CRVENI POPIS
NatragHexagonia nitida (suhi uzorak - dried specimen) (snimka/photo Z. Tkalčec i A. Mešić)
šesterokutna velikoporka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP003194
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(DD -)
Datum procjene
01.12.2008.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Tkalčec, Z., Mešić, A. (2008): Hexagonia nitida Durieu & Mont. (HRCP003194). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3194. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Zdenko Tkalčec
Armin Mešić
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Ostalo - Napomena uz razlog promjene
Prva procjena vrste
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.3 Sječa i iskorištavanje drveta - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Manjak ili potpuni nedostatak krupnih drvnih ostataka (trupaca, mrtvih uspravnih stabala) i starih stabala zbog neodgovarajućeg gospodarenja šumama, premalo površina pod šumama prašumskog tipa te malobrojnost populacije. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Šesterokutna velikoporka je strogo zaštićena Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim ("Narodne novine" broj 07/2006). - Potrebne mjere očuvanja
2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Treba promijeniti način gospodarenja šumama tako da se po hektaru ostavi određen broj trupaca te starih i mrtvih uspravnih stabala. Sječu u nacionalnim parkovima treba potpuno zaustaviti čime bi se znatno povećale površine pod šumama prašumskog tipa (ekološki zdrave šume). - Potrebna istraživanja
- - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Budući da je sredozemno područje naše zemlje mikološki najslabije istraženo, za temeljitiji uvid u rasprostranjenost, veličinu populacije i stupanj ugroženosti ove vrste u Hrvatskoj potrebna su daljnja biogeografska istraživanja.
- Biologija vrste
- Opis
Plodišta su višegodišnja. - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Živi kao saprotrof na krupnim drvnim ostacima hrastova (Quercus spp.) sredozemnog područja. U Hrvatskoj je pronađena na trupcu hrasta crnike (Quercus ilex). - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost vrste u Europi. Zabilježena je u desetak zemalja južne Europe i rijetka je. Rasprostranjenost vrste u svijetu. Osim u Europi, zabilježena je u sjevernoj Africi (Alžir, Maroko). - Nacionalna rasprostranjenost
Poznata je samo s jednog lokaliteta, na otoku Korčuli.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Agaricomycetes - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Polyporales - Porodica
Polyporaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Melo,I. & Tellería,M.T. ( 1997). Preliminary list of the Aphyllophorales (Fungi, Basidiomyctes) of three protected areas in Southern Central Portugal, Portugaliae Acta Biol., Ser. B, Sist.Portugaliae Acta Biol., Ser. B, Sist.17(1-4):111-153 <10559>
Tellería,M.T. & Navarro,M.C. ( 1980). Contribución al estudio de los Aphyllophorales (Basidiomycetes) de los encinares del Lauro-Quercetum ilicis del País Vasco, Bol.Soc.Micol.CastellanaBol.Soc.Micol.Castellana5:6-23 <191>
- Ostala hrvatska imena
- - Strana imena
- - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -