rasprostranjena lokalno.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Mediteranska makroregija. Vrsta je rasprostranjena u primorskom dijelu Hrvatske, od Istre i Kvarnera sve do Dubrovnika. Prisutnost pojednih podvrsta na poznatim lokalitetima nije dobro istražena. Lokaliteti. Bakar, Biokovo, Brač, Dinara, Dubrovnik, Hreljin, Hvar, Istra (više nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), Kaštel, Kaštelanski zaljev, Klis, Knin, Konavli, Korčula, Kotišina, Kozjak, Krapanj, Krk, Krka, Limski kanal, Ližnjan, Lošinj, Mala Učka, Mljet, Mosor, Novi Vinodolski, Obrovac, Pag, Palera, Pelješac, Praputnjak, Premantura, Promina, Pula, Radinje, Radinje, Ravni kotari, Rijeka, Rovinj, Senj, Šibenik, Šipan, Split, Trogir, Vela Učka, Vir, Vis (dopunjeno brojnim opažanjima R. Kranjčeva, usmeno priopćenje).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asparagales
    • Porodica
      Orchidaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      francuski kaćun, provansalski kaćun, gorocviet
    • Strana imena
      Provence Orchid (engleski), Orchis de Provence (francuski), Franzsisches Knabenkraut, Provenzalische orchis (njemački), malocvetna kukavica (slovenski), Orchide gialla (talijanski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • ADAMOVIĆ, L. (1887): Građa za floru Dubrovačku. Glasn. Hrvatsk. Nar. Društva 2:161–216.
      BECK, G. (1901): Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. W. Engelman, Leipzig
      FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
      HEĆIMOVIĆ, M. (1980): Biljni pokrov otoka Šipana. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      HEĆIMOVIĆ, M. (1981): Prikaz i analiza flore otoka Šipana. Acta Bot. Croat. 40:205–227.
      HELLMAYR, C. E. (1939–1941): Notes sur quelques Orchidees de l’Adriatique. Candollea 8:151–172.
      HIRC, D. (1884a): Flora okolice bakarske. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 69:1–59.
      HIRC, D. (1910b): Iz bilinskog svijeta Dalmacije. Flora vrha Marjana. Glasn. Hrvatsk. Prir. Dru{tva 22(1):39–83.
      HIRC, D. (1915b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre II. Učka gora i njezina okolina. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 210:6–92.
      KAMENJARIN, J. (1996): Vascular flora of Mount Kozjak above Split. Nat. Croat. 5(2):119–144.
      KAMENJARIN, J. (1998): Rijetke i ugrožne biljne vrste Kozjaka. In Hodžić, M. ed.: Zbornik »Kaštela kolijevka Hrvatska«. Radovi sa simpozija u Kaštel Starom, 30. rujna– 3. listopada 1998. Matica Hrvatska Kaštela, 493–500.
      KUŠAN, F. (1969): Biljni pokrov Biokova. Prir. istraž. ser. Acta biol. 15, knjiga 37:1–224.
      LÖSCHL, E. (1971): Orchideen der jugoslawischen Adriaküste. Die Orchidee 2:71–73.
      MORTON, F. (1916): Beiträge zur Kenntnis der Flora von Suddalmatien. Oesterr. Bot. Z. 66(7–9):263–266.
      PANDŽA, M. (1998b): Flora of the islands of Krapanj and Prvić. Nat. Croat. 7(4):321–339.
      PETTER, F. (1852f): Insel – Flora von Dalmatien. Oesterr. Bot. Wochenbl. 2(12):89–91.
      PEVALEK-KOZLINA, B. (1994o): Orchis provincialis Balb. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 369–370.
      POSPICHAL, E. (1897): Flora des österreichischen Küstenlandes. Band 1. Franz Deuticke, Leipzig.
      RADIĆ, J. (1976): Bilje Biokova. Inst. »Planina i more«, Makarska.
      RANDIĆ, M. (1984): Biljni pokrov od Škrljeva do Krasice u Hrvatskom primorju. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
      ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      ŠIKIĆ, Đ. (1958): Granica između zimzelene i listopadne vegetacije u južnoj Istri. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      ŠOLIĆ, M. E., JASPRICA, N., RUŠČIĆ, M. (1998): Vaskularna flora naselja Kaštelanskog zaljeva. In Hodžić, M. ed.: Zbornik »Kaštela kolijevka Hrvatska«. Radovi sa simpozija u Kaštel Starom, 30. rujna – 3. listopada 1998. Matica Hrvatska Kaštela, 575–585.
      TOMMASINI, M. (1851a): Über die im Florengebiete des österreichisch-illirischen Küstenlandes vorkommenden Orchideen und ihre geographische Verbreitung. Oesterr. Bot. Wochenbl. 1(3):17–19.
      TOMMASINI, M. (1851c): Über die im Florengebiete des österreichisch-illirischen Küstenlandes vorkommenden Orchideen und ihre geographische Verbreitung. Oesterr. Bot. Wochenbl. 1(5):33–35.
      TOPIĆ, J. ŠEGULJA, N. (2000): Floristic and ecological characteristics of the southernmost part of Istria (Croatia). Acta Bot. Croat. 59(1):179–200.
      TRINAJSTIĆ, I. (1985): Flora otočne skupine Korčule. Acta Bot. Croat. 44:107–130.
      TRINAJSTIĆ, I. (1993): Vaskularna flora otoka Hvara. Acta Bot. Croat. 52:113–143.
      TRINAJSTIĆ, I., PAVLETIĆ, ZI., KAMENJARIN, J. (1993): Fitocenološka istraživanja as. Carici-Centauretum rupestris Ht. 1931 (Saturejon subspicatae) na Kozjaku povrh Splita. Acta Bot. Croat. 52:75–80.
      VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.
      VLADOVIĆ, D., ILIJANIĆ, LJ. (1992): Prilog flori planine Mosor (Hrvatska). Acta Bot. Croat. 51:143–150.