CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Orchis papilionacea L. (FOTO J. Topić)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

crveni kaćun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003193

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A4c; B2b(iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (V -)

    • Citat
    Topić, J., Nikolić, T., Vrbek, M., Jadan, Z. (2005): Orchis papilionacea L. (HRCP003193). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3193. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Jasenka Topić
      Toni Nikolić
      Mirjana Vrbek
    • Suradnik/ci
      Zorica Jadan
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 12.1 Druga ugroza
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Negativni utjecaj na staništa različitih ljudskih aktivnosti, osobito u blizini naseljenih mjesta. Prestanak iskorištavanja travnjaka te prirodni procesi zaraštanja travnjaka i gariga.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Nalazi se na popisu Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1. Zaštita kopna/voda
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Crveni kaćun je zeljasta trajnica sa dva mala kuglastojajolika gomolja i debelim korijenima. Stabljika je zelena, okrugla, u gornjem dijelu uglata i ponekad crvenkasta, 15–40 (50) cm visoka, s 2–3 blijedozelene ljuske, 3–8 listova stabljike u bazalnoj rozeti i 2–5 listova koji obavijaju stabljiku u gornjem dijelu. Listovi rozete su zelenoplavičasti, šiljati, žljebasti i s istaknutim žilama, linearno lancetasti, 4–18 cm dugi i 0,5–1,5 cm široki, bez pjega. Veličina listova stabljike postupno se smanjuje, pa gornji listovi postaju slični pricvjetnima. Cvat je gust, jajolik, sastavljen od 4–14 cvjetova, a kasnije postaje rastresitiji. Pricvjetni listovi su crvenoljubičasti, opnasti, lancetasti i ušiljeni, imaju 3–5 žila, jednako su dugački kao plodnica ili dulji. Dijelovi ocvjeća su crveni s tamnim žilama, okrenuti su prema naprijed i ne oblikuju stisnutu kacigu. Vanjski postrani listići su 8–22 mm dugi i 4–7,5 mm široki, središnji listić je ponekad kraći, a unutarnji postrani 6–16,5 mm dugi. Medna usna je cjelovita, sa suženom bazom, koja se klinasto ili lepezasto širi, 9–26 mm duga i 7–23 mm široka, s malo uzdignutim obodom, sprijeda nepravilno nazubljena. Boja je otvorenocrvena ili ljubičasta sa žilama, koje se lepezasto šire od središta. Ostruga je duga 8–14 mm, bijela ili blijedocrvena, valjkasta, najprije vodoravna, a zatim savijena nadolje. Ime vrste potječe od lat. »papilionacea«, tj. sličan leptiru, smjerajući na oblik cvijeta. Vrsta je varijabilna te se ponekad navodi i kao O. papilionacea kompleks koji sadrži veći broj oblika, uglavnom varijeteta, međusobno različitih u dimenzijama dijelova cvijeta, boji i uzorcima, povezanih prijelaznim oblicima. Biljka je svjetla i pokazatelj bazičnih, siromašnih i humoznih tala. Uglavnom je rasprostranjena na toplijim staništima. Prema životnom je obliku geofit. Broj kromosom je 2n=32. Pripada euromediteranskom flornom elementu. Cvjeta od veljače do svibnja.
    • Staništa
      C.3.5.1.3. Kamenjarski pašnjak čepljeza i kršina, C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Raste u mediteranskom području na travnatim, sunčanim obroncima, u maslinicima i garizima. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 32.B Ilirsko-jadranski garizi, 34.5 Mediteranski suhi travnjaci Thero-Brachypodietea, 34.75123 Kamenjarski pašnjak čepljeza i kršina (Asphodelo-Chrysopogonetum grylli). GLCC/SSC. 14, 16.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Baleari, Bugarska, Korzika, Kreta s Karpathos, Kasos i Gavdhos, Hrvatska, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Rumunjska, Sardinija, Sicilija, s Pantelleria, Isole Pelagie, Isole Lipari i Ustica; također arhipelag Malte, Srbija, Slovenija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Mediteranska makroregija s najviše poznatih nalaza u Istri. Lokaliteti. Bakar, Bokanjac, Ceja, Hvar (usmeno priopćenje R. Kranjčev), Istra (veći broj nalaza, usmena priopćenja S. Brane i R. Kranjčeva), rt Kamenjak, Karlobag, Labin, Levan, rt Marina, Medulin, Pula, Rabac, Rovinj, Vis, Vodnjan (općeniti navodi za Dalmaciju).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asparagales
    • Porodica
      Orchidaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      leptirasti kaćun
    • Strana imena
      Pink Butterfly Orchid (engleski), metuljasta kukavica (slovenski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • BECK, G. (1901): Die Vegetationsverhältnisse der illyrischen Länder. W. Engelman, Leipzig.
      FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
      PEVALEK-KOZLINA, B. (1994n): Orchis papilionacea L. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 367–368.
      REUSS, A. (1868): Bericht über eine botanische reise nach Istrien und dem Quarnero im Mai 1867. Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 18:125–146.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
      STROBL, G. (1872): Aus der Frühlings-Flora und Fauna Illyriens. Verh. K. K. Zool.-Bot. Ges. Wien 22:577–616.
      ŠEGULJA, N. (1967): Fitocenološka istraživanja vegetacije na području sjeveroistočnog dijela Labinštine u Istri. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      ŠEGULJA, N. (1969): Prilog poznavanju kamenjarske vegetacije u Istri. Acta Bot. Croat. 28:367–371.
      ŠEGULJA, N. (1970): Vegetacija sjeveroistočnog dijela Labinštine u Istri. Acta Bot. Croat. 29:157–172.
      TOMMASINI, M. (1851a): Über die im Florengebiete des österreichisch-illirischen Küstenlandes vorkommenden Orchideen und ihre geographische Verbreitung. Oesterr. Bot. Wochenbl. 1(3):17–19.
      TOMMASINI, M. (1851c): Über die im Florengebiete des österreichisch-illirischen Küstenlandes vorkommenden Orchideen und ihre geographische Verbreitung. Oesterr. Bot. Wochenbl. 1(5):33–35.
      TOMMASINI, M. (1873a): Die Flora des südlichsten Theiles von Istrien bei Promontore und Medolino. Oesterr. Bot. Z. 23(7):219–227.
      TOPIĆ, J. ŠEGULJA, N. (2000): Floristic and ecological characteristics of the southernmost part of Istria (Croatia). Acta Bot. Croat. 59(1):179–200.
      VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.