CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Orchis pallens L. (FOTO S. FORENBACHER)

⚠ Ovo nije važeća procjena.
Idi na najnoviju procjenu

bijeli kaćun

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP003190

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU (NT) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene

  • 1994 - (V -)

    • Citat
    Pavletić, Z., Vrbek, M., Jadan, Z. (2005): Orchis pallens L. (HRCP003190). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/3190. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Zinka Pavletić
      Mirjana Vrbek
    • Suradnik/ci
      Zorica Jadan
    • Obrazloženje procjene

    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana- NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      12.1 Druga ugroza
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Prirodna sukcesija iz svijetlih šumaraka i livada u gustu šumu. Populacija je relativno velika i postojana pa je predložena i kategorija NT, no trenutačno pripisana kategorija ugroženosti ima preventivnu zaštitnu ulogu.
    • Postojeće mjere očuvanja
      4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Nisu poduzimane. Zaštićena je posredno u dijelovima svojeg areala unutar zaštićenih područja, parkova prirode Medvednica i Žumberačko-Samoborsko gorje te nacionalnoga parka Risnjak. Nalazi se na popisu Bernske konvencije (Preporuka br. 49, ANONYMUS 1996).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1. Zaštita kopna/voda
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      -
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Bijeli kaćun je zeljasta trajnica sa dva jajoliko–ovalna gomolja i nitastim korijenjem. Stabljika je uspravna, okrugla ili neznatno uglata, svijetlozelena, 15–40 cm visoka, sa 2–3 ljuske pri bazi, 4–6 svijetlozelenih prizemnih listova koji strše uspravno i 1–2 lista koji obavijaju stabljiku poput rukavca. Bazalni listovi su bez pjega, sjajni, eliptični do obrnuto jajoliki, postupno se sužavaju prema bazi, najširi su iznad sredine liske, prilično mesnati, tupi, 6–12 cm dugi i 1,5–4 cm široki. Cvat je jajolik, kasnije zamalo valjkast, gust do rastresit, s 12–20 cvjetova. Pricvjetni listovi su lancetasti, opnasti, zelenkastožuti, šiljasti, s jednom žilom, otprilike jednako dugi kao i plodnice. Cvjetovi su svijetloblijedožuti (otuda ime, od lat. »pale«, tj. blijed, svijetao). Vanjski postrani listići ocvjeća su široko jajoliki, savinuti, 6–9 mm dugi i 3,5–5 mm široki, stoje uspravno, poput krila, ili pod kutem, i okrenuti su prema van. Središnji je listić 5 -7,5 mm duga čak, pokriva neznatno kraće povijene postrane unutarnje listiće s kojima oblikuje kacigu. Medna usna bez šara, gotovo ravna ili savinuta po duljini ili širini; šira nego dulja, 6–11 x 7–14 mm, cjelovitoga ruba ili blago pilasto nazubljena, plitko trodijelna, s proširenim, cjelovitim ili neznatno usječenim srednjim režnjem. Bočni režnjevi na vrhu su zaokruženi ili gotovo odsječeni. Ginostemij je kratak, tupast. Ostruga je valjkasta, savinuta prema gore, rijetko vodoravna, 7–14 mm duga, zaobljena. Biljka je polusjene i pokazatelj bazičnih, umjereno hranjivih, humoznih i svježih tala. Dolazi na umjereno toplim staništima (od dubokih do planinskih položaja, umjerena submontana staništa), suboceanska je svojta (težište–zapadni dio srednje Europe, prodire na istok). Biljka je nižih položaja srednje Europe (uglavnom u nizinskom pojasu, a na sunčanim mjestima zalaze i više) i umjereno-kontinentalne klime. Broj kromosoma je 2n=40. Vrsta je europskog flornog elementa. Cvjeta od travnja do lipnja. Prema životnom je obliku geofit. Prema tipu rasprostranjenosti je američka, subatlantska svojta. Za razliku od mnogih drugih svojta orhideja, odlikuje ju relativno malena varijabilnost.
    • Staništa
      C.3.3.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi, E.4.6.1. Šuma bukve i crnoga graba
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Raste u svijetlim šumama, šumarcima i šikarama, na brdskim livadama, jedino na vapnenastom tlu (pH 6,7–7), od nizina do najviših predjela. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 34.329 Ilirski travnjaci uspravnog ovsika (Bromion erecti), 41.1C321 Ilirske bukove šume s crnim grabom (Ostryo-Fagetum). GLCC/SSC. 14, 22.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje, populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjenost u Europi. Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke Karpathos, Kasos i Gavdhos i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Švicarska, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Poljska, Rumunjska, bivše područje SSSR-a (Krim), Kosovo, Srbija, Slovenija.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Zapadnopanonska makroregija (zapadni dijelovi), goranska i potkapelska mezoregija, s malim brojem poznatih nalaza u sjevernoprimorskoj mezoregiji i mezogorju slavnonskoga međurječja. Lokaliteti. Brezovica, Dubravica, Fužine, Gomirje, Grabovo, Kalničko gorje, Kastav, Klek, Klenovnik, Kozjak, Mrzljak, Požega, Psunj, Ravna gora, Rijeka, Risnjak, Samoborsko gorje, Severin na Kupi, Strahinščica, Velebit, Vinica, okolica Zagreba, Zagrebačka gora, Žumberačko gorje (navodi se i općenito za Slavoniju i Baranju te za Dalmaciju) (dopunjeno nalazima R. Kranjčeva, usmeno priopćenje).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Liliopsida
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Asparagales
    • Porodica
      Orchidaceae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      kaćun jelenjak, bljedoliki kaćun, blijedi kaćun, jelenjak
    • Strana imena
      Pale Orchid, Pale-flowered Orchid (engleski), orchis pâle (francuski), bleiches Knabenkraut, blasse Orchis (njemački), bleda kukavica (slovenski), orchide pallida (talijanski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • BOŠNJAK, K. (1925a): Psunj. Prilozi flori jugozapadne Slavonije. Acta bot. Inst. bot. R. Univ. Zagreb. 1:120–133.
      FORENBACHER, A. (1904–1905): Fužinski kraj u fitogeografskom pogledu. Nast. vjes. 13:331-342.
      FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
      FORENBACHER, S. (1995): Žumberak: kalendar flore Žumberačke gore. Školska knjiga, Zagreb.
      HIRC, D. (1899a): Čudan sviet izpod Risnjaka. Hrvat. planin. 2:164–166.
      HIRC, D. (1901b): Zagrebačka gora. Hrvat. planin. 4:73.
      HIRC, D. (1914b): Floristička izučavanja u istočnim krajevima Istre. I. Kastav i Kastavština. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 204:21–75.
      HIRC, D. (1917c): Florističke studije po hrvatskom Zagorju. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 11–12:62–116.
      HRŠAK, V., NIKOLIĆ, T., PLAZIBAT, M., JELASKA, S. D., BUKOVEC, D. (1999): Orchids of Medvednica Natural Park, Croatia. Acta Biol. Slovenica 42(4):13–37.
      NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
      PEVALEK-KOZLINA, B. (1994m): Orchis pallens L. In Šugar, I. ed.: Crvena knjiga biljnih vrsta Republike Hrvatske. Ministarstvo graditeljstva i zaštite okoliša, Zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 365–366.
      REGULA-BEVILACQUA, LJ., ŠEGULJA N. (2000): Analyse der Flora Gebirgszuges Strahin{~ica im Hrvatsko zagorje (Kroatien). Acta Bot. Croat. 59(1):243–278
      ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
      ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
      SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae
      SMITH, A. M. (1878): Flora von Fiume. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28:335–386.
      ŠUGAR, I. (1972): Biljni svijet Samoborskog gorja. Doktorska disertacija, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
      TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
      VRBEK, M., FIEDLER, S. (1998): The distribution, degree of threat to and conservation of the orchids of Žumberak (Croatia). Nat. Croat. 7(4):291–305.